Gospodari lutakaS


Snakes in Suits

Saniranje štete: Joe Biden kaže da je pogriješio u komentarima o rasnoj segregaciji

joe biden
© David J. Phillip, APJoe Biden
Bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden ispričao se zbog nostalgične evokacije suradnje sa senatorima koji su zagovarali rasnu segregaciju, nastojeći sanirati štetu kako bi zadržao vodeću poziciju u utrci za status predsjedničkog kandidata Demokratske stranke.

Favorit u utrci za status predsjedničkog kandidata Demokratske stranke podigao je prašinu u lipnju izjavom da je s pokojnim senatorima Jamesom Eastlandom i Hermanom Talmadgeom, zagovornicima rasitističke politike, uspješno surađivao na rješavanju problema.

Eastland "me nikada nije zvao 'dečko', uvijek me zvao 'sine'", kazao je Biden. Njegova je izjava naišla na osudu nekoliko njegovih protivnika u utrci za poziciju predsjedničkog kandidata Demokratske stranke.

Zamjenik prvog američkog crnog predsjednika Baracka Obame ustrajno je odbijao ispričati se, ali je u subotu 'promijenio ploču'.

"Jesam li pogriješio prije nekoliko tjedana, ostavljajući nekako dojam kod ljudi da hvalim one kojima sam se - više nego jednom - uspješno suprotstavljao? Pa, da, pogriješio sam, i žao mi je zbog toga", kazao je Biden. "Žao mi je također zbog boli ili pogrešnih zaključaka koje je ta pogreška možda izazvala kod ljudi", dodao je. "Treba li ta greška obilježiti moju 50-godišnju borbu za građanska prava i rasnu pravdu u ovoj zemlji? Nadam se da ne", izjavio je.

Iako je i dalje favorit, njegova je pozicija uzdrmana nakon prve debate u kojoj ga je senatorica Kalifornije Kamala Harris prozvala zbog odnosa prema rasnim pitanjima.

Optužila ga je da se 70-ih godina prošlog stojeća usprotivio prijevozu crnih učenika autobusima u škole u predgrađima s većinskom bjelačkom populacijom, kojima se nastojalo ublažiti rasnu nejednakost i osigurati ravnopravno školovanje.

Ankete objavljene nakon debate pokazale su veću podršku za Harris, jedinu crnu ženu u utrci, dok je podrška Bidenu oslabila.

Biden je u petak za CNN izjavio da ga je napad Kamale Harris iznenadio ali da nije zabrinut jer "ljudi u Americi ipak misle da me poznaju".

Komentar: Vuk dlaku mijenja....


Binoculars

Što je donio summit G20 u Osaki?

Trump
© AP Photo / Jae C. Hong
Putin, Kinezi, Asad, Tramp... Jedan za drugim, samiti G20 su prethodnih godina prolazili u senci incidenata, provokacija, ispada, propagandnih spinova i raznovrsnih nadgornjavanja.

Odsustvo produktivnih bilateralnih sastanaka lidera ključnih svetskih država uticalo je da se računi namiruju jedanput godišnje, kada se svi zajedno okupe na samitu "dvadesetorice".

Od Brizbejna do Osake

U Brizbejnu se 2014. godine najviše govorilo o Ukrajini, bio je to pokušaj "izolacije" Putina i ogromnog pritiska na Rusiju. Godinu dana kasnije u Antaliji, u fokusu se našla tadašnja eskalacija rata u Siriji i naravno, "Asad koji mora otići". Zatim je usledio Huangžou, obilje fraza o "činfluensu", uz po prvi put glasno i nedvosmisleno iznete sumnje: šta to zapravo hoće Kinezi?
Naposletku, okupljanje u Hamburgu 2017. godine protiče uz potpunu dominaciju Donalda Trampa i njegovog ignorantskog odnosa prema evropskim "saveznicima", posebno iskazanog ka Angeli Merkel.
Učinilo se tada da i G20 prerasta u još jedan diskusioni forum, multilateralnu konfiguraciju bez vizije i neophodnih rešenja.

Russian Flag

Putin udario na zapadnu svetinju — ideologiju liberalizma

vladmir putin
© kremlin.ru
Mišljenje ruskog predsednika Vladimira Putina da su liberalne vrednosti prevaziđene, koje je obelodanio u intervjuu za "Fajnenšel tajms", izazvala je pravu lavinu negodovanja na Zapadu. Nije ni čudo, jer je Putin udario na zapadnu svetinju — ideologiju liberalizma.

"Poenta je da, ako neko sme da kritikuje liberalizam, onda su to samo oni na Zapadu", kaže dr Milan Igrutinović sa Instituta za evropske studije.

"A spoljnopolitički neprijatelj nema legitimno pravo da se meša u unutrašnje stvari, jer liberalna ideologija i jeste unutrašnje političko pitanje, budući da je jedan od bitnijih stubova i EU i transatlantskih odnosa od 1945. godine, a posebno nakon 1991. godine", objašnjava Igrutinović.

