Američke vlasti najavile su namjeru nametanja 25% carina na robu uvezenu iz Kine u iznosu od 50 milijardi dolara.

Trumpova administracija je objavila priopćenje o planiranoj primjeni carina na uvoz iz Kine, a detaljan popis proizvoda će bit će objavljen do 15. lipnja 2018.

Kao što je navedeno, carinske tarife će se uvesti na robu "koja sadrži industrijski važne tehnologije", uključujući onu koja je dio programa "Made in China 2025".

Američke vlasti su priopćila de će SAD strože kontrolirati kineski pristup tehnologijama, a na pojedince i tvrtke koji stječu "komercijalno važne tehnologije će se primjenjivati "posebna ograničenja na ulaganja i ojačati nadzor nad izvozom".

Popis kome će se ograničiti ulaganja i uvesti mjere kontrole bit će objavljen do 30. lipnja.

Početkom travnja su SAD objavile popis 1300 proizvoda iz Kine, ali je kasnije Bijela kuća priopćila kako je postigla dogovor s Kinom i da se izbjegao trgovinski rat između dvije najveće ekonomije svijeta.

Popis, objavljen od strane Ureda trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država, uključuje proizvode iz sektora kao što su zrakoplovne tehnologije, zdravstvo, informacijske tehnologije, inženjering, robotika, proizvodnje oružja i brojna druga.

Donald Trump se ponaša kao slon u staklarskoj radnji, možda i gore. Njegov pristup gorućim globalnih problemima je, blago rečeno, neuravnotežen, ali vrlo opasan. Želja za rješavanjem geopolitičkih "gordijskih čvorova", Sjeverne Koreje i Irana, prisilila ga je da se kreće u svim mogućim smjerovima, uvlačeći cijeli svijet u njegov manijakalni labirint.

Prijavljeno ubojstvo ruskog novinara Arkadija Babčenka u utorak u Kijevu je zapravo unaprijed isplanirana igra ukrajinske policije, rekao je visoki predstavnik, čelnik Službe nacionalne sigurnosti Ukrajine (SBU), Sergej Gricak.

Gricak je pred novinarima u društvu Babčenka danas izjavio kako je Arkadij Babčenko živ i neozlijeđen. Tvrdio je kako je SBU imao sve informacije o planiranom pokušaju atentata na novinara i djelovao je kako bi spriječio napad.

"Želim čestitati njegovoj obitelji, svima nama i cijelom svijetu koji ovo promatraju i čestitamo Babčenku na trećem rođendanu", napisao je Gricak na svojoj Facebook stranici.

Treći rođendan je referenca na navodno posljednju objavu novinara u kojoj je 29. svibnja opisao kako je prije nekoliko godina izbjegao smrt. Naime, Babčenko je napisao "kako je dan kada nije bilo mjesta u ukrajinskom vojnom helikopteru, koji se kasnije srušio u istočnoj Ukrajini, njegov drugi rođendan".

Prema više izvora, sirijska vojska i saveznici pripremaju veliku ofenzivu za čišćenje južnih područja zemlje od prisutnosti terorističkih skupina. Prva faza bi bila oslobođenje pokrajine Dara'a, dok bi se u drugoj fazi kampanje očistila pokrajina Quneitra.

Prvu fazu ofenzive bi činile dvije odvojene, ali jednako važne bitke u pokrajini Dara'a. Prema vojnom izvoru u Damasku, 4. Divizija sirijske vojske bi iz uporištu Izra'a krenula prema graničnom prijelazu Nassib s Jordanom zauzela ga i islamističke militante zatvorila u istočnom džepu. U međuvremenu bi u glavnom gradu pokrajine "Tigar" snage pokušale osloboditi južni dio grada Dara'a, koji je uglavnom pod kontrolom militanata Južne brigade takozvane "Slobodne sirijske vojske".

Završetkom prve faze bi se krenulo u preuzimanje strateškog grada Al-Harah, zapadno od Dara'e i cijelog područja pokrajine Quneitra.

