OF THE
TIMES
On je od strane državnog vrha te zemlje već više puta najavljivan kao opcija ukoliko u praksi ne počme funkcionirati obećani mehanizam EU pod nazivom INSTEX - uspostavljen za obavljanje financijskih transakcija u međusobnoj trgovini, prije svega naftom. Iako je taj mehanizam spreman za korištenje, vlade u EU i europske tvrtke boje se trgovati iranskom naftom zbog straha da ne dođu pod udar američkih sankcija, što je Washington i jasno dao do znanja.
Na kraju se događa upravo ono što je Iran i pretpostavljao i na što je od početka upozoravao: da će još samo on ostati ona zemlja - potpisnica spomenutog međunarodnoga sporazuma - koja se njegovih odredbi i obveza i pridržava.
Zato je i apsurdno da će upravo Iran, ako se iz tog sporazuma i sam formalno povuče odnosno vrati razvoju svog nuklearnog programa, biti izložen snažnim kritikama i sankcijama te iste međunarodne zajednice (ukoliko isključimo Rusiju i Kinu koje u ovom sporu podupiru Teheran te se još uvijek pridržavaju spomenutog Sporazuma).
Apsurd je i u tome što i svi drugi, ne samo u EU, znaju kako je Teheran u pravu i da se međunarodni sporazumi ne mogu mijenjati na način kako i kada to nekom paše, već po striktno preciziranoj proceduri, koja, međutim, u slučaju jednostranog američkog povlačenja nije bila poštivana.
Štoviše, SAD su nakon svoga povlačenja čak uvele i jednostrane protuiranske sankcije (iako se Iran u potpunosti pridržavao uvedenih restrikcija i preuzetih obveza) nastojeći primorati Teheran na nove pregovore.
A osim Irana, kažnjavanjem tim istim sankcijama Washington prijeti i onim zemljama koje su potpisale spomenuti sporazum ako s Iranom nastave trgovati ili, drugim riječima, sporazum nastave primjenjivati. U običnom žargonu takve se stvari nazivaju "ucjenom" ili "zakonom jačega".
Međutim ta se "ulična" paraksa, na žalost, sada već posve otvoreno prelila i u sferu visoke politike, a međunarodna pravila i norme jedni za drugim ubrzano postaju samo "mrtvo slovo na papiru".
Njemački div Siemens i američki General Electric godinama se spore oko isporuke električne energije Iraku. 2018. je njemačka tvrtka uspjela potpisati neformalni sporazum s Bagdadom, ali je Reuters izvijestio u lipnju da su strani pritisci prisilili bivšeg iračkog premijera Haidera Al-Abadija da promijeni planove i opskrbu električnom energijom omogući General Electricu.
Ebrard je naglasio da se prema postojećoj međunarodnoj konvenciji Morales nalazi pod zaštitom Meksika.Nadajmo se...
"Njegov život i zdravlje nisu u opasnosti", dodao je ministar.
Unutrašnja politikaPogledajte također: Vojni puč protiv Moralesa neće okončati hibridni rat protiv Bolivije
Horhe Luis Santa Krus, profesor na Katedri za novinarstvo Univerziteta Anauak Meksiko, smatra da ovakva odluka predsednika zemlje Andresa Manuela Lopeza Obradora "otvara novi front" u unutrašnjoj politici zemlje.
Po njegovom mišljenju, davanje azila Evu Moralesu ne ide u korist predsedniku Meksika kojeg je već kritikovala opozicija zbog donošenja niza spornih odluka, kao što je oslobađanje Ovidija Guzmana Lopeza, sina narko-barona El Čapa.
"Dovesti Eva Moralesa u Meksiko izazvaće zabrinutost ne samo u Partiji nacionalne akcije, već i u privatnom sektoru, kod biznismena. Svojom odlukom da dovede Moralesa u Meksiko on (predsednik) potvrđuje da daje prioritet levičarskoj poziciji", naglasio je Santa Kruz.
Profesor nacionalnog autonomnog Univerziteta Meksika (UNAM) Luis Uakuha istakao je da su meksičke vlasti uvek naglašavale "čvrst stav protiv državnih udara", a po njegovom mišljenju, "postaje sve očiglednije" da je to što se desilo u Boliviji državni udar.
On smatra da dajući azil Evu Moralesu meksički predsednik nije narušio predizborno obećanje da se neće mešati u unutrašnje stvari drugih država. Prema rečima Uakuhija, odluka o davanju azila Moralesu posledica je vanredne situacije u koju se i vojska umešala.
Odnosi sa Vašingtonom
Horhe Luis Santa Krus smatra da odluka o davanju azila Moralesu može da utiče kako na odnose između Meksika i SAD, tako i na sporazume koji su bili potpisani između dveju država.
U vezi s tim, ekspert je podsetio da se predsednik SAD Donald Tramp nalazi u predizbornoj kampanji i ostavka Eva Moralesa dodaje politički kapital ljudima kojima se ne sviđaju levičarski režimi u Latinskoj Americi."Davanje azila Evu Moralesu, nesumnjivo, predstavlja izazov predsedniku SAD. Tramp među džokerima u rukavu za pritisak na Meksiko ima ne samo ratifikaciju sporazuma između Meksika, SAD i Kanade, već i mogućnost uvođenja taksi na meksički uvoz", rekao je on, dodajući da tom treba dodati "pretnju izgradnji zida koji postaje realnost".Upravo zato, po mišljenju profesora, Vašington pre ili kasnije reaguje na dolazak Eva u Meksiko.
Ipak, Luis Uakuha na drugi način prilazi tom pitanju. On je podsetio da je tokom svoje istorije Meksiko imao poziciju koja se nije uvek poklapala sa SAD, kao na primer u slučaju sa odnosima sa Kubom.
Organizacija američkih država
Izbori u Boliviji su ponovo pokazali odsustvo jedinstva i poverenja između članova Organizacije američkih država (upravo je ona saopštila o mnogobrojnim prekršajima za vreme poslednjih predsedničkih izbora u Boliviji). Horhe Luis smatra da u Latinskoj Americi postoji očigledan raskol.Po njegovim rečima, postoje države koje su se pridružile bloku na čelu sa predsednikom Donaldom Trampom. Taj blok koji je ekspert okarakterisao kao "cionističko-evangelistički", ima jako prisustvo u Gvatemali, Hondurasu i Salvadoru. Postoje i takve države, kao što je Venecuela, koje imaju tešnje veze sa drugim blokom — globalističkim, na čelu sa multimilijarderom Džordžom Sorošem, uveren je on.Profesor Univerziteta Anauak smatra da je sa jedne strane Organizacija američkih država izgubila svoju vlast, pošto nije mogla da "svrgne predsednika Nikolasa Madura u Venecueli", a sa druge strane ona ostaje uticajna, pošto je uspela da utiče na ostavku Eva Moralesa u Boliviji.
Upravo zato je sagovornik Sputnjika okarakterisao Organizaciju kao truli organizam koji još uvek ima snagu zahvaljujući američkoj CIA. Zato će njena sudbina, po mišljenju eksperata, zavisiti pre svega od SAD.
"Ne zaboravite da SAD vode rat protiv čitavog svijeta. Ovdje se radi o tektonskim pomacima i "potresima". Stari svjetski poredak, koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, je zastario, naročito nakon raspada Sovjetskog Saveza. Model unipolarnog svijeta više ne funkcionira. Izdvaja se niz sila koje su u usponu poput Rusije, Kine, Indije i ostalih", kazao je al-Asad.'SAD se bore protiv svih koji im kažu 'ne"
"SAD ne priznaju partnere i zato vode borbu. Rat u Siriji je minijaturni model trećeg svjetskog rata koji se vodi posredno. Američka politika u cjelosti se zasniva na metodama pokušaja i pogrešaka. Oni su ušli u Afganistan i ništa se nije dogodilo. Ušli su u Irak - ništa se nije dogodilo. Počeli su ulaziti u druge države, ali na druge načine. Promijenili su svoje pristupe", kazao je sirijski predsednik.
"Oni (SAD) su odlučili boriti se protiv Rusije, Irana, Sirije... svakoga tko im kaže "ne". Čak su spremni boriti se i protiv svojih saveznika, zapadnih država, ako kažu "ne"", kazao je al-Asad.
"Libanon može preživjeti i prosperirati samo ako se Hezbollah razoruža", rekao je. "Sve dok budete imali oružanu miliciju nećete imati mira u Libanonu", istaknuo je. Navodi kako je situacija u Libanonu "tragična" te kako je za sve kriv Iran koji "širi nemire diljem Bliskog istoka".
Komentar: Unatoč najavljenom povlačenju SAD-a iz Sirije, ono što zapravo vidimo je nastavak njihovog imperijalističkog napada na Siriju; zauzimanje naftnih polja, nastavak sankcija, diplomatski pritisci, itd. Sve kako bi onemogućili normalizaciju te države.