Nakon što je vlada u Teheranu u petak podigla cijene goriva za potrošače, jučer su prosvjedi preplavili sve veće gradove, uključujući iransku prijestolnicu Teheran.

Informacije o poskupljenju su u američkim dnevnim listovima bile različite. Tako WSJ govori o 50% poskupljenja, dok The New York Times navodi kako je gorivo poskupjelo za 300%. Podsjetimo da Iran ima najmanje cijene benzina za potrošače u svijetu i litra goriva je prije poskupljenja koštala 0,29 američkih dolara. Najskuplji je Hong Kong sa skoro 3 dolara za litru, a europske cijene se kreću od 1,2 do 1,5 dolara, ovisno o zemlji. Na slici dolje možete vidjeti cijene za prvih 30 zemalja u kojima je gorivo gotovo "besplatno", što u Venezueli i jeste, jer za građane, iako se ne navodi vrijedi li to za sve, potrošnju subvencionira vlada.

Bez obzira na antagonizam između Moskve i Brisela, u multipolarnom svetu, gde se vode neprestane borbe za prirodne resurse, Rusija može postati glavni faktor stabilnosti "buduće" Evrope.

O krizi evropskog identiteta i o tome u kom pravcu bi Evropa trebala da krene, već dugo se raspravlja u zapadnim političkim krugovima, ali i u javnosti. Dodatnu zabunu unose unutrašnji problemi, pritisci Amerike, ali i nemogućnost Evropske unije da uspostavi održive odnose sa Rusijom, koja je ujedno i njen najveći energetski partner.

I dok se na evropskoj političkoj sceni vodi borba između rusofila i rusofoba, Aleksandar Rar, naučni direktor Nemačko-ruskog foruma, ističe da se slična borba vodi i na idejnoj osnovi.

"Nemoguće je izgraditi zajedničku Evropu protiv Rusije ili bez Rusije, i u Nemačkoj i Francuskoj to dobro razumeju. Međutim, kod nas postoje dve različite koncepcije Evrope. Jednu zastupaju Nemačka, Francuska i deo starih Evropljana, a se svodi na to da Evropa treba da se prostire od Lisabona do Vladivostoka i uključuje Rusiju i Ukrajinu, kao i ostale zemlje na prostoru OEBS-a. Druga je antiruska i američka i ona podrazumeva izgradnju transatlantske Evrope od Vankuvera do Donjecka, odnosno do Ukrajine, ali bez Rusije", objašnjava Rar.

Kiparska policija zaplenila je kombi u kojem se navodno nalazila sofisticirana oprema za nadzor i ispitala vlasnika Izraelca posle medijskih navoda da je to vozilo iznajmljivano za špijuniranje ljudi.

Policija je pretresla i kancelariju izraelske kompanije, registrovanu na Kipru, koja je predmet istrage zbog mogućeg kršenja zakona o zaštiti privatnosti.

Šef policije Kipros Mihelides izjavio je za privatnu radio stanicu "Astra" da vlasti ispituju i druge Kiprane, akcionare te kompanije sa sedištem u Larnaki i pokušavaju da utvrde kako su kombi i oprema za nadzor uvezeni u zemlju, prenosi AP.

Policija je pokrenula istragu nakon što su lokalni mediji preneli tekst "Forbsa" o Izraelcu za kojeg su naveli da je bivši obaveštajac koji se hvalio kombijem i "špijunskom opremom" vrednom devet miliona dolara.

Više od teksta možete na eng. jeziku pogledati ovdje.

Kako u današnjem izdanju prenosi The Guardian, bolivijske sigurnosne snage su se sukobile s pristalicama bivšeg predsjednika u egzilu Evo Moralesa. Nakon što su otvorile vatru na skup podrške Moralesu i njegovom pokretu MAS, ubijeno je najmanje pet ljudi, što stvara dodatan izazov privremenoj vladi za vraćanje stabilnosti u zemlji.

