Sinoć je ured agencije Sputnik International na engleskom jeziku objavio "udarnu vijest" kako je Rusija "priznala" senatoricu Jeanine Anez za privremenu predsjednicu Bolivije, nakon državnog udara koji je doveo do Moralesove ostavke.

Međutim, kada je u pitanju diplomacija, treba dobro paziti kako prevoditi riječi koje kažu visoki dužnosnici, jer "priznanje" je jedno, a "prihvatiti činjenično stanje do održavanja izbora" je nešto sasvim drugo, a upravo su se tim riječima služili zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabov, glasnogovornica Marija Zaharova i na kraju ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je situaciju komentirao na sastanku vođa BRICS skupine koji se održava u Brazilu.

"Rusija će Jeanine Áñez smatrati čelnicom Bolivije, ali će uzeti u obzir da za to nije bilo kvoruma u parlamentu", izjavio je jučer poslijepodne zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

Prema ruskom diplomatu, kada je Jeanine Áñez odabrana za privremenu predsjednicu Bolivije u parlamentu nije postojao potpuni kvorum, što ruska strana uzima u obzir.

Sergej Rjabkov je napomenuo da je senatorica prilikom glasanja u parlamentu bez kvoruma na tu funkciju došla nakon provedenog državnog udara, te da će Jeanine Áñez "biti smatrana kao čelnica zemlje, ali samo u razdoblju dok se pitanje novog predsjednika ne riješi izborima".

Prema riječima zamjenika ministra ruskog ministarstva vanjskih poslova, to je unutarnje pitanje Bolivije.

Kao i slučaju Huana Gvaida, koji se samoproglasio za predsednika Venecuele početkom godine, iako za njega niko pre toga nije čuo, tako se i u Boliviji dogodila slična stvar.

Kao što znamo, predsednik Evo Morales je posle državnog udara morao da preda vlast, a u međuvremenu je pobegao u Meksiko koji mu je pružio azil.

Nasledila ga je Hanina Anjes, malo poznata opoziciona senatorka.

Ipak, celu priču predvodi izvesni Luis Fernando Kamaćo, koji je sa Biblijom u jednoj ruci i nacionalnom zastavom u drugoj, upao u Moralesovu rezidenciju rekavši da se "Bog vratio u spaljenu palatu".

U glavnom gradu Venecuele izbio je manji sukob između studenata i nacionalne policije koji su nosili opremu za nerede poslije govora opozicionog lidera Huana Gvaida na kampusu Centralnog univerziteta.

Gvaido pruža podršku protestu koji je planiran za subotu protiv vlade Nikolasa Madura, a pokušava i da ponovo aktivira kampanju iz januara za svrgavanje socijalističke vlade, prenosi AP.

Dok je Gvaido govorio, nacionalna policija formirala je blokadu na jednom od ulaza u kampus.

Europski parlament negira da su događaji koji su doveli do ostavke predsjednika Bolivije Eva Moralesa na njegovu predsjedničku dužnost "državni udar".

Usporedbe radi, da su tijekom nereda "Žutih prsluka" u Francuskoj zapovjednik Glavnog stožera francuske vojske i glavni ravnatelj policije ušli u Elizejsku palačiu i prisilili Emmanuela Macrona da potpiše ostavku, kako bi se to zvalo? Ne treba puno za zaključiti da bi sve zemlje članice EU složno osudile taj čin i rekle da je u Francuskoj proveden državni udar.

Situacija u Boliviji, nakon što je Morales u srijedu napustio dužnost, bila je tema rasprave u Europskom parlamentu, gdje su se sukobila mišljenja manjine koja smatra da je riječ o državnom udaru i onih koji su odbili to tako nazvati. Prvi tabor su činili zastupnici iz, nazovimo je tako, "radikalne ljevice", ali su njihovi argumenti ušutkani bukom liberala i takozvanih "narodnjaka".

Ukupno 234 europarlamentarca su odbili prevrat u Boliviji nazvati državnim udarom, 41 zastupnik je puč nazvao pravim imenom, a 88 zastupnika je na glasanju bilo suzdržano. Europska združena ljevica i španjolska stranka Podemos su najoštrije zastupali tezu o državnom udaru.

Socijaldemokrati su glasali podijeljeno, dok su "zeleni", liberali, narodnjaci, konzervativci i dio krajnje desnice, uglavnom španjolske monarhističke, stvari odbili nazvati pravim imenom.

Prema španjolskim medijima, bolivijsko pitanje stići će u Strasbourg za otprilike dva tjedna, kada će se izglasati rezolucija o situaciji u zemlji.

"Zasad je stajalište Europske unije, kojeg je izrazila odlazeća povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, kako do održavanja novih izbora situaciju treba ublažiti u najvećoj mogućoj mjeri", piše u izvješću EU.

