Milijarder George Soros predstavio je novi ambiciozni projekt: stvaranje globalne sveučilišne mreže koja bi spasila svijet od klimatskih promjena i samu demokraciju od 'diktatora' poput američkog predsjednika Donalda Trumpa.

89-godišnjak najavio je "najvažniji projekt svog života" na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu. Opisujući trenutno stanje svijeta kao strašno, s najjačom moći "u rukama potencijalnih ili stvarnih diktatora", Soros je rekao da će uložiti milijardu dolara u stvaranje mreže sveučilišta Otvoreno društvo, u čijem će središtu biti njegovo vlastito Centralno Europsko sveučilište (CEU).

Haotična situacija u Iraku čini da povratak na status kvo uspostavljen 2003. godine bude nezamisliv. Ali postoji i skrivena američka agenda

Odlazak bivšeg komandanta Kuds snaga Kasema Solejmanija počinje da se oseća u Iraku. Dva sastanka koja je američki predsednik Donald Tramp imao sa liderom iračke kurdske regionalne vlade Nečirvanom Barzanijem i predsednikom Iraka Barhemom Salehom u Švajcarskoj, u sredu, na marginama Svetskog ekonomskog foruma, simptomatična su za agendu Vašingtona da se nastavi sa suzbijanjem iranskog uticaja u Iraku.

Barzani postaje ključni sagovornik Vašingtona u novim okolnostima, koji bi imao glavnu ulogu u konsolidaciji autonomije kurdskih regiona na severu Sirije. Zaista, iz perspektive Vašingtona, Irački Kurdistan ostaje oaza stabilnosti i može biti uporište za otvoreno američko vojno prisustvo u regionu. Evakuacija nafte iz istočne Sirije takođe postaje izvodljiva preko Iračkog Kurdistana.

S obzirom da premijer Abdul-Mahdi za sada ostaje na rukovodećoj poziciji, Bagdad je disfunkcionalan i nije u mogućnosti da nametne vlast nad regionom severnog Kurdistana. Pored toga, poznato je da je Saleh, koji je i sam etnički Kurd, voljan da sebe učini korisnim za Amerikance u prevladavanju vakuuma moći.

Centralna obaveštajna agencija (CIA) objavila je arhivska dokumenta o ukrajinskim nacionalistima i njihovom vođi Stepanu Banderi pod nazivom "Stepan Bandera i ukrajinska država". Šta još treba da se desi na planeti Zemlji da ljudi prestanu da ismevaju istoriju, sećanje na pretke i zdrav razum, pitaju se u Rusiji.

Nakon Drugog svetskog rata CIA je prikupljala i sistematizovala podatke iz različitih izvora o ukrajinskim nacionalistima i Stepanu Banderi, odnosno o odnosu javnosti, medija i različitih političkih snaga prema njemu.

Dokument predstavlja prevod članka iz emigrantskog lista na ruskom jeziku "Socijalistički vesnik" iz 1951. godine.

U objavljenom dokumentu se ukratko govori o aktivnostima ukrajinskih nacionalista i zločina koje su počinili.

"30. juna 1941. godine ukrajinski fašista i profesionalni Hitlerov agent Stepan Bandera proglasio je u Ljvovu formiranje države Zapadna Ukrajina", navodi se u dokumentu.

Autor članka ističe da je za pet sedmica postojanja "države" koju je stvorio Bandera, likvidirano 5.000 Ukrajinaca, 15.000 Jevreja i nekoliko hiljada Poljaka.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu uporedio je danas, uoči obilježavanja 75. godišnjice oslobođenja logora Aušvic-Birkenau, nacistički genocid nad Jevrejima s iranskim nuklearnim programom
"Mi sada imamo sposobnost da se branimo i mislim da je lekcija iz Aušvica: prvo zaustaviti loše stvari kad su male i Iran je vrlo loša stvar. Nije baš tako mala ali može postati mnogo veća sa nuklearnim oružjem i mislim da je prva stvar da se to zaustavi", ocijenio je Netanyahu u intervjuu.


On je dodao i da je "važno razumjeti da Jevreji nikada više neće biti bez odbrane suočeni s onima koji ih žele uništiti".

Signali iz Washingtona sve su jasniji. Nakon upozorenja Stevena Mnuchina Europskoj uniji, evo i poruke samog Donalda Trumpa.

Američki predsjednik, kojeg je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma intervjuirao televizijski voditelj kanala CNBC u Davosu, otvorio je karte i pokazao tko je "gazda u kući", naglašavajući da hipoteza uvođenja carina Europi nije tako udaljena.

