Gospodari lutakaS


Car Black

Kina je prugom povezala indijsku i atlantsku obalu Afrike


Sputnik
Čet, 01 Kol 2019 19:18 UTC
Kineska željeznica
© AP Photo / Wang Xiao
Turistički železnički voz prvi put je krenuo iz Dar el Salama, u Tanzaniji, u Lobito, u Angoli, prugom koju je Kina izgradila i koja je povezala indijsku i atlantsku obalu Afrike.

Ovo je prva železnička linija koja povezuje istok i zapad. Voz je krenuo iz Dar el Salama 14. jula, sa pedeset četvoro turista, navodi kineski portal ECNS.

Pruga je duga 4.300 kilometara i sastoji se od dva dela: Tanzanijske železnice, čiju je izgradnju 1970-ih godina pomogla kineska vlada, i železnice Bengeli, koju je izgradila Kineska železnička korporacija u 21. veku. Ona je počela sa radom 2017. godine.
Više...
Broom

Ruske cijevi na dnu Baltičkog mora su jače od američkih sankcija

Olivera Ikodinović
Sputnik
Čet, 01 Kol 2019 22:31 UTC
Nord Stream 2
© Nord Stream 2
Mogu li nove američke sankcije da zaustave "Severni tok 2" — pitanje je koje se nametnulo nakon što je Komitet Senata SAD za međunarodne poslove odobrio uvođenje sankcija kompanijama i licima koje učestvuju u izgradnji "Severnog toka 2".

Inicijativa predviđa uvođenje sankcija licima i kompanijama koje prodaju ili iznajmljuju brodove za izgradnju "Severnog toka 2", kao i onima koji pružaju finansijsku i tehničku pomoć ili osiguravaju takve brodove. Zakon će sada biti poslat gornjem domu Kongresa, ali da bi stupio na snagu, potrebno je da ga prvo usvoji Predstavnički dom, a nakon toga i da ga potpiše predsednik SAD Donald Tramp.

Među mogućim merama pominje se zabrana američkim bankama da učesnicima projekta daju zajmove i kredite u vrednosti većoj od 10 miliona dolara, kao i odbijanje izdavanja izvoznih dozvola ili zabrana plaćanja u zoni američke jurisdikcije.
Više...
Pumpkin

SAD uvele sankcije ministru inostranih poslova Irana: To nema efekta na mene, kaže Zarif


RTS
Sre, 31 Srp 2019 23:34 UTC
zarif
Ministar spoljnih poslova Irana Džavad Zarif je rekao da su mu SAD uvele sankcije zato što predstavlja pretnju za njihovu agendu.

Ranije je američko ministarstvo fonansija objavilo da su uvedene sankcije Zarifu.

Iranski šef diplomatije je ocenio da su mu sankcije uvedene zato što predstavlja prvi glas Irana širom sveta.

"Zar je istina toliko bolna? To nema efekta na mene i moju porodicu pošto nemam imovinu ni interese van Irana. Hvala vam što me smatrate tako velikom pretnjom vašoj agendi", naveo je Zarif.

Komentar: Iranski predsjednik Rohani: Amerikanci se ponašaju kao djeca
Iranski predsjednik Hasan Rohani optužio je danas SAD da se "ponašaju kao djeca" povodom uvođenja sankcija šefu iranske diplomatije u vrijeme pojačanih tenzija između dvije zemlje.

- Oni se ponašaju kao djeca. Tvrdili su iz dana u dan da žele razgovore bez preduslova, a onda su uveli sankcije ministru spoljnih poslova - rekao je Rohani u govoru koji je prenosila televizija.

On je dodao da to znači da su Amerikanci "izgubili moć racionalnog razmišljanja".


Više...
Network

Najbolje od Weba: Kako funkcionira internetska cenzura - internet govor sada kontrolira Silicijska dolina

Edward Welsch
standard.rs
Čet, 01 Kol 2019 00:26 UTC
internet cenzura
Prvi stadijum internet cenzure se odvija kada žrtve čak nisu nisu toga ni svesne. Tvitovi, objave, članci, video snimci, komentari i politički sadržaj na veb-sajtovima se mogu objavljivati bez ikakvog otpora. Ali oni se ne vide, ne bivaju predloženi (suggested) korisnicima na internetu i brzo bivaju zatrpani gomilom drugog, konkurentnog sadržaja. Nakon što su rezultati predsedničkih izbora 2016. godine šokirali Silicijumsku dolinu, tehnološki giganti su jedan po jedan počeli da izdaju saopštenja kako su, zbog "dezinformacija" koje su cirkulisale u izbornoj kampanji, prilagodili svoje algoritme koji rangiraju sadržaj.

Kako je viši potpredsednik Guglove pretraživačke jedinice Ben Gomez rekao nakon izbora 2016. godine, "podesili smo stvari tako da na površini održimo verodostojnije stranice i istovremeno oborimo rang nekvalitetnih sadržaja". Pored toga, Gomez je rekao da je Gugl ažurirao smernice za "ocenjivače da na odgovarajući način označe šta može sadržati pogrešne informacije, neočekivano uvredljive sadržaje, prevare i neosnovane teorije zavere".

Postoji mnoštvo sadržaja na internetu. Ako bi uklanjanje određenih neprikladnih sadržaja iz tog mora informacija bio neutralan proces, to bi bila jedna stvar. Međutim, Gugl, Tviter, Epl i drugi tehnološki giganti nisu nepristrasni kustosi onlajn sadržaja. Oko 95 procenata svih političkih donacija od strane zaposlenih u tehnološkim kompanijama tokom izborne kampanje 2016. su išle Hilari Klinton, navodi organizacija Kraudpak koja prati novčane donacije političarima. Video-snimak prvog sastanka kompletnog personala Gugla nakon izbora 2016. koji je procureo u javnost baca dodatno svetlo na sve ovo, s obzirom da je suosnivač Gugla Sergej Brin zaposlenima rekao da su izborni rezultati "duboko uvredljivi", a finansijska direktorka Rut Porat umalo nije zaplakala kada je obećala da će Gugl "koristiti svoju ogromnu snagu, resurse i doseg koji ima kako bi nastavio da unapređuje vrednosti koje su istinski važne".

U IGRI JE 15 MILIONA GLASOVA

Sumnjam da bi se rukovodioci Gugla i drugih kompanija iz Silicijumske složili sa većinom građana SAD oko toga koje vrednosti su zaista važne, šta jeste ili nije uvredljivo, šta je prevara ili teorija zavere, ili koja je razlika između verodostojnih i lažnih vesti. Zapravo, studija Istraživačkog centra Pju sprovedena prošle godine potvrdila je da "72 odsto javnog mnjenja smatra da društvene mreže najverovatnije aktivno cenzurišu političke stavove koje njihovi vlasnici smatraju neprimerenim". To uverenje dele mnogi širom političkog spektra, premda je jače među konzervativcima, budući da 85 procenata "republikanaca i nezavisnih birača koji naginju ka republikanacima" veruje da tehnološki giganti cenzurišu politički govor.
Više...
Arrow Up

Jordanski kralj podržava palestinsku državu na sastanku s Kushnerom


balkans.aljazeera
Čet, 01 Kol 2019 00:00 UTC
jordanski kralj
© AFP Foto / Jordanska kraljevska palača / Yousef AllanSavjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa i zet Jared Kushner sastao se u srijedu u Amanu s jordanskim kraljem Abdullahom II.
Jordanski kralj Abdullah II pozvao je danas na osnivanje nezavisne države Palestine na sastanku u Ammanu sa visokim savjetnikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom.

Kralj i Kushner razgovarali su o kontroverzom američkom planu za izraelsko-palestinski mir na početku njegove turneje po Bliskom istoku.

Oni su diskutovali o "naporima da se riješi izraelsko-palestinski sukob", navedeno je u dvorskom saopštenju, prenosi agencija Beta.

Nakon posjete Jordanu, Kushner je otputovao u Izrael, gdje će se sastati sa premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom.

Kushner je u junu na konferenciji u Bahreinu predstavio ekonomske aspekte plana kojim se predviđa ulaganje 50 milijardi dolara u stagnirajuću palestinsku ekonomiju.

Do sada, međutim, nisu objavljeni dijelovi plana koji se tiču ključnih pitanja kao što je potencijalno nezavisna palestinska država, kontrola Izraela nad Zapadnom obalom, sudbina Jerusalema i takozvano pravo na povratak Palestinaca u domove iz kojih su pobjegli ili su otjerani nakon stvaranja jevrejske države 1948. godine.

Palestinska država se ne spominje

Trump je u decembru 2017. godine priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela, a njegov zet Kushner je nagovijestio da se u planu ne spominje palestinska država.

Palestinci su ekonomski dio plana glatko odbacili, označivši ga kao pokušaj da budu podmićeni da se odreknu svojih prava.

Za vrijeme sastanka sa Kushnerom, kralj je naglasio potrebu da se "postigne pravedan i trajan mir kako bi se osiguralo osnivanje nezavisne palestinske države s istočnim Jeruslemom kao glavnim gradom, koja će živjeti u miru i sigurnosti pored Izraela", naveo je predstavnik dvora.

Komentar: Više iz aljazeera: Predsjednik Egipta kazao je da podržava stvaranje palestinske države tokom razgovora sa izaslanikom Bijele kuće Jaredom Kushnerom.
Egipat je u četvrtak izdao saopćenje da je predsjednik Al-Sisi rekao Kushneru da Egipat podržava napore u cilju da se sukob riješi "na osnovi rješenja sa dvije države i osnivanje palestinske države s istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom".
Pogledajte također:

Više...
Pills

Briga o ljudima: Trumpova administracija izdaje plan za omogućavanje uvoza jeftinijih lijekova na recept


vijesti.me
Čet, 01 Kol 2019 10:30 UTC
trump lijekovi
© Leah Millis / Reuters
Američke vlasti predložile su plan kojim će Amerikancima biti omogućen legalni pristup ljekovima u Kanadi gdje su jeftinji nego u SAD.

Očekuje se da će zdravstveno osiguranje biti jedno od ključnih pitanja predstojeće predsjedničke kampanje 2020. godine.

Amerikanci prosečno troše 1.200 dolara godišnje (1.077 evra) za ljekove na recept, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a to je mnogo više u odnosu na druge zemlje.

Predsjednik SAD Donald Tramp je u nekoliko navrata kritikovao visoku cijenu ljekova i podržao predlog Senata kako bi Amerikanci smanjili troškove.

Predloženi plan predviđa dvije opcije. Prva se odnosi na pilot projekte koje bi razvili državni organi, trgovci na veliko i farmaceuti o uvozu određnih ljekova iz Kanade.

Druga opcija predviđa da američka Uprava za hranu i lekove (FDA) sarađuje sa prozvođačima koji žele da uvoze verzije ljekova koje se prodaju u inostranstvu, tako što bi se nudile niže cijene od trenutnih sklopljenih ugovora o distribuciji.

U te ljekove bi spadali insulin, ljekovi za reumatični artritis, kardiovaskularne bolesti i rak.

Očekuje se da će taj plan naići na otpor američke farmaceutske industrije. Farmaceutske kompanije navode da su visoke cijene posljedica troškova inovacija, ali studija Univerziteta Harvard iz 2016. je otkrila da američki patentni sistem proizvođačima pruža monopol zaštićen vladom i to može da traje decenijama.

Studija takođe navodi da je za razliku od skoro svih drugih razvijenih država, američki sistem omogućio proizvođačima da sami određuju cijene i da ne moraju da pregovaraju sa nacionalnim sistemom zdravstvenog osiguranja.

Komentar:

Više...
Arrow Up

Njemačka odbija vojnu misiju s SAD-om u Hormuškom tjesnacu, želi "i dalje slijediti put diplomacije"


index.hr
Sre, 31 Srp 2019 00:00 UTC
hormuški tjesnac
Njemačka odbija sudjelovanje u vojnoj misiji u Perzijskom zaljevu pod vodstvom SAD-a, ali istodobno najavljuje podršku eventualnoj misiji Europske unije u Hormuškom tjesnacu u tijesnoj suradnji s Francuskom i Velikom Britanijom, priopćila je njemačka vlada.

"Njemačka vlada je skeptična u pogledu konkretnog prijedloga SAD-a i zato nije ni ponudila konkretno sudjelovanje u misiji", rekla je u srijedu na redovitoj konferenciji za tisak zamjenica glavnog glasnogovornika njemačke vlade Ulrike Demmer.

Kao razlog Demmer je navela "razlike u ukupnoj politici Njemačke prema Iranu u usporedbi s politikom SAD-a prema Iranu".

Demmer je objasnila da je njemačkoj vladi važno "i dalje slijediti put diplomacije" kojoj je cilj deeskalacija i očuvanje nuklearnog ugovora s Iranom.

"Sudjelovanje u misiji pod vodstvom SAD-a bi moglo otežati postizanje ovog cilja", rekla je Demmer i naglasila kako Njemačka i dalje podržava konkretni cilj omogućavanja slobodne pomorske plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

SAD je posljednjih dana europskim partnerima predstavio svoj koncept osiguranja slobodne plovidbe u Perzijskom zaljevu i od partnera zatražio izjašnjavanje o eventualnom doprinosu ovoj akciji. Njemačka vlada, kako je istaknula Demmer, istodobno se nalazi u "stalnoj razmjeni" s ostalim europskim partnerima te posebice Francuskom i Velikom Britanijom oko eventualne europske misije s ciljem osiguranja neometane plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

"Njemačka vlada podržava prijedlog o pokretanju pomorske zaštitne misije europskih zemalja", rekla je Demmer.

Prije toga je u razgovoru za javni servis ZDF i potpredsjednik vlade Olaf Scholz izrazio svoju skepsu oko eventualnog sudjelovanja Njemačke u vojnoj misiji pod vodstvom SAD-a.

"Ideja o vojnoj misiji zaštite prometa u Hormuškom tjesnacu je preuranjena", rekao je Scholz.

Od dolaska Donalda Trumpa na vlast, odnosi između SAD-a i Njemačke su se pogoršali, a jedan od najvećih kamena spoticanja je i predbacivanje Washingtona Berlinu da premalo uplaćuje u zajednički fond NATO-a.

Komentar: Ne bi trebao biti težak izbor između ratne sobe i pregovaračkog stola.

Više iz Indexa: Veleposlanik SAD-a oštro napao Njemačku jer neće slati vojsku u Hormuški tjesnac
On je rekao da SAD tjednima pokušava dobiti podršku Njemačke za vojnu misiju u Hormuškom tjesnacu te da je ministrica obrane rekla da će razmotriti zahtjev, a ministar vanjskih poslova ga je odbio.
Pogledajte i:

Više...
Airplane

Malezija ponovno poziva da se prestane s optuživanjem Rusije za pad njihovog zrakoplova u Donbasu


Sputnik
Sre, 31 Srp 2019 19:59 UTC
malezija zrakoplov
© Sputnik / Maksim Blinov
Šef diplomatije Malezije Sajfudin Abdulah pozvao je da se prestane sa optužbama na račun Rusije zbog pada "boinga" na letu MH17 u Donbasu.

Diplomata je naglasio da je Kuala Lumpur zabrinut situacijom koja se tiče istrage nesreće.

"Malezija poziva sve učesnike istrage da ostanu maksimalno nepristrasni i omoguće nam da proučimo sve raspoložive materijale", rekao je Abdulah listu "Izvestija".

Šef diplomatije je pozvao da se izvrši otvorena istraga tragedije. Diplomata je naglasio da države koje učestvuju u istrazi ne dozvoljavaju malezijskim istražiteljima potpuni pristup materijalima slučaja. Po njegovom mišljenju, to znači da bi od Kuala Lumpura mogli da budu sakriveni neki detalji. Abdulah je naglasio da istraga još nije završena, dok su zapadne države već počele sa optužbama i čak navode imena umešanih.

Prema rečima malezijskog ministra, odnosi Rusije i Malezije se nisu pogoršali jer i Moskva i Kuala Lumpur imaju slično mišljenje o padu "boinga".

Ranije je premijer Malezije Mahathir Muhamad kritikovao stav SAD, Holandije i Australije o padu aviona na letu MH17. Po njegovom mišljenju, te države nisu zainteresovane za uspostavljanje realnih razloga pada aviona, već su jednostavno odlučile da odgovornost prebace na Rusiju.

Pad malezijskog aviona

Putnički avion "boing 777" kompanije "Malezija erlajns", koji je leteo iz Amsterdama za Kuala Lumpur, srušio se 17. jula 2014. godine u blizini Donjecka. Niko od 298 putnika i članova posada koji su se nalazili u avionu nije preživeo.

Kijev je za katastrofu optužio ustanike u Donbasu, koji su pak izjavili da nemaju sredstva koja bi mogla da obore avion na toj visini i za obaranje optužili Ukrajinu. Bez obzira na ratna dejstva, Kijev nije zatvarao nebo iznad Donbasa za međunarodne putničke avione.

Komentar: Upravo činjenica da istražitelji pada malezijskog zrakoplova neće dijeliti podatke s Malezijom trebala bi podići obrve. Što oni imaju za sakriti? Pa, Malezija je pokazala da želi ISTINITU istragu. Drugim riječima, oni nisu voljni optužiti Rusiju, što su sve druge zemlje učesnice u istrazi više nego spremne učiniti. Stoga Malezija ne može vidjeti sve "dokaze". To bi ih onemogućilo da lako donesu presudu po svojoj želji. I nije samo to što kriju dokaze - odbijaju dokaze koji bi mogli biti u suprotnosti s njihovim unaprijed napisanim narativom:
Holandski istražitelji odbili su da prihvate potencijalno inovativne nove materijale u slučaju pada aviona MH17 od nemačkog privatnog istražitelja Jozefa Reša i nisu uzeli u obzir te materijale u svojoj prezentaciji prošlog meseca, izjavio je Reš.

On je rekao da je taj materijal odbila Zajednička istražna grupa pod rukovodstvom Holandije, nakon što je ih on zamolio da ih objave.

Reš je istakao da njegovi materijali uključuju važne nove informacije, uključujući audio-zapise o vazdušnom saobraćaju u toj oblasti na dan incidenta, snimke komunikacije ukrajinskih vojnika, snimke povezane sa letom predsednika Rusije Vladimira Putina iz Brazila u Moskvu na dan pada aviona, lične snimke pilota o incidentu i druge dokaze.

Nijedna od tih informacija nije iskorišćena u junskoj prezentaciji istražne grupe, u kojoj su ponovljene ranije tvrdnje da je MH17 "oboren ruskom raketom 'buk'", naglasio je istražitelj.

"Naša najviša moguća bezbednost, ako se uopšte može garantovati, može se osigurati javnim saopštenjem, zajedno sa obelodanjivanjem informacija Istražne grupe i tužioca", insistirao je Reš, objašnjavajući da želi da vidi javno obelodanjivanje njegovih informacija bojeći se za svoj život nakon što je dobio nekoliko pretnji smrću zbog svog istraživanja.

Istražitelj je rekao da je spreman da otkrije ime svog izvora istražiteljima međunarodne grupe i pruži im druge važne informacije, uključujući navodne tajne dokumente za koje se ranije smatralo da su uništeni, a koji sadrže beleške neimenovanih visokih zvaničnika i političara i obaveštajnih agenata, kao i "dodatne dokumente" o čijem sadržaju je rekao da ne može da raspravlja zbog zabrinutosti za svoju bezbednost.

Istražna grupa tek treba da odgovori Rešu, dok su mu holandski tužioci napisali pismo rekavši da će njegova ponuda biti "uzeta u obzir", ali i dodajući da je njegov zahtev za objavljivanje informacija "veoma neobičan" i da može da "nanese štetu" istrazi. Tužioci su mu savetovali da se umesto toga žali nemačkim tužiocima.

Holandski tužioci su mu rekli da svoje materijale može da pošalje Zajedničkoj istražnoj grupi preko specijalnog onlajn obrasca.

Jozef Reš istražuje ovu avionsku nesreću od 2014. godine kao privatni istražitelj.
Pogledajte također:

Više...
Sherlock

Kako uspjeti u njemačkom Bundeswehru: Priča o generalu koji je naredio zračni napad i ubio više od stotinu afganistanskih civila


Sputnik
Sre, 31 Srp 2019 19:59 UTC
njemački general
© Reuters / Fabrizio Bensch
Nemački general koji stoji iza, kako je mnogi ocenjuju, najkrvavije operacije u zemlji od Drugog svetskog rata, nedavno je došao na čelo Odseka za vojnu obuku Bundesvera. Izveštaji, međutim, kažu da bi on mogao imati medicinskih problema.

Brigadni general Georg Klajn je od komandira voda napredovao do člana nemačke komande. Služio je u nemačkom Generalštabu, a bio je i član SFOR-a, međunarodnih vojnih snaga pod komandom NATO u Bosni i Hercegovini. Klajn je takođe služio u Avganistanu kao deo Međunarodnih bezbednosnih snaga i vodio je tim za obnovu u severnoj provinciji Kunduz.

Klajnovi vojni angažmani isplatili su se konačno njegovim imenovanjem da rukovodi Odeljenjem za upravljanje osobljem Bundesvera u 2012. godini, pre nego što je dospeo na čelo Odeljenja za obuku u martu.

"Najkrvavija operacija" u posleratnoj istoriji Nemačke

U javnosti je malo poznatih detalja o Klajnovoj karijeri, ali jedno je sigurno — on je bio odgovoran za, kako mnogi ocenjuju, "najkrvaviju operaciju" u Nemačkoj još od Drugog svetskog rata — smrtonosni vazdušni napad u kome je poginulo više od 100 avganistanskih civila.

Kada je Klajn komandovao gore pomenutim timom za obnovu Kunduza, dobio je obaveštajne podatke o dva rezervoara za gorivo, koje su oteli talibanski militanti, a za koje je sumnjao da bi mogli da se iskoriste za bombardovanje zapadnih trupa i eventualno za bombardovanje nemačke baze. Od američkih snaga u zemlji zatražio je da napadnu lokacije ovih rezervoara.

Ono što je usledilo te noći, 4. septembra 2009. godine, bilo je stravično ubistvo između 142 i 170 osoba, sudeći prema različitim procenama. Ispostavilo se da nikada nije postojala namera da se rezervoari iskoriste kao bombe, a da se više od stotinu građana okupilo oko njih kako bi sipali besplatno gorivo, u trenutku kada su napali američki avioni F-15 sa dve navođene bombe, pretvarajući scenu ispod njih u pakao na zemlji.
Više...
Bad Guys

Europska komisija tuži Mađarsku zbog zakona "Stop Soros"


geopolitika.news
Sre, 31 Srp 2019 00:00 UTC
viktor orban
Mađarski premijer Viktor Orban
Europska komisija donijela je odluku da tuži Mađarsku pred Europskim sudom pravde zbog "zakonodavstva koje kriminalizira aktivnosti nevladinih organizacija koje pružaju podršku tražiteljima azila.

Europska komisija pokrenula je treću fazu postupka protiv Mađarske, smatrajući da Orbanova vlada, diplomatski rečeno "nije učinila dovoljno na prevladavanju spornih pitanja koji zabrinjavaju EK". Naime, mađarsko zakonodavstvo ograničava pravo tražitelja azila da komuniciraju s odgovarajućim nacionalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama čija se podrška migrantima našla pod odredbama kaznenog zakonodavstva.

U priopćenju EK navodi se da niti novi mađarski zakon "Stop Soros", niti odgovarajući ustavni amandmani, nisu u skladu s pravom EU.
Zakon se odnosi na američkog milijardera i filantropa Georga Sorosa, koji je rođen u Mađarskoj, a kojeg mađarski premijer, Viktor Orban, optužuje da podržava nelegalne migracije. Europska komisija također je optužila Budimpeštu da ne osigurava prehranu za migrante koji se nalaze u tranzitnim zonama na granici sa Srbijom.
Pored toga, mađarske tranzitne zone nisu u skladu s propisima iz Direktive o vraćanju, kao ni Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. S obzirom na ozbiljnost situacije, krajnji rok za Mađarsku da odgovori na zahtijeve Komisije je mjesec dana, nakon čega će Europska komisija prema već donijetoj odluci pokrenuti sudski postupak protiv Mađarske pred Europskim sudom.

Međutim, mađarska vlada spremna je braniti se na sudu, kazao je glasnogovornik vlade, Istvan Hollik, te dodao kako će Mađarska nastaviti s primjenom zakona "Stop Soros", kao i ustavnih amandmana kojima se zabranjuje obvezno naseljavanje migranata na području Mađarske.

I ustavni amandmani i zakon "Stop Soros" kriminaliziraju nevladine organizacije, te zabranjuju promicanje ilegalnih migracija, međutim, iako se ove mjere mogu osporavati one služe kao zaštita mađarskih građana, objasnio je Hollik. Mađari su o tom pitanju izrazili svoje mišljenje, ne samo na nekoliko referenduma, nego i tijekom parlamentarnih i EP izbora - oni ne žele imati ništa s migracijama, te žele zaštititi europsku kršćansku kulturu. Stoga takve mjere odražavaju volju Mađara, ali istovremeno poštuju Ženevsku konvenciju, Schengenski sporazum i Dublinsku uredbu, naglasio je Hollik.

Komentar: Mađari shvataju da Viktor Orban brani njihovo pravo da urede svoje društvo onako kako žele. Promatrali su kaos koji ih okružuje i ne žele nikakav dio toga.

Pogledajte i:

Više...