U nedjelju je Morales podnio ostavku na dužnost nakon gotovo 14 godina vlasti. To je učinio kako bi smirio zemlju usred nasilnih aktivnosti opozicije i posebno zbog pritiska policije i oružanih snaga.

Njemački parlament - Bundestag, sinoć je većinom glasova usvojio izmjene u njemačko zakonodavstvo koje se odnose na plinsku direktivu Europske unije i pod kojima će se naći ruski plinovod "Sjeverni tok 2" koji se gradi dnom Baltičkog mora od ruske do njemačke obale.

Sinoć, u Bundestagu usvojen zakon daje mogućnost isključenja iz Trećeg energetskog paketa EU plinovoda država koje nisu članice EU i koji se protežu na teritorij neke od zemalja EU. Niže u tekstu ću pojasniti o čemu se konkretno radi i zašto je sinoćnja odluka njemačkog parlamenta tako važna, pričemu podsjećam kako ona nije bila usvojena prije nekoliko dana, kako je bilo planirano, budući da su zastupnici stranke Alternativa za Njemačku (AfD) tada tražili pojedinačno glasovanje - imenom i prezimenom, zbog čega nije bilo kvoruma te je odgođeno.

Jučer je AfD od toga zahtjeva odustao pa je glasovanje održano a prijedlog zakona vladajuće koalicije CDU-CSU-SPD na kraju je usvojen. Prema priopćenju parlamenta, izglasana izmjena omogućuje primjenu pravila njemačkog unutarnjeg tržišta na plinske projekte na granici između države-članice EU i i države koja nije članica Unije. Usvojene zakonske promjene, kako se očekuje, primijenit će se na dio "Sjevernog toka 2" koji se nalazi u njemačkim teritorijalnim vodama i na koje se odnosi posljednjih 12 morskih milja toga, nešto više od 1200 kilometara dugog dvocjevnog plinovoda, kapaciteta 55 milijardi m3 plina godišnje.

Tzv. Treći energetski paket je glavno oružje Bruxellesa, prema kojemu kompanije ne mogu biti istovremeno isporučitelji plina u EU i jedini vlasnici plinovoda kroz koji to čine. Od svibnja ove godine taj se zakon primjenjuje i na plinovode koji prolaze morskim dnom i čija se izgradnja završava poslije 23. svibnja 2019. godine.

Iako se to, naravno, izrijekom nigdje ne spominje, jasno je kako se taj zakon EU prije svega odnosi na plinovod "Sjeverni tok 2" (i budimo realni - zbog njega je isključivo i donesen). Prema njemu, ruski bi Gazprom morao dati 50% kapaciteta toga plinovoda drugim dobavljačima plina u EU (kojih, naravno, nema, jer koja bi to europska ili svjetska tvrtka-izvoznica plina dolazila sa svojim plinom na rusko kopno i ubrizgavala ga u početnu točku plinovoda "Sjeverni tok 2" u namjeri da ga proda na EU tržištu?) tj. izgrađeni plinovod bi u praksi smio raditi samo s polovicom svojih ukupnih kapaciteta što sadašnje investitore "Sjevernog toka 2" (osim Gazproma, koji je 51-postotni dioničar tj. vlasnik plinovoda, tu su još i dvije njemačke tvrtke Uniper i Wintershal, britanski Royal Dutch Shell te francuska energetska tvrtka Engie - sve s jednakim udjelima) automatski stavlja u gubitak po pitanju isplativosti čitave investicije koju su već upotpunosti isfinancirali.

A osim pada rentabilnosti plinovoda zbog EU zakona pada i raspoloženje njemačkih investitora koji su u projekt uložili 2 milijarde eura pa je Berlin zato morao stupiti u odlučnu političku akciju. Naravno, ne samo zbog zaštite svojih energetskih kompanija, već, još i više, zbog zaštite njemačkih energetskih a time i nacionalnih interesa.

Ako je i do sada bilo dvojbi, i ako su Madrid i elita Europske unije uistinu kalkulirali da će se Katalonci postupno ispuhati i povući, sada, nakon drastičnih zatvorskih presuda bivšem katalonskom vodstvu zbog referenduma o nezavisnosti iz 2017. g., potpuno je jasno - pokrenut je nesmiljeni obračun koji će uzdrmati ne samo Španjolsku nego i cijelu Europsku uniju. Prosvjedi diljem Katalonije protiv gušenja njenih zahtjeva za nezavisnošću nastavit će se iz tjedna u tjedan.

Snage katalonske suverenosti neće odustati od borbe za nezavisnost Katalonije, a kako sada stoje stvari ni središnja španjolska vlast ne želi se povući sa svojih pozicija. Ono što se pokrenulo u Kataloniji više ne može biti zaustavljeno čak ni primjenom sile. Bez obzira na do sada plaćenu cijenu poništeni referendum o nezavisnosti održan 2017. g. zauvijek je promijenio poziciju Katalonije u Španjolskoj i pokrenuo nepovratne procese ne samo u njoj nego i u cijeloj Europskoj uniji.

