Odluku nemačkih vlasti da se ne pridruže američkoj strategiji "maksimalnog pritiska u Persijskom zalivu" treba tumačiti kao hladan tuš Berlina. Međutim, ovo nije prvi put da iz Nemačke stiže odbijanje na poziv Vašingtona da se ta zemlja pridruži određenoj vojnoj misiji. Pre toga ovo se dogodilo u Iraku, potom u Libiji, a zatim i u Siriji.

U zvaničnom obrazloženju odluke Berlina da se ne pridruži vojnoj operaciji SAD protiv Irana navodi se da Nemačka nastoji na tome da prioritet međunarodne politike treba da bude zasnovan na smanjenju napetosti u tom bliskoistočnom regionu i da se u rešavanju ovog konflikta koriste isključivo diplomatske metode.

"SAD su nedavno predstavile jednom broju svojih saveznika, među kojima je i Nemačka, koncept misije za monitoring voda u Persijskom zalivu sa pozivom da učestvuju u njemu. Federalna Vlada je to primila k znanju i nalazi se u tesnom kontaktu sa Francuskom i Velikom Britanijom. Međutim, za Nemačku je isključeno učešće u američkoj strategiji maksimalnog pritiska", navodi se u saopštenju nemačkog Ministarstva inostranih poslova.

Šef iranske diplomatije Muhamed Džavad Zarif misli da je moderna politika SAD u tom regionu najveći spoljnopolitički i vojni poraz Vašingtona posle rata u Vijetnamu.

U svom tvitu ministar piše da su Amerikanci uzalud potrošili 7 triliona dolara i prolili reke krvi, jer su "Iranci milenijumima bili jači od svojih agresora".

Nakon što su demontirali dva od tri stupa nuklearnog širenja, SAD očito želi pustiti i da se raspadne i posljednji. John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da se novi START vjerojatno neće produžiti.

Bolton, Trump-ov savjetnik, obraćao se u utorak 41. godišnjoj Nacionalnoj konzervativnoj studentskoj konferenciji zaklade Young America, kada je iznio svoje kritike zbog sporazuma New START koji je donesen za vrijeme Obamine administracije.

Nazivajući ovaj važni sporazum "promašenim od početka", Bolton je rekao da sporazum nije obuhvatio taktičko nuklearno oružje kratkog dometa i "ruske sustave isporuke", a da se nije posebno pozivao na bilo koji vojni hardver.

Novi START stupio je na snagu 2011. godine i zadao je strankama cilj da se pridržavaju smanjenju oružja, kroz period od sedam godina. Cilj sporazuma bio je smanjiti nuklearne arsenale za trećinu i ograničiti svaku stranu na ne više od 700 razmještenih interkontinentalnih balističkih raketa, podmorničkih balističkih raketa i strateških bombardera, ne više od 1550 vojnih glava i 800 razmještenih i ne razmještenih bacača.

Početkom ove godine ruski i američki dužnosnici održali su niz savjetovanja u vezi sa sudbinom ugovora, koji istječe za dvije godine. Do sada, Washington nije dao definitivno odgovor "Da" ili "Ne", a Bolton je u studenom rekao da Bijela kuća još nije formirala svoje stajalište.

Još uvijek to nije odlučila, ponovio je Bolton u utorak, ali "malo je vjerojatno da će se novi START produžiti".

Zašto proširiti promašeni sustav samo da kažete da imate sporazum?

Bolton je nagovijestio da bi SAD i dalje voljele sklopiti sporazum o smanjenju naoružanja s Rusijom, ali pod drugim, do sada neodređenim uvjetima: "Moramo i hoćemo se usredotočiti na nešto bolje".

U utorak je američki predsjednik Donald Trump, u razgovoru za C-Span, govorio istim načinom, rekavši kako vjeruje da je moguć novi dogovor o smanjenju naoružanja s Rusijom, dok istovremeno žali što obje države drže zalihe oružja koje im ne treba, dok im je Kina za petama.

Američki sud zatvorio je slučaj u okviru kojeg su demokrate optuživale ruske vlasti, GRU i štab Donalda Trampa za učešće u hakovanju servera Demokratske partije tokom izbora 2016. godine, navodi se u saopštenju koje je objavljeno u bazi sudskih dokumenata.

Kako se navodi, sud je nakon pregleda svih materijala zaključio da argumenti tužilaca ili nemaju nikakvu pravnu težinu, ili nemaju vrednost. Stoga je žalba koju je podneo Nacionalni odbor Demokratske partije SAD odbijena i slučaj je zatvoren.

Sam američki predsednik Tramp je na svom nalogu na Tviteru presudu nazvao "velikim događajem", posebno s obzirom na činjenicu da "dolazi od veoma cenjenog sudije", kog je imenovao bivši predsednik Bil Klinton.

"Lov na veštice se bliži kraju", dodao je Tramp.

"Zapad pokušava da sačuva terorističke enklave u Idlibu", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja na sednici SB UN o Idlibu.

"Sačuvati terorističke enklave u Idlibu — to je glavni cilj naših zapadnih kolega", rekao je Nebenzja, komentarišući optužbe na račun Rusije, prema kojima ona, navodno — bombarduje ovu sirijsku provinciju.