Podsjetimo, privremena vlast je potvrđen od Ustavnog suda samo kako bi se mogli raspisati i održati izbori u zemlji, a jučer je i Moralesov MAS s oporbom, sada de facto vladajućim blokom, postigao dogovor oko tog pitanja.

No, mržnja prema pripadnicima autohtonih naroda među "urbanom elitom" i sigurnosnim snagama je tolika da su bez "nepotrebne" procjene sigurnosne prijetnje odlučili da će u suzbijanju prosvjeda koristiti bojevu municiju.

Direktor bolnice Guadalberto Lara rekao je da je većina mrtvih u Sacabi, u središtu zemlje, kao i neki od desetaka drugih koji su ranjeni, zadobili rane od metaka. Svjedoci su rekli kako je policija otvorila vatru na prosvjednike koji su pozivali na povratak Moralesa iz egzila u Meksiku.

"To je vrlo nesretno", rekao je Guadalberto Lara, nazivajući to najgorim nasiljem kojeg je vidio u svojih 30 godina karijere.

Tisuće demonstranata, uglavnom pripadnika autohtonih plemena i uzgajivača listova koke, jučer ujutro su se mirno okupili u Sacabi. No, borbe su počele kada su neki pokušali prijeći vojni kontrolni punkt u blizini grada Cochabambe, gdje se Moralesove pristaše i neprijatelji sukobljavaju tjednima.

U Libanonu je glavni tajnik Hezbollaha Sayyed Hassan Nasrallah upozorio da bi trajni antivladini prosvjedi mogli dovesti do "kaosa, kolapsa institucija i građanskog rata". Kakav je scenarij za građanski rat i je li to realna mogućnost?

Libanonci misle da su trenutni nemiri bili potaknuti mjesečnim porezima koji su uvedeni na aplikaciju za razmjenu poruka WhatsApp. U stvari, ovo je bila tek posljednja od niza mjera, počevši od američkih sankcija nametnutim libanonskim bankama i bogatim pojedincima optuženim za povezanost s Hezbollahom.

Glasine, koje je kasnije potvrdila američka administracija, govorile su da je u planu još više sankcija protiv Libanona i očekuje se da će pogoditi više banaka i više libanonskih saveznika Hezbollaha među kršćanskim skupinama u libanonskom društvu. Mnogi Libanonci bogate i srednje klase panično su predviđali posljedice sankcija s kojima su SAD ciljale destabilizirati bankarski sustav zemlje, uništavajući povjerenje i stvarajući rizik od odljeva kapitala. Mnogi Libanonci povukli su gotovinu iz banaka i svoje bogatstvo prenijeli izvan zemlje.

Bez obzira na protivljenja, libanonski predsjednik Michel Aoun vršio je veliki pritisak na središnju banku da vrijednost libanonske lire zadrži 1500 o odnosu na dolar, umjesto da dopusti slobodni tečaj po predviđenoj stopi od 3000 do 5000 za jedan američki dolar. To je imalo posljedice po ugled predsjednika, ali prije svega po domaću valutu u državi u kojoj se kao osnova za svaku kupnju koristi dolar, čak i u kafiću ili supermarketu.

Štoviše, libanonski dug od 85 milijardi dolara u zemlji koja uvozi 16 milijardi dolara robe, a izvozi dvije milijarde dolara i zaražena je korumpiranim političarima, bio je sam po sebi teret za libanonsku liru kojeg je nemoguće ignorirati. Deficit i dug približavaju se 155% bruto domaćeg proizvoda.

U zemlji živi oko 6 milijuna Libanonaca, ali između 8 i 9 milijuna Libanonaca živi u inozemstvu. Mnoge se obitelji oslanjaju na financijsku potporu rodbine.

Ali budući da su na snazi strogi i kontinuirani progoni Hezbollaha i njegovih pristalica od strane Sjedinjenih Država, nijedan Libanonac se ne usuđuje poslati novac u Libanon. Zbog američkih sankcija je čak i banalni razlog "straha da će biti optužen za podržavanje terorizma" Libanonce u inozemstvu uplašio i sprečava ih da šalju novac rodbini.