Zbivanja u Kataloniji dio su velikoga buđenja naroda Europe i istinskog preporoda snaga nacionalnih suverenosti koje još nisu ostvarile svoje nacionalne države i koje se s više ili manje prisile zadržavaju u postojećim europskim državno - pravnim entitetima. Zajedno s otporom samih nacionalnih država sve očitijim namjerama pretvaranja Europske unije u nadnacionalnu državnu tvorevinu promjenit će lice Europe.

Katalonsko nacionalno vodstvo pravilno procjenjuje da u sadašnjem rasporedu snaga na međunarodnoj sceni i unutar španjolskog političkog okvira mora zadržati pritisak i postupno ga pojačavati kako intezitetom djelovanja tako i širenjem njegova spektra uvođenjem u igru novih elemenata djelovanja.

Igra je to visokih uloga. Nitko, stoga, do sada, unatoč suprotnim tvrdnjama nije donio ni jednu pogrešnu odluku, ni španjolske središnje vlasti, ni katalonsko vodstvo. I jedna i druga strana svjesno su ušle u sudar "čelo u čelo" i svatko od njih je morao učiniti ne ono što želi, nego ono što mora u okviru svoje postojeće političke agende.

Nakon dvostrukog zračnog udara izraelskog zrakoplovstva, jednog na Damask i jednog na Gazu, te ubojstva jednog od zapovjednika skupine palestinskog otpora Islamski džihad, došlo je do eskalacije nasilja u području Pojasa Gaze.


U izraelskom zračnom udaru jutros, 13.studenog, u Pojasu Gaze je poginuo jedan borac Islamskog džihada. Kao odgovor je skupina ponovno ispalila projektile iz palestinske enklave prema izraelskim naseljima. Tako je započeo drugi dan novog oružanog sukoba oko Gaze.

Prema tiskovnoj službi izraelske vojske, od početka eskalacije je na područje cionističkog entiteta iz Gaze ispaljeno oko 250 raketa i minobacačkih granata. Većina raketa ili je pala izvan naselja ili su odbijene baterijama sustava proturaketne obrane Iron Dome.

Izravni pogoci projektilima u stambene i industrijske objekte zabilježeni su u Sderotu i Netivotu. Prema izraelskoj službi hitne pomoći, 39 građana je zatražilo medicinsku njegu. U vezi s eskalacijom je izraelska logistička služba uvela poseban režim od južnih granica sve do Tel Aviva. Otkazana je nastava u školama i vrtićima, a sva javna skloništa su otvorena. Strah u Izraelu je primjetan na svakom koraku.

HAMAS SVE RADIJE PROMATRA "IZVANA"

U međuvremenu, Hamas koji kontrolira Pojas Gaze, iako podržava Islamski džihad u ratu kojeg je skupina jučer objavila Izraelu, prema lokalnim izvorima se do sada suzdržavao od angažiranja vlastitog borbenog potencijala u borbi protiv "cionističkog neprijatelja". Hamas i dalje ono što se događa radije promatra izvana.

Na beskrajni popis "Obojenih revolucija" treba dodati još jedan latinoamerički prevrat koji je pomeo predsjednika Eva Moralesa, vođu Bolivije.

Scenarij događaja je bio uobičajen. Održani su izbori, proamerički kandidat je izgubio, vlast je optužena za namještanje rezultata, kreću demonstracije, sigurnosne snage i vojska oklijevaju i polako prelaze na stranu pobunjenika i na kraju predsjednik podnosi ostavku.

Sve je toliko poznato da postaje, blago rečeno, odvratno. S obzirom na situaciju u regiji, Washingtonu je odlučio ne priuštiti publici nikakav zaplet ili eksperimentiranje s novitetima. I tako je Morales otišao.

U stvari, pao je tiho, gotovo dragovoljno. No, neke nijanse su i dalje nerazumljive široj javnosti i treba ih pojasniti.

Prvo, Morales je na posljednjim predsjedničkim izborima nadmašio svog rivala za više od potrebnih 10 posto. Prema tradiciji je ovo razina na kojoj nije primjereno organizirati "Obojenu revoluciju". Jaz je prevelik da bi se govorilo o namještanju, čak i ako se tvrdi da je namješteno oko pola postotnog boda, što je Moralesu omogućilo da se ne ide u drugi krug glasanja.

Podsjetimo da su glasovi Juščenka i Janukoviča 2004. godine bili gotovo ravnomjerno podijeljeni, te da je 2003. Saakašvili bio odvojen od svog rivala za samo 3 posto. A ovdje imamo čak 10 posto. Nije važno. Odlučeno je da Morales mora pasti i krenulo se s provedbom plana koji mora uspjeti.