"Oni će sklopiti dogovor jer to moraju učiniti. Oni nemaju izbora", rekao je Trump, izvijestivši i kako je imao "izvrstan razgovor" s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen."

Stanar Bijele kuće je objasnio da je čekao završetak trgovinskog rata s Kinom, iako je, podsjetimo, zaključena tek prva faza sporazuma između Washingtona i Pekinga. Sada se Trump, koji je uspio sklopiti novi sporazum o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom, potpuno posvetio Europi.

Bruxelles se u ovom trenutku sprema da postane Trumpov sljedeći neprijatelj, što se događa usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2020. godine u Sjedinjenim Državama.

Stavovi Trumpa i Ursule von der Leyen nisu se činili nimalo kompatibilnima, barem do prije nekoliko mjeseci. Sada imamo nove dijelove ovog složenog mozaika.

Prvo, podsjetimo da je Trump odmah po preuzimanju predsjedništva blokirao rad na kontroverznom sporazumu poznatom kao Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) i obećao "kako će napraviti bolji i pravedniji za SAD".

Američki predsjednik je jasno dao do znanja da očekuje sporazum i neće se tako lako povući, ma što to značilo u odnosima sa "saveznicima".

Nepromišljeni potezi SAD na Bliskom istoku dovode do sve primetnijeg ekonomskog i vojnog okretanja brojnih država tog regiona ka Rusiji i Kini

Onoliko koliko se priroda užasava vakuuma, toliko ga ne podnosi ni geopolitika. Kada je predsednik Tramp pre više meseci najavio planove za povlačenje američkih trupa iz Sirije i generalno sa Bliskog istoka, Rusija i naročito Kina otpočele su tiho intenziviranje kontakata sa ključnim zemljama regiona.

Kinesko učešće u razvoju iračke naftne i druge infrastrukture, iako ogromno, bilo je značajno ometeno kada je ISIS okupirao oko trećine iračke teritorije. U septembru 2019. Vašington je zahtevao da Irak plati za završetak ključnih infrastrukturnih projekata koji su uništeni u ratu protiv ISIS-a - što je rat u kojem su Vašington, kao i Ankara, Izrael i Saudijska Arabija imali ključnu skrivenu ulogu - i to tako što bi Irak predao Americi 50 odsto svojih prihoda od nafte, što je, najblaže rečeno, nečuven zahtev.

Lider regionalne krimske nacionalno-kulturne autonomije krimskih Tatara Ejvaz Umerov upozorio je inicijatore marša na Krim da ne čine neprimišljene postupke.

"Ne gajim iluzije da će ova akcija okupiti značajnu masu. Potpuni neuspeh i krah politike Medžlisa (terorističke organizacije zabranjene u Rusiji) u Ukrajini primorava njene odbegle funkcionere da pribegavaju radikalizaciji svojih aktivnosti. Političari iz Ukrajine najverovatnije neće biti u prvim redovima marša, ali ako neko i krene na ovu provokaciju, želeo bih da podsetim da će sve radnje usmerene na narušavanje suverene granice Ruske Federacije biti zaustavljene hapšenjem", rekao je Umerov za Sputnjik.

Prema njegovim rečima, marš ekstremista zamišljen je kako bi se žrtvovao bar mali broj sunarodnika i pitanje Krima vratilo na dnevni red zapadnih zemalja i unutar same Ukrajine.

Umerov je naglasio da su vođe Medžlisa spremne da ponovo podstreknu ljude na akcije koje nose rizik da oni u najboljem slučaju dopadnu zatvora, a možda i izlože život opasnosti.

On je istakao da su ekstremisti spremni da žrtvuju deo svog naroda da bi postigli sebične ciljeve.

Ranije je bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine i predsednik organizacije Medžlis krimsko-tatarskog naroda Refat Čubarov za ukrajinsku televiziju "Peti kanal" izjavio da njegove pristalice nameravaju da pređu granicu sa Krimom na kontrolnom punktu "Čongar" 2. maja.

Prema njegovim rečima, u maršu na poluostrvo sa teritorije Ukrajine u prvim redovima će biti članovi organizacije, kao i narodni poslanici i "zapadni partneri". On pri tome nije isključio mogućnost nasilja tokom proboja preko granice.

Maskirani naoružani napadači danas su iz zasjede ubili lokalnog komandanta paravojnih snaga na jugozapadu Irana, inače saradnika ubijenog generala Qasema Soleimanija.

Ubijeni Abdolhossein Mojaddami vodio je Basijine snage, paravojno krilo Revolucionarne garde koje se koristilo za unutrašnju sigurnost i druge zadatke, u gradu Darkhoeinu.