Može se činiti kao distopijska znanstvena-fantastika, ali Pentagon se udružio s američkom kompanijom Raytheonom kako bi razvili sustav koji je sposoban za oslobađanje genetski modificiranih bakterija u zemlju.

Pokrenut od strane američke Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte (Defense Advanced Research Projects Agency), iste agencije koja je vodila programe za stvaranje telekinetičkih super vojnika i naoružanih robotskih insekata, projekt nastoji "programirati dva bakterijska soja za praćenje ekplozivnih materijala na površinama tla", napisali su iz Raytheona u zajedničkom priopćenju s Politehničkim institutom Worcester, prenosi RT.

Prvi od dva soja bakterija će otkriti prisustvo ili odsustvo eksploziva zakopanog u podzemlju. "Ako prvi soj otkrije eksploziv, drugi soj će stvoriti žarku svjetlost na površini tla", napisali su te dodali da bi se tada kamere ili bespilotne letjelice na daljinu poslale kako bi pregledale područje u potrazi za užarenim mikrobima i zakopanim eksplozivima.

"Već znamo da se neke bakterije mogu programirati tako da budu vrlo dobre u otkrivanju eksploziva, ali pod zemljom je teže", rekla je glavna istraživačica dr. sc. Allison Taggart. Dodala je da istražuju kako transportirati bakterije do potrebne dubine pod zemlju, a zatim dovući svjetlucanje do površine tako da je lako vidljivo.

Iako je, navodno, namijenjeno otkrivanju zakopanog improviziranog eksplozivnog sredstva u stranim ratnim zonama, Taggart nije krila da će "modularni dizajn" sustava za dopremanje bakterija i zamjenjive "komponente" iznutra po potrebi omogućiti druge aplikacije, kao u slučaju različitih prijetnji i kontaminacija.

Iako Pentagon tvrdi da sustav planira koristiti samo u obrambene svrhe, nekima će možda ideja o militariziranim mikrobima biti odbojna jer će se se pribojavati apokaliptičnog scenarija odbjeglih genetski dizajniranih supermikroorganizama, zaključuje RT.

Sužanjski status Europe prema Sjedinjenim Američkim Državama se najbolje može vidjeti na primjeru "raspada" Jugoslavije u kojoj je "perjanica demokracije" potpirila nacionalne i vjerske tenzije do krajnjih granica, uz obvezatno postavljanje marionetskih političara koji obećavaju "med i mlijeko" u prezaduženim državicama koje su skidanje "komunjarskih okova" zamijenile "kolonijalnim priležništvom" i uništenjem svega što je nekada iole bilo dobro. Europa istraumirana dvama svjetskim ratovima i potpunim izostankom političkog razuma glede NATO uništenja zemalja Bliskog istoka s masovnim priljevom izbjeglica duž balkanskih ruta, ne smije i ne može doći sebi, jer kad bi europski političari izvukli glave iz američke "pozadine" shvatili bi kako im "veliki brat" preko Atlantika nije nikakav prijatelj te bi se prirodno okrenule jačanju euroazijskih ekonomskih i političkih veza.

Ima li Francuska uopšte snage za radikalni geopolitički zaokret koji u svojim sve zapaženijim izjavama nagoveštava njen predsednik?
Svetski poredak se raspada. Tako nešto se dešava izuzetno retko: jedanput ili dvaput za čitav vek, tvrdi Tjeri Mesan. Promena se priprema dugo, gotovo u potaji, a potom se događaji koji imaju prelomni značaj vrtoglavom brzinom nižu jedan za drugim, u svega nekoliko godina. Istorija se ubrzava; uzaludna su nastojanja da se raspad zaustavi ili makar uspori. Stare veze i savezi prestaju da važe. Preko noći se sklapaju novi, ne uvek svojom voljom (mnogi nastaju iz nužde). Ono što je bilo važno juče, više nije. Vreme, istorijsko vreme, diktira nova pitanja i iziskuje brze odgovore i smela rešenja. "Zvanična saopštenja i interpretacije novinara očigledno više ne odgovaraju pravom stanju stvari."