Drugo, tko je brojao glasove? U početku je to, naravno, učinilo Središnje izborno povjerenstvo Bolivije, ali nakon početka prosvjeda se Organizacija američkih država (OAS), tijelo kojim upravlja Washington, obvezala prebrojati glasove. Odmah je odlučeno da u ime "narodne volje" glasovi trebaju biti proglašeni nevažećima, a izbori bi se trebali poništiti.

Takvo iznenađenje stiglo je iz usta glavnog tajnika organizacije sa sjedištem u Washingtonu, Luisa Almagra, poznatijeg po tome što od siječnja ove godine trči po Latinskoj Americi i šumama Kolumbije kako bi u Caracas na vlast doveo "uličarskog predsjednika" Juana Guaidóa.

Opet je sve jednostavno i drsko, bez ikakvog uvijanja. Iz američke prijestolnice su izravno rekli da izbori u drugoj zemlji trebaju biti ponovljeni.

Kijev treba što pre da uspostavi odnose sa Moskvom, izjavio je ukrajinski biznismen Igor Kolomojski.

"Oni (u Rusiji) su u svakom slučaju jači. Mi treba da poboljšamo naše odnose", izjavio je Kolomojski u intervjuu za "Njujork tajms".

List naglašava da je oligarh kog u Ukrajini smatraju "vladarem iz senke" pre pet godina bio protiv Rusije i čak finansirao oružani otpor protiv narodne milicije u Donbasu. Međutim, sada se njegov pogled na situaciju veoma promenio: on poziva na pomirenje s Moskvom i optužuje Vašington za konflikt na istoku Ukrajine.

"Ljudi žele mir, dobar život, ne žele da ratuju. A vi, Amerika, terate nas da ratujemo, a ne dajete nam novac za to", istakao je Kolomojski.
Američki list smatra da razlog za promenu mišljenja Kolomojskog leži u novcu.

Ranije se Međunarodni monetarni fond usprotivio vraćanju tom oligarhu "Privatbanke", koju je Kijev nacionalizovao 2016. godine. Štaviše, zbog tog slučaja se odugovlači potpisivanje novog ukrajinskog programa kreditiranja MMF.

Prema mišljenju Kolomojskog, Kijev ne treba da čeka milostinju Zapada, jer tamo nemaju nameru da prime Ukrajinu u EU i NATO i da joj daju novac. Sa druge strane, on tvrdi da će od Rusije doći stvarna pomoć.


"Uzećemo 100 milijardi dolara od Rusa. Mislim da bi nam oni sada to dali", ubeđen je Kolomojski.

Ostavka predsednika Bolivije Eva Moralesa i celog državnog vrha je rezultat državnog udara, koji je inspirisao kolektivni Zapad, a preciznije - SAD, smatra ekspert Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI) Igor Pšeničnjikov.

"To je zato jer je Morales vodio apsolutno nezavisnu politiku u nacionalnom interesu, a ne u interesu inostranih korporacija. On nije dozvoljavao inostranim kompanijama pristup eksploataciji nalazišta litijuma u Boliviji.

U toj zemlji se nalazi do 70% svetskih rezervi tog lakog metala, koji je od ključnog značaja za proizvodnju baterija za mobilne telefone. Zbog burnog razvoja IT industrije, svetska potražnja za litijumom je utrostručena u poslednjih 10 godina, pa je Bolivija imala perspektivu da postane Saudijska Arabija, ali ne po nafti, već po - litijumu. Izraženi interes su stalno pokazivale japanske i korejske firme. A neposredno posle izbora, 4. novembra, Moralesova vlada je raskinula ugovor sa nemačkom firmom ACI Systems, sa kojom je planirano stvaranje zajedničkog preduzeća za dobijanje litijuma" - objasnio je poznati analitičar.

Proces uklanjanja Moralesa je, po mišljenju Pšeničnjikova, unapred planiran i precizno organizovan.

Ključnu ulogu je odigrala Organizacija američkih država (OAD).

Kao osnov da posumnja da su izbori održani 20. oktobra bili pošteni, OAD je uzela činjenicu da su rezultati izbora iz udaljenih planinskih regiona dostavljani (kao i uvek) sa zakašnjenjem, zbog odsustva interneta i loših veza. Na osnovu toga, opozicija je optužila rukovodstvo zemlje za lažiranje izbornih rezultata.

Kao dopunski argument, OAD je čak izjavila da se rezultati izbora, na kojim je Evo Morales pobedio već u prvom krugu - ne slažu sa njenim prognozama!

Radi se o apsolutno otvorenom mešanju u unutrašnje stvari suverene države.