Prema rečima profesora Fakulteta političkih nauka Časlava Koprivice — problem za Zapad je što pokušava nešto što je kontradiktorno: da privatizuje ono što je opšta tekovina, a sasvim slučajno je nastalo na Zapadu i sada pripada svima.

Komentar: Pogledajte: Putinov intervju za The Financial Times: Liberalna ideja nije uspjela na Zapadu, elite su zaboravile na ljude


Dollars

London daje milijune eura za navodnu borbu protiv "dezinformacija" na Balkanu

London
© Sputnik / Aleks Maknoton
Velika Britanija će izdvojiti 18 miliona funti (oko 22,5 miliona dolara) i to — "za borbu protiv dezinformacija i lažnih vesti u istočnoj Evropi i za jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu", saopštilo je britansko Ministarstvo inostranih poslova.

Kako se navodi u saopštenju — novac će biti izdvojen iz Fonda za konflikte, stabilnost i bezbednost (CSSF) u naredne tri godine.

"U situaciji kada samo 10 odsto stanovništva ima pristup slobodnim sredstvima za masovno informisanje, lažne vesti i dezinformacije nastavljaju da potkopavaju i destabilizuju društvo", izjavio je šef britanske diplomatije Džeremi Hant.
Po njegovim rečima — "konkurs o izdvajanju sredstava za podršku novinarima koji rade u nekim od najrepresivnijih društava — aktivira napad protiv lažnih vesti".
Šef britanskog Ministarstva inostranih poslova je naglasio i da je njegov cilj da na narednoj Globalnoj konferenciji o slobodi medija, koja će biti održana u Londonu od 10. do 11. jula — "radi sa kolegama, kako bi dogovorili načine zaštite slobodnih sredstava masovnog informisanja i kako bi odredili cenu za one koji tu zaštitu krše".

Komentar: London neprestano širi lažne vijesti. Zar stvarno misle da ćemo povjerovati da se bore protiv lažnih vijesti?


Hourglass

Da li je Putin u pravu da je liberalizam na umoru?

Putin je izneo izuzetno hrabru tvrdnju o liberalizmu. Samit G20 u Osaki je samo potvrdio njegove reči
Putin
"Liberalna ideja je zastarela. Oni (liberali) jednostavno više nikome ne mogu da diktiraju šta će da rade, kao što su pokušavali tokom poslednjih decenija". Bila je to izuzetno hrabra tvrdnja Vladimira Putina tokom intervjua za Fajnenšel tajms uoči samita G20 koji je izgleda potvrdio njegovu tezu.

Pogledajmo ko je privukao svu pažnju na samitu u Osaki. Glavni događaj bio je Trampov sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i njihov dogovor o obnovi razgovora o trgovini. Si upravlja mnoštvom logora u kojima se prisilno "ispravljaju" stavovi kineskim muslimanima Ujgurima i pripadnicima kazahstanske manjine.


Komentar: Priča o logorima nije tako jednostavna i treba biti skeptičan prema zapadnjačkim medijima jer elite vide Kinu kao prijetnju.


Glavni medijski fokus na samitu bio je usmeren na Trampov sastanak sa Putinom gde je on u šaljivom tonu upozorio ruskog predsednika da se ne meša opet u izbore 2020. godine. Šalili su se na račun toga što su obojica pod udarom medija koji neprekidno emituju lažne vesti.

Komentar: Pogledajte također: Da li je Vladimir Putin zao? (1/3)

Putinov intervju za The Financial Times: Liberalna ideja nije uspjela na Zapadu, elite su zaboravile na ljude


Snakes in Suits

Vukovi u ovčjim kožama: Koch i Soros pokreću novi think tank

Soros
© AP Photo /
Američki mediji su ovih dana izvestili da bi u septembru trebalo da počne sa radom institut Kvinsi, tink-tenk koji će promovisati neophodnost novog antiratnog pristupa u američkoj spoljnoj politici. Početnu sumnjičavost po tom pitanju dodatno je poduprlo saznanje o tome ko su osnivači.

Posebnu "zanimljivost" izazvala je činjenica da su finansijeri i osnivači američkog antiratnog tink-tenka zakleti liberal, demokrata Džordž Soroš i takođe milijarder, konzervativac iz reda republikanaca Čarls Koh. List "Boston glob" je to ocenio "jednim od najznačajnijih partnerstava u modernoj američkoj političkoj istoriji". Promovisanje antiratne poruke nazvao je "radikalnom pojavom", s obzirom na to da, kako navodi, skoro svaki veliki tink-tenk u Vašingtonu trenutno promoviše neku varijantu militarizma ili liberalnog intervencionizma.

Bad Guys

Maduro koristi Dan neovisnosti Venezuele kako bi pozvao na dijalog, Guaido cvili da će osuditi "diktatora"

maduro i guaido
© Reuters / Brošura / Ivan Alvarado
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro pozvao je na pomirenje i razgovore s oporbom koju podupire SAD, a koja ga je u više navrata pokušavala ukloniti s vlasti, dok vođa oporbe Juan Guaido osuđuje Madurovu "diktaturu".