Stalni predstavnik Rusije je primetio da su se aktivirali i teroristi iz grupe Haйat Tahrir Aš-Šam i prilazima Idlibu. On je skenuo pažnju i da teroristi povećavaju vojni potencijal, primetno je povećanje količine stranog oružja, uključujući letelice i višecevne bacače.

Ruski diplomata je optužio UN da ćute o žrtvama terorista u Siriji.


On je pozvao organizaciju da ne objavljuje neproverene informacije o Idlibu.

"Pozivamo sekretarijat UN i specijalizovane agencije organizacije da ne žure u objavljivanju neproverenih informacija. Podaci treba da se daju iz proverenih izvora, koje treba obavezno i uvek još jednom proveriti. Govori se da Rusija namerno bombarduje bolnice, što je laž", rekao je ruski predstavnik u svetskoj organizaciji.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova podsetilo je Francusku i Nemačku na primere iz nedavne istorije tih država, koji se mogu smatrati "neproporcionalnim akcijama policije", kao odgovor na kritike na račun Moskve zbog hapšenja učesnika mitinga prošlog vikenda.

"Što se tiče neproporcionalnih akcija policije za vreme manifestacija, Francuska je, nažalost, jedna od onih koji daju glavni ton u svetu. Čak i na Zapadu mnogi su još daleko od tako 'visokih' demokratskih standarda. Mi izražavamo zabrinutost zdravstvenim stanjem francuskih građana (uključujući i novinara) koji su redovne žrtve policijske samovolje", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije na zvaničnom profilu na Tviteru, gde je objavljen i video-snimak sa rasterivanjem protesta u Parizu, tokom kojih policija koristi pendreke.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova je podsetilo i Nemačku na rasterivanje protivnika održavanja samita G7 u bavarskom gradu Garmišpartenkirhenu, gde je policija takođe upotrebila silu.

"Oko 20 hiljada policajaca protiv demonstranata — to je neproporcionalna upotreba sile", napisali su u saopštenju u ruskom MIP-u.

Ranije je MIP Francuske izrazio zabrinutost zbog hapšenja učesnika nedozvoljenih akcija i pozvao na njihovo oslobađanje. Francuske vlasti nisu osudile akcije svoje policije, koja često koristi suzavac, gumene metke i vodene topova protiv demonstranata i "žutih prsluka". U Berlinu su takođe izrazili zabrinutost hapšenjima na nezakonitom mitingu u Moskvi.

Podsetimo, u Moskvi je u subotu održan skup opozicije, koji nije odobrila policija, a bez obzira na molbu policije da se raziđu, učesnici nedozvoljenog protesta su bacali suzavac, probili kordon i uputili se prema zgradi kabineta gradonačelnika. Pres-služba moskovske uprave MUP-a saopštila je za Sputnjik da je policija privela 1.074 osobe.

Možda će posle brojnih apela i upozorenja o ogromnoj moći tehnoloških džinova Ministarstvo pravde SAD istražiti da li su najmoćnije američke onlajn platforme nezakonito gušile konkurenciju. Ali teško da će učiniti nešto protiv njih.

Nisu imenovane, ali u tehnološkim divovima koji će morati pred federalne istražitelje u SAD, svi su prepoznali "Fejsbuk", "Gugl", "Amazon" i "Epl". Američko Ministarstvo pravde najavilo je istragu o najvećim onlajn platformama, tokom koje će biti ispitano da li su nezakonito gušile konkurenciju. Istragu već sprovodi Federalna komisija za trgovinu, a slične se već vode i u EU.

Informacija o novoj istrazi usledila je desetak dana pošto je ista federalna komisija za trgovinu odlučila da sa rekordnih pet milijardi dolara kazni "Fejsbuk" zbog skandala sa firmom "Kembridž analitika", kojoj je ustupila podatke 87 miliona korisnika te mreže, na osnovu kojih je tokom prošlih predsedničkih izbora pravila psihološki profil američkih glasača. Reč je o najvećoj kazni koja je izrečena nekoj od tehnoloških kompanija.

Julian Assange će najvjerojatnije biti podvrgnut mučenju ako bude izručen SAD-u, upozorio je specijalni izvjestitelj UN-a za mučenje, otkrivajući Assangeove trenutne životne uvjete.

Posebni izvjestitelj UN-a za mučenje, Nils Melzer, posjetio je Assangea u zatvoru Belmarsh u Londonu u svibnju s dva medicinska stručnjaka kako bi utvrdio opseg zlostavljanja, kojem je osnivač WikiLeaksa podvrgnut tijekom godina.

Nakon ispitivanja, Melzer je pisao pisma američkoj, britanskoj, ekvadorskoj i švedskoj vladi iznoseći njegove zaključke.

U pismima, objavljenim tijekom vikenda, Melzer je apelirao na vlade Velike Britanije i Švedske da ne predaju Assangea američkom pravosudnom sustavu, gdje će 48-godišnjak vjerojatno biti "mučen". U isto vrijeme, on traži pošteno suđenje za Assangea od SAD-a.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan osudio je Izrael i njegove saveznike zbog omogućavanja "državnog terora u Palestini", izjavljujući: "Tko je na strani Izraela, neka znaju da smo mi protiv njih."

"Ne odobravamo šutnju o državnom teroru koji Izrael oštro vrši u Palestini", rekao je Erdogan u nedjelju, obraćajući se visokim pokrajinskim dužnosnicima svoje stranke Pravde i razvoja u Ankari, prenosi iranska PressTV.

Erdogan je žestoki kritičar izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegove vlade, opisujući premijera, koji je trenutno upetljan u višestruke istrage korupcije i primanja mita, kao "lopova koji predvodi Izrael" i "tiranina koji kolje sedmogodišnju palestinsku djecu".

Kad je Izrael usvojio svoj kontroverzni zakon o "židovskoj državi", Erdogan je opisao taj prelazak kao "Hitlerov duh ... koji se ponovo digao među izraelskim dužnosnicima."

Međutim, njegovi najnoviji komentari mogli bi se protumačiti i kao udarci Washingtonu, nakon što je SAD "suspendirao" Tursku iz programa borbenih aviona F-35, osudivši kupnju ruskog raketnog sustava S-400 kao izdaju NATO-ovih sigurnosnih interesa.

Iako je Trumpova administracija jasno dala do znanja da se Ankara može pridružiti skupocjenom programu ako izbaci rusku opremu, Erdogan je umjesto toga nagovijestio da je spreman još više distancirati Tursku od američkog tržišta oružja, javno ističući otkazivanje narudžbe od 100 " naprednih Boeingovih zrakoplova. "

Izraelske vojne snage ubile su 56 palestinske djece i ranile gotovo 2700 "u kontekstu demonstracija, sukoba i pretraga i operacija uhićenja" u 2018. godini, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u petak. UN je pozvao Izrael da "prekine prekomjernu uporabu sile". Broj ubijene djece je najveći od 2014. godine, kada je Izrael vodio svoj posljednji jednostrani rat protiv Gaze.

Vijeće sigurnosti UN-a pokušalo je prošlog tjedna osuditi Izrael za rušenje 10 palestinskih stambenih zgrada u Jeruzalemskom području Wadi Hummus, izrađujući rezoluciju kojom se osuđuje uništavanje zbog "potkopavanja rješenja dviju država i perspektive pravednosti za trajnim mirom ".

Šta ako sutra niko osim SAD ne bude koristio američki dolar? Svaka zemlja ili društvo bi koristili sopstvenu valutu za unutrašnju i međunarodnu trgovinu.

To mogu biti tradicionalne ili nove kripto valute koje kontroliše vlada. To više ne bi bio američki dolar ni njegovo usvojeno dete evro. Više ne bi bilo međunarodnih monetarnih transakcija koje kontrolišu američke banke niti, od strane američkog dolara, kontrolisanog međunarodnog transfernog sistema, SVIFT, sistema koji omogućava i olakšava američke finansijske i ekonomske sankcije svih vrsta - konfiskaciju stranih sredstava, zaustavljanje trgovine između zemalja, ucenjivanje neposlušnih nacija.

Šta bi se desilo? - Pa, kratak odgovor je da bismo svakako bili korak bliže svetskom miru, daleko od američke (finansijske) hegemonije, okrenuti ka suverenitetu nacionalnih država, ka svetskoj geopolitičkoj strukturi koja teži jednakosti.

Još nismo došli do toga. Ali svuda nailazimo na znakove koji signaliziraju da se krećemo vrlo brzo u tom pravcu. A Tramp i njegovi rukovodioci su toga svesni i to je razlog zbog čega se sankcije, trgovinski ratovi, konfiskacija stranih aktiva i rezervi, sve u ime "Ponovnog stvaranja Velike Amerike " ubrzavaju eksponencijalno i prolaze nekažnjeno.

Ono što iznenađuje je da anglo-saksonski hegemoni ne razumeju da sve pretnje, sankcije i trgovinske barijere izazivaju suprotno od onoga što bi trebalo da doprinese Velikoj Americi. Ekonomske sankcije, u bilo kom obliku, su efikasne samo ukoliko svet koristi američki dolar za trgovinu i kao rezervnu valutu.

Kada se svetu jednom smuči i umori se od grotesknog diktata Vašingtona i sankcija za one koji više ne žele da se povinuju represivnim pravilima SAD-a, države će biti spremne da okrenu svoj kurs, napuste dolar i počnu da vrednuju sopstvene valute.

To znači da će početi da trguju jedne sa drugima u svojim valutama i to van američkog, bankarskog sistema, koji, za sada, kontroliše trgovanje u lokalnim valutama, sve dok transakcije sredstava budu morala da se vrše preko SVIFT-a.

Mnoge zemlje su takođe shvatile da dolar sve više služi za manipulaciju vrednošću njihove ekonomije. Američki dolar, dekretni novac, svojom čistom novčanom masom, može povećavati ili smanjivati nacionalne ekonomije, u zavisnosti od toga u kom pravcu je hegemon naklonjen zemlji.

Dolar se danas ne temelji ni na čemu i vredi manje od papira na kojem je štampan.