Napade na južnom dijelu Quneitre vodila bi 9. divizija i palestinske snage Liwaa Al-Quds iz Aleppa. Uz ovaj napad, snagama sirijske vojske u gradu Dara'a će se pokušati pridružiti 4. divizija i gurati prema istoku, duž jordanske granice, dok bi ostatak snaga osiguravao ravnicu Houran i Al-Lijat.

Cilj druge faze bi bila eliminacija istočnog džepa terorista i izolirati jugozapadni dio Sirije koji je pod kontrolom terorista.

Konačna faza bi se sastojala od niza napada kojima bi se vršio pritisak na preostale snage islamista. Preostali militanti bi, kao u Istočnoj Gouti i "Rastanskoj enklavi", na kraju bili prisiljeni na evakuaciju u sjever Sirije.

Nakon rješavanja ovog problema na red dolazi eliminacija džepa kojeg ISIL drži na tromeđi Sirije, Jordana i Izraela i izbijanje sirijske vojske duž cijele granice s Jordanom i okupirane Golanske visoravni. U planu se ne navodi nikakve vojne aktivnosti na Golanu ili protiv vojske izraelskog režima.

Jučer je Sirijska Arapska Republika priopćila kako priznanje državnost i neovisnost Abhazije i Južne Osetije i pokreće proces uspostave punih diplomatskih odnosa s ove dvije samoproglašene i de facto neovisne republike, nekada u sastavu Gruzije. Sirija je postala peta zemlja koja je priznala neovisnost ovih kavkaskih republika. Vijest su potvrdili predstavnici ministarstava vanjskih poslova Abhazije i Južne Osetije.

"Od dana objave ovog priopćenja, Republika Južna Osetija i Sirija najavljuju uzajamno priznavanje i uspostavu diplomatskih odnosa između dviju zemalja na razini veleposlanstava", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Južne Osetije.

Napominje se kako dvije zemlje nastoje "uspostaviti i razvijati punu političku, gospodarsku i kulturnu suradnju". Istaknuto je da će postupci zemalja biti u skladu s odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima od 18. travnja 1961. i Bečke konvencije o konzularnim odnosima od 23. travnja 1963. godine.

Odluku Damaska je također potvrdio ministar vanjskih poslova Abhazije, Daur Kove.

"Sirija je danas priznala Abhaziju kao suverenu i neovisnu državu! Čestitamo svima! Ne postoji ljepši dar uoči 25. obljetnice Dana pobjede i nezavisnosti!", napisao je ministar Kove na svome Facebooku.

Potpredsjednik Abhazije Vitalij Gabnija također je priznanje Abhazije od strane Sirije nazvao značajnim događajem.

"Priznanje od strane Sirije dogodilo se uoči 25. obljetnice pobjede i neovisnosti i 10. obljetnice priznanja Rusije, na dan sjećanja na predsjednika Abhazije Sergeja Bagapša, od čije je smrti danas prošlo sedam godina. Priznanje Sirije je važan događaj za nas, stoga čestitam ljudima Abhazije", rekao je Gabnija.

SAD nastavljaju da pripremaju insceniranje operacija upotrebe hemijskog oružja u Siriji, saopštila je agencija Sana pozivajući se na izvor u Nacionalnom komitetu za eliminaciju hemijskog oružja.

Agencija navodi da američke obaveštajne i vojne službe koriste svoje agente kako bi inscenirali hemijski napad u nekoliko oblasti zemlje, da bi potom za to okrivile Damask.

Pozivajući se na izvor, agencija piše da sirijske vlasti osuđuju to "novo insceniranje". Damask takođe potvrđuje da u njemu učestvuju i neke druge zapadne zemlje, uključujući Francusku i Veliku Britaniju. Na taj način te zemlje žele da opravdaju napade na teritoriju Sirije.

Izvor je takođe rekao da teroristi koji su ranije sarađivali sa DAEŠ-om sada rade sa Sjedinjenim Američkim Državama i takozvanim Sirijskim demokratskim snagama. Prema njegovim rečima, oni odvode porodice iz područja pod kontrolom SDS u američku bazu u blizini naftnog polja El Džafra. Tamo se ti ljudi spremaju da postanu "žrtve" nepostojećeg hemijskog napada sirijske vojske.

Optužbe za hemijske napade

Početkom aprila Zapad je optužio Damask za hemijski napad na grad Dumu u Istočnoj Guti. Posle toga Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska raketirale su objekte sirijskih vlasti koji su, prema njihovom mišljenju, korišćeni za proizvodnju zabranjenih supstanci.

Oni su lansirali više od sto raketa, od kojih je 71 oborila sirijska protivvazdušna odbrana. U napadima niko nije poginuo, a i razaranja na zemlji takođe su bila minimalna.

Pritom, ni ruski vojni stručnjaci ni meštani nisu potvrdili činjenicu o hemijskom napadu, koji je bio izgovor za raketiranje.

Sirijske vlasti više puta su izjavljivale da nikada nisu koristile hemijsko oružje protiv civila i terorista i da je čitav hemijski arsenal izvezen iz zemlje pod kontrolom OZHO-a.

Indija je završila pregovore s Rusijom o kupnji ruskih sustava protuzračne obrane S-400, navodi The India Times koji se poziva na svoje izvore u indijskoj vladi. Sada Moskva i New Delhi pokušavaju pronaći način za zaobilaženje američkih sankcija koje se nameću zemljama i tvrtkama koje surađuju s Rusijom, posebice u energetskom i obrambenom sektoru.

The India Times piše kako su Indija i Rusija su završili pregovore o cijeni ruskih sustava S-400 "Triumph" za indijsko ratno zrakoplovstvo protuzračnu obranu. Sustavi će New Delhi koštati 400 milijardi indijskih rupija, što je nešto više od 5 milijardi dolara, navodi se u članku.

"Pregovori o ovom sporazumu o projektilima završeni su. Financijska komponenta je gotova", za indijski list je rekao visoki dužnosnik koji sudjeluje u pregovorima.

Prema istom izvoru, Indija i Rusija će vjerojatno objaviti sporazum tijekom sljedećeg sastanka indijskog premijera Narendre Modija i ruskog predsjednika Vladimira Putina na summitu Šangajske organizacije za suradnju, koji će se ove godine održati od 8. do 10. lipnja u kineskom gradu Qingdao.

Prema dostupnim informacijama, obje zemlje sada pokušavaju pronaći način za izbjegavanje američkih sankcija koje uključuju kazne za zemlje i tvrtke koje posluju s obrambenim i obavještajnim sektorom Rusije.

U Indiji razmatraju kako zaobići američke sankcije protiv velikih ruskih tvrtki, uključujući Rosoboronexport, koje uzrokuju sve veću zabrinutost u New Delhiju, budući da bi restriktivne mjere Washingtona mogle utjecati na vojne nabave indijske vlade od više milijardi dolara.

Rusija je više puta međunarodnim istraživačima davala dokumentovane dokaze o incidentu MH17, ali ih oni ignorišu, rekao je šef diplomatije Rusije Sergej Lavrov.

"Odbacuju se svi dokumentovani dokazi... koje smo više puta predstavljali, uključujući rezultate oglednog istraživanja koje je proizvođač kompleksa 'Buk', 'Almaz Antej' predstavio istrazi", rekao je on.

Šef ruske diplomatije je naglasio da su predstavljene informacije prvobitnih podataka sa ruskih radara po kojima "rakete nisu mogle da polete sa tačke, odakle je, kako tvrdi istraga, bila ispaljena".

"Sve to je ignorisano", rekao je Lavrov.

Rusija smatra da su neumijesni ultimatumi Australije i Holandije o kompenzaciji zbog pada MH14 prije završetka istrage.

Međunarodna istražna grupa predstavila je u četvrtak, 24. maja, rezultate istrage o incidentu, prema kojima je "boing" navodno oboren iz raketnog sistema "buk" koji je pripadao 53. Raketnoj brigadi Oružanih snaga Rusije iz Kurska. Moskva kategorički negira te optužbe.

Ranije je Ministarstvo odbrane skrenulo pažnju na to da su zaključci istražne grupe zasnovani prije svega na podacima sa društvenih mreža, a da su svedočenja očevidaca i podaci ruske strane ignorisani.

Iako se EU formalno zasniva na vrednostima kao što su sloboda, demokratija, ljudsko dostojanstvo, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, praksa pokazuje da takve vrednosti ne da nisu temelj, već suštinski nisu ni predmet interesa briselskih birokrata. Evropski zvaničnici mnogo govore o poštovanju ljudskih prava i evropskim standardima, a u mnogim slučajevima podržavaju i podstiču kršenje ljudskih prava i degradaciju opštih moralnih i ljudskih vrednosti. Zapravo, EU primenjuje proklamovane vrednosti selektivno u sladu sa potrebama određenih političkih elita, odnosno multinacionalnog kapitala.To je trend koji su nametnule SAD i koji može da ima krajnje negativne posledice za Evropu. Mnogo je primera koji potvrđuju ove činjenice, kako u članicama EU tako i u zemljama koje uvode takozvane evropske standarde.

Potpirivanje hrvatskog nacionalizma

Za Srbiju je očigledni primer Hrvatska, koja je članica EU i koja ne poštuje elementarna prava nacionalnih manjina u svojoj zemlji. U Hrvatskoj se sprovodi diskriminacija a takođe i nasilje nad pripadnicima nacionalnih manjina. Ova činjenica nažalost nije nikakva novost i ima svoje istorijsko utemeljenje na koje nas podseća Spomen-područje Jasenovac gde je u toku Drugog svetskog rata ubijeno više stotina hiljada Srba, Roma i Jevreja. Takođe, devedesetih godina prošlog veka Hrvatska je uz podršku američkih vojnih instruktora, sprovela etničko čišćenje u akcijama Bljesak i Oluja, s ciljem eliminisanja srpskog stanovništva. Izbegličke kolone Srba te 1995. godine Hrvati su gađali avionskim bombama i topovskim projektilima kada je ubijeno više stotina civila među kojima su bila i deca. Ukupno je u operacijama poginulo nekoliko hiljada srpskih civila, a proterano je preko 250 hiljada Srba, koji su vekovima živeli na tim prostorima.

Svemu treba dodati i otetu srpsku imovinu u Republici Hrvatskoj, a taj problem nije rešen ni pre ni nakon ulaska Hrvatske u EU. Sveukupno širenje nacionalne mržnje i anti-srpska politika koju Hrvatska sprovodi, nikada nije naišla na osudu Brisela ili Vašingtona, niti je Hrvatska odgovarala za zločine počinjene nad Srbima. Nakon etničkog čišćenja u Hrvatskoj je ostalo manje od 5% Srba, a srpska manjima je svakodnevno suočena sa diskriminacijom. Hrvatska je 2013. godine postala član EU, odmah nakon serije protesta protiv dvojezičnog pisma, iako je zakonski regulisano pravo nacionalnih manjina na upotrebu jezika i pisma. Prilikom tog protesta polupane su ćirilične table, a takva praksa je nastavljena i nakon ulaska Hrvatske u EU. Pored toga isticanje ustaškog pozdrava "Za dom spremni" (što je pandan nacističkom pozdravu) je uobičajna pojava u Hrvatskoj, gde se takođe često mogu sresti grafiti sa porukom "Srbe na vrbe" (što označava da Srbe treba obesiti o drvo).

Europska unija je za još jednu godinu produljilo restriktivne mjere protiv sirijskih vlasti, navedeno u izjavi Vijeća EU, koje je sastanak održalo u ponedjeljak, 28. svibnja, u Bruxellesu.

"28. svibnja je Vijeće produljilo restriktivne mjere EU protiv sirijskog režima do 1. lipnja 2019.", navodi se u dokumentu.

EU je izuzela dvije osobe iz "crne liste" za Siriju, koji su u međuvremenu ubijeni. Jedan od njih je legendarni zapovjednik 104. zrakoplovne brigade Republikanske garde sirijske vojske i obrane Deir Ez-Zora, general Issam Zahreddine, koji je poginuo naletjevši na minu 18. listopada 2017.

"Popis sada uključuje 259 ljudi i 67 tvrtki koje podliježu zamrzavanju imovine i zabrani putovanja", objasnilo je Vijeće EU.

"Europska unija ostaje predana pronalaženju trajnog i pouzdanog političkog rješenja sukoba u Siriji u skladu s Rezolucijom 2254 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Ženevskim priopćenjem iz 2012. godine", naglašava se izjavi.


"EU vjeruje da za sukob ne može biti vojnog rješenja i snažno podupire rad posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Siriju i međusirijske pregovore u Ženevi. Općenito gledajući, sankcije koje su trenutno na snazi protiv Sirije obuhvaćaju embargo na naftu, ograničenja određenih ulaganja, zamrzavanje imovine Središnje banke Sirije unutar EU, ograničenja izvoza opreme i tehnologija koje bi se mogle upotrijebiti za unutarnju represiju, kao i opreme i tehnologija za nadzor ili presretanje internetskih ili telefonskih komunikacija", navodi se u dokumentu.

Paket sankcija EU protiv Sirije, koji Bruxelles dosljedno jača od 2011. godine, jedan je od najznačajnijih u povijesti Europske unije.

Europske zemlje, koje su od početka unutarnje islamističke pobune i vanjske agresije terorističkim skupinama u Siriji postale na desetine tisuća tona oružja, streljiva, granata, lijekova i novca, zabranjuju gotovo sve vrste kontakata europskim poslovnim ljudima sa Sirijom, posebno u području trgovine nafte i naftnih derivata, zbog čega je vazalska vlada Hrvatske ostala bez postrojenja Ine u istočnom Homsu i potencijalne zarade koja se procjenjivala na najmanje 20 milijardi dolara.

Hrvatski mediji, na žalost, vrlo malo pozornosti posvetili su jednom važnom događaju - prošlotjednom Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu (SPIEF), iako se radilo o jednoj od najvećih svjetskih manifestacija toga tipa, na kojoj se okupila krema svjetskog biznisa i brojni visoki državni dužnosnici iz čitavog svijeta. Za razliku od švicarskog Davosa koji je "forum bogatih", "ruski Davos", kako nazivaju forum u Sankt Peterburgu, ugošćuje političare i poslovne osobe iz velikog broja svjetskih zemalja. Ove godine bilo ih je čak iz 143 zemlje svijeta - od obiju Amerika, EU, preko Bliskog istoka do Azije.

Paradoksalno, usprkos činjenici da Rusija i SAD prolaze kroz svoje najlošije odnose još od vremena hladnog rata, najbrojnija delegacija biznismena stigla je upravo iz te zemlje, a o kakvoj se razini poslovnjaka radi dovoljno govori činjenica da je u američkoj delegaciji bio i čelnik zrakoplovnog diva - Boeinga, a npr. na forum je stigao i šef globalnog energetskog diva BP-a, usprkos svim poznatim opstrukcijama britanske vlade, vezanim ne samo uz nedavnu "aferu Skripal". Istodobno, na panelima na kojima je održan susret ruskog predsjednika Vladimira Putina s čelnicima svjetskih država, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, japanskog premijera Shinzo Abea (te su dvije države bile ovogodišnje zemlje-partnerice SPIEF) i indijskog premijera Narendre Modija, ruski čelnik je briljirao, odgovarajući na brojna pitanja moderatora - uglednih novinara američkog Bloomberga i tamošnjih drugih utjecajnih medija, koji su ga gotovo redovito "častili" provokativnim pitanjima tipa onih "o ruskoj umješanosti u američke izbore". Moderator iz Bloomberga je pritom iskazao i visoku dozu humora, pitavši Putina, tko snosi najveću zaslugu za ovogodišnji "bum" sanktpeterburškog gospodarskog foruma i dolazak brojnih državnika Putinu pod noge, da bi odmah i sam dao odgovor - Donald Trump.

Ali ostavimo šalu na stranu i pogledajmo konkretne brojeve i izjave ključnih sudionika, koji još više primoravaju na postavljanje pitanja, a gdje su u svemu ovome bili Hrvatska i njezini poslovni interesi?