"U Venezueli ima mjesta za sve nas", rekao je Maduro u govoru na Dan neovisnosti u petak skupini visokih vojnih dužnosnika u Caracasu, nastavljajući poticati nastavak posredovanih razgovora sa svojim tvrdokornim suparnikom koji se u siječnju proglasio predsjednikom i to uz Washingtonsku podršku.

"Svi moramo odustati od nečega kako bismo postigli dogovor", rekao je Maduro.

USA

Washington predstavlja plan za suprotstavljanje Kremlju

USAID, Washington
© AP Photo / J. David Ake
Direktor Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Mark Grin je 4. i 5. jula razmatrao sa predstavnicima G7 u Parizu dokument o konceptu suprotstavljanju zlonamernog uticaja Kremlja, navodi se na sajtu agencije, gde je i objavljen sâm dokument.

U dokumentu od 27. juna objašnjava se da je on "nastavak formiranja odgovora na zlonamerni uticaj Kremlja". To bi trebalo da se postigne kroz "stvaranje uslova za ekonomsku i demokratsku održivost zemalja na koje su akcije usmerene i kroz rad koji će biti usmeren protiv pokušaja Kremlja da podrije rad niza institucija".
"Sjedinjene Američke Države odavno smatraju da je jaka, prosperitetna i slobodna Evropa od vitalnog značaja za američke strateške interese. Ruske vlasti i snage pod njihovom kontrolom nastoje da oslabe američki uticaj u svetu i odvoje nas od naših saveznika i partnera", ističe se u dokumentu.

Komentar: USAID je organizacija koja, između ostalog, služi kao produžena ruka američke elite i njihovih imperijalističkih planova.


Alarm Clock

Promjene unutar EU-a: Nova lica, stare greške

Suočena sa egzistencijalnom krizom i nedostatkom kredibiliteta, EU svojim biračima i celom svetu poručuje: nastavljamo po starom
European union flag torn
Uprkos svemu što se dešavalo u EU u proteklih pet godina, njene države članice su uspele da izaberu četiri političara koji predstavljaju potpuni kontinuitet sa svim politikama koje su EU dovele u ovakvu zbrku.

Nijedan od nedavnih potresa nije ubedio evropski blok da makar malo izmeni svoj pravac. Nije to uspeo da učini da učini uspon antisistemskih stranaka u Italiji, Nemačkoj, Francuskoj, Finskoj i drugim mestima, kao ni uspon patriotskih snaga u Poljskoj i Mađarskoj. Nije uspeo ni bregzit, koji je u ekonomskom smislu jednak gubitku ne jedne, već 20 država članica, i koji će uništiti aktuelne budžetske aranžmane EU.

Komentar: Pogledajte također: Christine Lagarde i Ursula von der Leyen su lica divljeg neoliberalizma na čelu EU


Boat

Berlin histerično napao "fašiste" u Rimu zbog ilegalnih imigranata i kapetanice Carole Rackete

lampedusa migranti
Ukratko, radnja izgleda ovako. Kod obala Libije brod Sea Watch 3, koji plovi pod zastavom Nizozemske i pod zapovjedništvom Njemice po imenu Carole Rackete preuzima 53 osobe koje su na more odveli trgovci ljudima. Do obale Libije ima 25 kilometara, a malo dalje do Tunisa. No, kapetanica Rackete zaključuje da Libija i Tunis nisu sigurne zemlje za istovar njenih novih putnika i kreće na talijanski otok Lampedusa.

Aktualna talijanska vlada od prvog dana upozorava da su za sve takve "spasioce" talijanske luke zatvorene. Isto upozorenje je dobila i kapetanica Rackete, ali je svejedno išla na otok. Ukupno je plovila gotovo mjesec dana, jer je shvatila da joj je zabranjeno ulaziti u talijanske luke.

U međuvremenu je Italija preuzela 13 migranata s broda iz medicinskih razloga i upućeni su u Italiju na liječenje. Ulaz brodu je zabranjen. Nekoliko dana prije neovlaštenog ulaska na Lampedusu, čak je i Europski sud za ljudska prava odbio zahtjev Rackete da joj se dopusti privezivanje u Italiji.
I jednog dana, unatoč izravnoj zabrani lučke uprave, ona je požurila na Lampedusu. Dočekao ju je brod jedne od tri najmoćnije sigurnosne službe u Italiji, Guardia di Finanza, kojeg je pokušala odgurnuti i probiti se do cilja. Talijani su uhitili Carole Rackete za pomoć u ilegalnoj imigraciji, za napad na financijsku stražu i još nekoliko točaka kršenja talijanskog zakona. I tako je sve počelo.
Predsjednik Njemačke Steinmeier je oštro osudio Italiju zbog toga što se Italija usudila pridržavati svojih zakona. Njemački političari su u svim izjavama posebno psovali Salvinija i "talijanske fašiste" općenito, jer krše moralne norme i "ne dopuštaju da hrabra Njemica spasi živote ljudi na moru zbog nekih izmišljenih antiimigracijskih zakona". Posebno su se razbjesnili što je protiv Carole Rackete podignuta optužba za napad na službu Guardia di Finanza zbog "dodira s njihovim čamcem", što je postala najpopularnija formulacija.

Komentar: Prethodno: