Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da je američki ratni brod uništio iransku bespilotnu letjelicu u Hormuškom moreuzu, u vrijeme povećanih tenzija između dvije zemlje.

Trump je rekao da je to najnovija "neprijateljska" akcija Irana i pozvao druge zemlje da osude, kako je kazao, pokušaje Teherana da ograniči slobodu navigacije i globalnu trgovinu u tom strateškom prolazu u oblasti Perzijskog zaljeva, prenosi Beta.

Kroz Hormuški moreuz, koji se nalazi između Persijskog i Omanskog zaljeva, transportira se trećina svjetskih zaliha nafte.

'Odbrambena akcija'

Trump je naveo da je američki brod USS Boxer izveo odbrambenu akciju nakon što mu je dron prišao na manje od kilometar i ignorirao višestruke pozive da se zaustavi.

Dodao je da je dron ugrozio sigurnost američkog broda i njegove posade.

Iran je nedavno oborio američki dron za koji je tvrdio da je ušao u njegov zračni prostor.

Trump je tada u posljednjem trenutku opozvao planirani uzvratni napad.

Jemenci umiru od kolere, gladi i drugih bolesti zato što Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ne ispunjavaju obećanje o finansiranju dato početkom godine, upozorili su zvaničnici Ujedinjeih nacija.

Mark Lowcock, UN-ov koordinator za humanitarnu pomoć, rekao je da je većina od 40 zemalja koje su se obavezale pomoći Jemen izvršilo uplate novca osim Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.

"Oni koji su dali obećanje o najizdašnijoj pomoći - jemenski susjedi i članovi koalicije - do sada su uplatili samo skroman dio od oobećanih sredstava", rekao je Lowcock, misleći pri tom na koaliciju UAE, Saudijske Arabije i drugih koji se bore u Jemenu.

Epidemija kolere

Početkom aprila epidemija kolere je ponovno izbila u Jemenu.

Broj pacijenata za koje se sumnja da su oboljeli od te bolesti udvostručio se tokom proteklog mjeseca.

Zbog toplog i vlažnog vremena epidemija se širi, a jemenski zdravstveni sistem je uništen u višegodišnjem ratu.

Turska je u četvrtak pokrenula zračni napad na kurdsku regiju na sjeveru Iraka, kao odgovor na ubistvo turskog diplomate, izjavio je ministar odbrane Hulusi Akar.

Zamjenik turskog konzula u iračkoj poluautonomnoj kurdskoj regiji upucan je u srijedu u lokalnoj prijestolnici Erbilu.

Policijski izvori navode da je dvoje ljudi također ubijeno.

Niko nije preuzeo odgovornost za pucnjavu, ali mnogi irački eksperti ukazuju na mogućnost da Radnička partija Kurdistana - PKK, koju Ankara smatra "terorističkom" grupom, stoji iza napada.

"Nakon zlog napada u Erbilu, pokrenuli smo sveobuhvatnu zračnu operaciju na Qandil i zadali težak udarac PKK terorističkoj organizaciji", saopćio je ministar Akar.

Mete kao što su "skladišta oružja, skloništa i pećine koje pripadaju teroristima" su uništene.

PKK negira umiješanost u napad

"Naša borba protiv terora će se nastaviti sve većom odlučnošću, dok posljednji terorista ne bude neutraliziran i krv naših mučenika osvećena", dodao je Akar.

Kurdistanska demokratska partija - KDP, koja sada vodi regionalnu Vladu, ima dobre političke i ekonomske odnose s Turskom.

Međutim, Turska provodi kopnene ofanzive i zračne kampanje od maja u planinama na sjeveru regije kako bi se obračunala s PKK-om, koji vodi oružanu pobunu protiv turske države od 1984. godine.

Ranije ovog mjeseca PKK je objavio da je u jednom od takvih napada ubijen visoki zvaničnik Diyar Gharib Mohammed, zajedno s dvojicom drugih boraca.

Glasnogovornik PKK-a negirao je da je grupa bila umiješana u pucnjavu u srijedu.

Iza najnovijeg trgovinskog sukoba između Japana i Južne Koreje stoje SAD jer se Seul sve više izvlači ispod američkog plašta, ali i zato što se Daleki istok sve više menja, na štetu američkih interesa.

Japanski premijer Šinzo Abe na samitu G20 u Osaki snažno je branio globalni trgovinski poredak i slobodnu i otvorenu ekonomiju kao temelje globalnog mira i napretka. Na opšte iznenađenje, samo tri ili četiri dana kasnije — Japan je krenuo Trampovim protekcionističkim stopama. Objavio je 1. jula da će ograničiti izvoz tri hemikalije u Južnu Koreju, koje se koriste za izradu ključnih delova "pametnih" telefona i za druge napredne tehnologije.

Obostrano štetan potez

Južna Koreja je najveći proizvođač čipova, dok je Japan njen najveći snabdevač hemikalija koje se koriste u njihovoj proizvodnji. Nesumnjivo obostrano štetan potez Tokio je objasnio pitanjem nacionalne bezbednosti, jer su, navodno, neke južnokorejske kompanije neprikladno upravljale hemikalijama koje spadaju u posebnu kategoriju — zato što imaju potencijal za vojnu upotrebu.

Konačno se i dogodilo ono na što je američka vlada već duže vrijeme upozoravala: Washington je objavio vijest o isključenju Turske iz programa JSF tj. iz proizvodnje komponenti za najnovije američke vojne zrakoplove 5. generacije F-35 zbog turske kupnje ruskih sustava protuzračne obrane S-400.

Ova odluka Washington će navodno koštati između 500 i 600 milijuna dolara, a Ankaru 9 milijardi dolara.

"SAD i drugi partneri iz programa F-35 suglasni su s odlukom o isključenju Turske iz sudjelovanja u programu i o početku procesa o službenom isključenju Turske iz toga programa", izjavila je 17. srpnja novinarima zamjenica ministra obrane SAD-a Hellen Lord.

Lord je izjavila kako će problemi u lancu isporuka u proizvodnji zrakoplova koštati SAD od 500−600 milijuna dolara, jer Turska proizvodi više od 900 komponenti, nužnih za sklapanje F-35. Ta će se proizvodnja iz Turske prebaciti u SAD. A Turska će, izjavila je dalje Lord, "na žalost, ... izgubiti radna mjesta i eventualne gospodarske mogućnosti", dodavši, kako će ukupni gubici Turske zbog ove odluke iznositi više od 9 milijardi dolara.

Je li donešena odluka i o zabrani izvoza Turskoj navedenih zrakoplova, od kojih je Ankara već u potpunosti platila 4, nije rečeno.

Dvojica njemačkih stručnjaka, uključujući i umirovljenog glavnog časnika NATO-a, dali su sve od sebe da upozore svijet o Ruskom nuklearnom oružju, ali je Zapad, zapravo, taj koji je učinio sve da zaprijeti Moskvi.

Ovih dana imamo pregršt stručnih radova koji su napisani kako bi uzbunili ostale zbog ruske "tvrdoglave" politike. "Čudan obrazac" je taj što većina stručnjaka koji upozoravaju druge o tome, dolazi s druge strane Atlantika. Ovog puta malo je drugačije, sada imamo dvojicu Nijemaca, Joachima Krausea, šefa Instituta za sigurnosnu politiku i umirovljenog generala s tri zvjezdice Heinricha Braussa.

Prema Die Weltu, oni su upozorili da se Moskva se pod Putinom vladavinom "priprema, iako potpuno neisprovocirana, za regionalne ratove u Europi, koje žele završiti uz pomoć prijetnji nuklearnim oružjem." Upravo te "pripreme za rat" događaju se u trenutku "kada je naša politička pažnja obavijena klimatskim promjenama, migracijskom krizom, krizom EU-a i mnogim drugim pitanjima", tvrdi njemački dvojac.

Ako izbije rat, Moskva bi mogla pokušati "iznenadni napad, koji bi bio podložan nuklearnim prijetnjama prije nego što NATO uspije učinkovito odgovoriti", ustvrdio je par. Ponavljajući neka pentagonska predviđanja, izdvojili su baltičke države i Poljsku kao prve žrtve ruske ofenzive.

Argumenti poznatih stručnjaka mogli bi izgledati uvjerljivi, ali neki stručnjaci tome baš i ne vjeruju. Prema njima "NATO je učinio ono što je mogao ... kako bi predstavio vojnu prijetnju Ruskoj Federaciji", izjavio je Willy Wimmer, bivši potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a. Isto tako, EU se militarizira jer slijedi izoliranje Rusije od ostatka Europe.

Poput mnogih drugih ruskih članaka, Die Weltova publikacija ne bi bila potpuna bez tvrdnje da Moskva "namjerno ometa naše demokracije". Također se žalila da NATO ne može učiniti ništa kako bi se uhvatio u koštac s njom. "Sve što Rusija čini nije priznato u zapadnim krugovima", komentirao je Peter Schulze, profesor na uglednom sveučilištu Goettingen.

Moskva je "vidljivo demonizirana, ovo je tragična situacija u kojoj se nalazimo svi", žalio se. Nažalost, te optužbe nisu ništa neobično jer se "većina njemačkih stručnjaka nalazi u središtu populističkih struja, a glavne od njih kažu da je Rusija odgovorna, Rusija je demon, Rusija je agresor".

Publikacija je više puta spominjala ruski strateški način razmišljanja koji navodno, uz konvencionalno, dopušta korištenje nuklearnog oružja. Ona također nastoji "iskoristiti slabosti druge strane dok izbjegava da ih neprijatelj iskorištava".

Objavljen pa izmijenjen nacrt izvješća, koji je pripremio član NATO-a, ušao je u dodatne detalje o NATO-ovom nuklearnom zastrašivanju, otkrivajući mjesta i broj nuklearnih bombi SAD-a u Europi.

Iako su podaci de facto otvorena tajna, oni nikada nisu bili navedeni u dokumentu povezanom s NATO-om.

"Nova era nuklearnog zastrašivanja? Modernizacija, kontrola naoružanja i savezničke nuklearne snage", dokument koji je napisao kanadski senator Joseph Day.

Ovaj dokument nije izdao sam Savez, ali je ipak korak naprijed. Day sjedi u Odboru za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO-a, savjetodavnom međuparlamentarnom tijelu vojnog bloka. O prvobitnom nacrtu raspravljalo se na sjednici skupštine u Bratislavi, Slovačkoj, 1. lipnja, da bi se dodatno revidirao i na kraju usvojio na godišnjem zasjedanju u Londonu u listopadu.

Belgijski član Zelene stranke, Wouter De Vriendt, koji je nazočio sjednici, dostavio je De Morgenu kopiju nacrta. Prema nacrtu, NATO skladišti oko 150 nuklearnih B61 bombi u šest baza: Kleine Brogel u Belgiji, Büchel u Njemačkoj, Aviano i Ghedi-Torre u Italiji, Volken u Nizozemskoj i İncirlik u Turskoj.

U nacrtu se ne navodi koliko točno bombi ima u svakoj od ovih baza, informacije su dostupne online, iako s različitim stupnjem točnosti.

Hong Kong i dalje potresaju veliki prosvjedi iako je pokret koji je ustao protiv lokalnih vlasti ostvario svoj cilj. Podsjetimo, Hong Kong je vraćen pod kinesku vlast od Velike Britanije 1997. godine, kada mu je obećan visok stupanj autonomije, no u posljednjih nekoliko godina se potiče zabrinutost oko navodnih narušavanja tih sloboda.

Kriza koja je prije nekoliko tjedana počela zbog zakona o izručenju jedan je od najvećih izazova s kojima se Peking suočava na svom teritoriju u 22 godine otkako je ponovno dobio kontrolu nad Hong Kongom.

Čelnica Hong Konga Carrie Lam rekla je u prošli utorak kako je zakon o izručenju "mrtav", nakon što je izazvao jednu od najvećih političkih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća, te priznala kako je vladin rad na tom zakon bio "potpuni promašaj".

Zakon, prema kojemu bi se stanovnici Hong Konga mogli isporučiti u kontinentalni dio Kine na suđenje, izazvao je velike i nasilne prosvjede te unio nemir u tu bivšu britansku koloniju.

Carrie Lam je sredinom lipnja na velike prosvjede odgovorila suspendiranjem zakona, no u utorak je poručila kako u javnosti još uvijek postoje sumnje i zabrinutost da će proces uvođenja zakona biti ponovno pokrenut.

"Stoga ponavljam, ne postoje takvi planovi, zakon je mrtav", rekla je Carrie Lam na konferenciji za medije.

Njezina odluka je bila pobjeda za protivnike zakona, ali se pokazalo da je zakon samo izgovor i da će se prosvjedi nastaviti. Prosvjednici su naime pozvali Carrie Lam da podnese ostavku, da se provede neovisna istraga o policijskom postupanju prema prosvjednicima, te da vlada odbaci nasilne prosvjede od 12. lipnja nazivati pobunom.

SADA SE U HONG KONGU NASILNO PROSVJEDUJE I PROTIV KINESKIH TRGOVACA

Nekoliko tisuća ljudi je prije tri dana prosvjedovalo u Hong Kongu protiv kineskih trgovaca. U povorci iza natpisa "Strogo provoditi zakon, zaustaviti prekogranične trgovce", prosvjednici su prošli pored farmaceutskih i kozmetičkih trgovina, popularnih među kineskim turistima i trgovcima koji tu kupljenu robu preprodaju u Kini.

Komentarišući vest da je grupa neonacista koja je ratovala u Donbasu na strani Ukrajine pokušala da ubije italijanskog ministra unutrašnjih poslova Matea Salvinija, ruski eksperti upozoravaju da se ovde radi o "izvozu" ukrajinskog neonacističkog terorizma u Evropsku uniju.

Kako objašnjavaju ruski eksperti — ukrajinski nacionalisti započinju teroristički rat protiv zemalja EU koje "nedovoljno" pomažu Kijevu u ratu protiv Rusije.

Salvini je, očigledno, određenim radikalnim strujama trn u oku zato što se zalaže za normalizaciju odnosa sa Rusijom i za ukidanje antiruskih sankcija, a takođe je i više puta izrazio podršku ponovnom ujedinjenju Krima sa Rusijom. Posećivao je Krim i Moskvu i pojavljivao se u majici sa portretom Putina. Sve ovo bi takođe moglo izazvati želju za osvetom kod ukrajinskih desničarskih radikala.

Komanda američkih Oružanih snaga planira da poveća broj privatnih vojnih kompanija u severnim delovima Sirije zbog smanjenja svog kontingenta, saopštila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

"Komanda Oružanih snaga SAD u vezi sa planiranim smanjenjem svog kontingenta u Siriji radi interesantno, naime, povećava broj privatnih pripadnika vojnih kompanija u severnim i severoistočnim područjima", rekla je Zaharova na redovnom brifingu.

Prema njenim rečima, brojnost pripadnika privatnih vojnih kompanija u Siriji prelazi 4.000, a u drugoj polovini juna u Siriju je stiglo 540 osoba, uključujući 70 predstavnika komandnog i instruktorskog osoblja.

"Glavni zadaci privatnih vojnih kompanija su obuka borbenih odreda lojalnih Vašingtonu, kao i zaštita naftne i gasne infrastrukture i obezbeđivanje", dodala je ona, ističući da aktivnostima ovih kompanija rukovodi objedinjena centralna komanda Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država.

Američka koalicija od 68 nacija izvodi vazdušne napade protiv terorističke grupe DAEŠ u Siriji i Iraku od 2014. godine. Napade u Siriji nije ovlastila vlada predsednika Bašara Asada niti Savet bezbednosti UN. Američki predsednik Donald Tramp je u decembru 2018. proglasio pobedu nad terorističkom organizacijom DAEŠ u Siriji, ističući da je ona bila jedini razlog za prisustvo američke vojske u toj zemlji i najavio da će američka vojska početi sa povlačenjem iz ove zemlje. Vašington je dodao da će ostaviti nekoliko stotina vojnika u zemlji i pokušati da stvori međunarodni kontingent. Za sada ovi napori nisu doneli rezultate. U nekim delovima Sirije nastavlja se čistka militanata.