Upucan je ispred svoje kuće na području Khuzestana koje je bogato naftom. Dva muškarca na motoru, naoružana puškama, postavila su zasjedu u Mojaddami, javila je IRNA.

Drugi iranski mediji rekli su da su osobe prekrivene maskama bile napadači i da su ispaljena četiri hica, prenosi AP.

Soleimani je iranski general nedavno ubijen u američkom bespilotnom napadu u Bagdadu.

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal al-Saud izjavio je u srijedu, 22. siječnja, u švcarskom Davosu tijekom Svjetskog ekonomskog foruma, kako je Rijad otvoren za pregovore s Teheranom, "ali da to u stvarnosti ovisi o Iranu".

U intervjuu Reutersu šef saudijske diplomacije također je izjavio kako se Iran mora pomiriti s činjenicom da on "ne može gurati svoju regionalnu politiku kroz nasilje". Odbacivanje takvih nastojanja od strane Teherana za Rijad predstavlja "uvijet za bilo kakve pregovore", kazao je Faisal al-Saud.


S druge strane, njegov iranski kolega Mohammad Javad Zarif još je u ljeto prošle godine kazao kako je Teheran u bilo kojem trenutku spreman za dijalog s Rijadom ako je ovaj za to spreman, ne iznoseći pritom bilo kakve preduvjete koje bi Saudijska Arabija morala prihvatiti.

Mnoge "usijane glave" u Londonu iznova prizivaju hladni rat, iako se najvećim dijelom njega ili ne sjećaju, ili u tom, najopasnijem razdoblju po pitanju čovjekove egzistencije na Zemlji nisu još bili niti rođeni. Ali to ih ne smeta da u svojim maštanjima, koja se, na žalost, sve više projiciraju u sferu stvarne politike, daju lekcije čak i svojim prekooceanskim saveznicima što i kako moraju činiti u uvjetima "novog hladnog rata". Pritom, zasljepljeno, ne mogu ili ne žele uvidjeti svu opasnost i po samu Veliku Britaniju u slučaju izmicanja kontrole, jer ključne nadzorne poluge u tako postavljenim odnosima imaju dvije a ne jedna strana.

Štoviše, u konkretnom slučaju, o kojemu će biti riječ u ovoj analizi, radi se čak o trima stranama, ako SAD-u (Zapadu) uz Rusiju pridodamo i Kinu. A vjerovati, kako će suprotna strana (u ovom slučaju Istok) uvijek ostati "racionalna" i da se neće usuditi čvrsto odgovarati na političko-diplomatsko-vojne provokacije suprotne strane je potpuno iracionalno, poglavito u uvjetima ako je jedna od strana "stješnjena uza zid" i odstupnice više nema.

Upravo je to najvidljivije bio slučaj u ruskoj reakciji s ukrajinskim poluotokom Krimom nakon "majdanske" revolucije u Kijevu u veljači 2014.g.


Međutim, iz nekog razloga "usijane glave" (na žalost, ne samo u Velikoj Britaniji) ne žele iščitavati odaslane signale suprotne strane i tvrdoglavo ustrajavaju na opasnoj politici jačanja pritisaka i napetosti, uljuljkanoj u privid svoje potpune sigurnosti i sveopće nadmoći, koje, međutim, u stvarnosti više nema, kao što nema niti čvrstih savezništava prema kojima su sve zemlje a priori spremne krenuti u rat do istrebljenja za nečije iracionalne "nacionalne" interese.

A o kolikom se "sljepilu" ovdje radi, jasno potvrđuje i članak, objavljen 19. siječnja u britanskom uglednom mediju The Times, kroz riječi starijeg znanstvenog savjetnika Hoover Institution u Stanfordu - Nialla Fergusona.

On navodi kako se u procesu hladnog rata ponekad formiraju čudni parovi, čije je odnose teško predskazati. Danas su to Vladimir Putin i Xi Jinping, tvrdi Ferguson u svojoj kolumni koju naslovljava riječima da Donald Trump mora razbiti takvo savezništvo. Prethodno daje analogičan primjer suradnje Josifa Staljina i Mao Tse-tunga i spominje Maov posjet Moskvi u prosincu 1949.g., kada je potonji dobio potporu koja je Kini tada "očajno trebala". Mao je, navodno, zauzvrat morao uzeti učešće u Korejskom ratu "u interesu Staljina". Međutim, njihovi su odnosi kasnije završili "razvodom" i međusobnim otvorenim kritikama, da bi 1969.g. došlo i do sovjetsko-kineskog rata, navodi Ferguson.