Isto važi i za tumačenja događaja i analize međunarodnih odnosa: velikom većinom oni se svode na ponavljanje starih priča. Promena se može ignorisati, ali samo na neki veoma kratak i ograničen rok. Onima koji istrajavaju na prošlim vrednostima, vrednostima koje vreme pretvara u zablude, suđeno je da padnu. Zapravo, samo mali broj uspeva da prepozna svoju epohu, a to i čini razliku između državnika i mediokriteta, koji obično popunjavaju i poslednje i prve redove svetske političke scene.

Slepilo političkih elita, njihova sklonost ka samoobmanama, ka laži i samozavaravanju, predstavlja ne samo simptom takvog vremena propadanja, već i njegov bitan uzrok: lakše je poricati neprijatnu istinu i zatvarati oči pred problemom nego se s njim hvatati ukoštac. Na Zapadu, uostalom, već dugo nema državnika. Postoje "lideri", obučavani za svoje uloge, oni koji se, kako kaže Stanko Cerović, "stalno smiju i gledaju pravo u kameru, svi na isti način", zato što su im reklamni agenti, marketinški stručnjaci i poznavaoci psihologije masa rekli da "tako ulivaju najviše povjerenja ljudima, da djeluju iskreno i optimistički", a to je obaveza, pravilo političkog bontona. Postoje, takođe, i bezlične birokrate, komesari, anonimne tehnokrate i menadžeri, sve ono što se nekad nazivalo "aparatčicima sistema".

Ukrajinska služba sigurnosti u petak je objavila da je pritvorila zamjenika Abu Omara al-Shishanija, osobe koju je Pentagon opisao kao "ministra rata" Islamske države, nakon što je prošle godine ušao u Ukrajinu s lažnom putovnicom.

Služba sigurnosti SBU je priopćila da je privela Al Baru Shishanija, gruzijskog državljana, u zajedničkoj operaciji s gruzijskim ministarstvom unutarnjih poslova i američke Središnje obavještajne agencije (CIA).

U priopćenju se dodaje da je fotografija Al Bare Shishanija koju agencija posjeduje "dokaz da je uhićeni stranac uistinu traženi vođa IS-a".

Gruzijska služba sigurnosti je potvrdila da je Shishani uhićen u Ukrajini.

"Da, možemo to potvrditi. Njegovo rođeno ime je Cezar Tokhosashvili", kazala je glasnogovornica Vika Klimicheva.

On se pridružio IS-u 2015. i bio je zamjenik Abu Omara al-Shishanija koji je ubijen u borbama 2016. SAD je nudio pet milijuna dolara za informaciju o njemu.

Obojica Shishanija su rođena u planinskom dijelu Gruzije gdje se nalazi klanac Pankisi. Nakon pogibije Omara, Al Bara Shishani je prvo prešao u Tursku pa potom u Ukrajinu od kuda je koordinirao akcije IS-a, navodi SBU u priopćenju.

Uhićen je u području Kijeva blizu jedne privatne kuće gdje je živio, dodaje se, ne dajući datum uhićenja.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu predsednika Sirije Bašara el Asada o umešanosti specijalnih službi na čelu sa CIA u smrt osnivača "Belih šlemova" Džejmsa le Mezurjea, rekavši da je njemu ta situacija bliska i razumljiva.

"Mislim da on najbolje zna kakva je situacija na terenu", istakla je Zaharova.

Ranije je predsednik Sirije Bašar el Asad saopštio da su specijalne službe na čelu sa CIA umešane u smrt osnivača "Belih šlemova" Džejmsa le Mezurjea, zbog toga što je znao "važne tajne".


Predstavnici organizacije "Beli šlemovi" potvrdili su smrt jednog od osnivača te organizacije, bivšeg agenta britanske spoljnoobaveštajne službe Džejmsa le Mezurjea u Istambulu.