Rusko ministarstvo obrane je ovaj put potvrdilo da je jučer uništilo skladište oružja i streljiva terorističke skupine Al-Nusra Front u pokrajini Idlib u sjeverozapadnoj Siriji.

Prema priopćenju ruskog ministarstva obrane, napad proveden u srijedu je bio usmjeren protiv arsenala spomenute terorističke skupine, sada zvane Jabhat Fateh Al-Sham, a proveden je u koordinaciji s Turskom, zemljom s kojom se Rusija prošlog rujna složila uspostaviti demilitariziranu zonu u Idlibu i tako zaustaviti veliko krvoproliće.

U Moskvi su naznačili da se napad dogodio ubrzo nakon dolaska velike serije bespilotnih letjelica u skladište, koje su dopremljene dan ranije.

Prema podacima ruske vojske, teroristi su planirali koristiti bespilotne letjelice za napad na rusku zračnu bazu Hmeymim, koja se nalazi u pokrajini Latakija u sjeverozapadnoj Siriji.

Zrakoplovna baza je nekoliko puta napadnuta bespilotnim letjelicama. U kolovozu prošle godine ruska vojska je srušila najmanje 47 dronova koje su teroristi poslali na bazu. Ovaj je napad uspješno odbijen i nije uzrokovao žrtve ili materijalnu štetu.

6. siječnja prošle godine su baza Hmeymim i mornarička baza Tartus u Siriji bile su meta terorističkih napada pomoću 13 bespilotnih letjelica. Tom je prilikom ruska vojska uspjela srušiti sedam dronova, a nad ostalima je preuzela kontrolu i prizemljila ih svojim sustavima upravljanja.

U listopadu je zamjenik ministra obrane Rusije Aleksandar Fomin rekao je da se tim bespilotnim letjelicama upravljalo iz američkog izviđačkog zrakoplova "Poseidon-8", opremljenog modernim navigacijskim sustavima.

"To bi moglo značiti da neka zemlja svoje napredne tehnologije pruža terorističkim skupinama", kazalo je rusko ministarstvo obrane.

Predsednik asocijacije Francusko-ruski dijalog Tijeri Marijani smatra da Evropska unija treba da uvede ekonomska ograničenja Ukrajini zbog nepoštovanja odredbi Minskog sporazuma.

"Ako govorimo o neophodnosti da se usvoje nekakve sankcije, onda ih treba uvesti Ukrajini koja ne poštuje odredbe Minskog sporazuma", rekao je političar u krimskom pres-centru MIA "Rusija sevodnja".

Marijani je saopštio da je pre pola godine bio u Donjecku.

"Prešli smo Minski sporazum da bismo videli kakve je mere preduzela ukrajinska strana i konstatovali da ništa od onoga što je predviđeno tim sporazumom Ukrajina nije učinila", rekao je Marijani.

On je podsetio da Evropska unija nameće sankcije Rusiji, pravdajući to optužbama o nepoštovanju Minskog sporazuma na račun Moskve.

"Kao prvo, tamo je propisano da treba uvesti autonomiju u istočnom delu teritorije Ukrajine - Rada još nije glasala, čak nije ni podnela na glasanje nikakav nacrt zakona o tome. Kao drugo, Minski sporazum podrazumeva političku amnestiju za žitelje Donjecka i usvajanje novog zakona o izborima - ni po jednoj od tih tačaka Rada takođe nije organizovala glasanje", dodao je Marijani.

Akcije Zapada koji prikuplja sredstava za obnovu Sirije i pritom drži na snazi sankcije protiv nje su apsurdne, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

"Ruska strana je koristila platformu Brisela kako bi prenela svim odgovornim članovima međunarodne zajednice pogubnost unilateralnih sankcija koje su Damasku uvele brojne zapadne zemlje, koje samo pogoršavaju humanitarnu situaciju u Siriji", rekla je Zaharova na redovnom brifingu u Moskvi.

"To je potpuni apsurd - s jedne strane prikupljati novac, milione dolara za pomoć Siriji i Sirijcima, govoriti o njihovom teškom stanju, organizovati nevladine fondove, prebacivati u te fondove i strukture ogromne iznose novca. A sa druge strane joj uvoditi sankcije. Ove stvari su apsolutno protivrečne", istakla je Zaharova.

Ranije Brisel, pod pokroviteljstvom Evropske unije i Ujedinjenih nacija, održao Treću međunarodnu donatorsku konferenciju "Podrška budućnosti Sirije i regiona".

Predsjednički kandidat Nicolas Dupont-Aignan, obznanio je informaciju koja, prema njemu, otkriva sukob interesa u slučaju prodaje pariške zračne luke (APD- Aéroport de Paris). Blizak prijatelj predsjednika Francuske Emmanuela Macrona je zadužen za realizaciju privatizacije, a što otvara mnoga pitanja.
Macronova vlada odlučila je privatizirati jednu od najvećih zračnih luka svijeta - parišku zračnu luku. Radi se o svjetskom prvaku u 2018. godini koji kontinuirano stvara dobit i povećava promet.

U samo godinu dana, ADP je povećao promet za 23%, a dobit poduzeća za skoro 7%. Većinski vlasnik je država Francuska, koja posjeduje 50,6% akcija ovog svjetskog prvaka. Godišnji promet pariške zračne luke u 2018. godini iznosi 4.478.000.000 € - gotovo trećinu godišnjeg proračuna Republike Hrvatske.

Radi se o najmodernijoj svjetskoj zračnoj luci koja se širi i svojim je izgledom daleko ispred mnogih svjetskih zračnih luka.

Bivši britanski vojnik bit će optužen za sudjelovanje u ubojstvu dvojice od 13 civila ubijenih na Krvavu nedjelju u sjevernoirskom gradu Derryju (Londonderryju) 1972. godine, objavili su u četvrtak tužitelji.

Negdašnji vojnik identificiran samo kao "Soldier F." bit će optužen za ubojstvo dva muškarca i pokušaj ubojstva još četvorice, rekao je u priopćenju Stephen Herron, javni tužitelj Sjeverne Irske.

"Što se tiče ostalih 18 osumnjičenih, među kojima je 16 bivših vojnika i dva navodna pripadnika IRA-e, zaključeno je da su raspoloživi dokazi nedovoljni da bi dali osnovanu razlog za optužbu", rekao je Herron.

Pripadnici britanske padobranske regimente u nedjelju 30. siječnja 1972. ubili su 13 sjevernoirskih katolika koji su sudjelovali u mimohodu za građanska prava.

Događaji dan dan, koji je postao poznat kao Krvava nedjelja i opjevan je u znamenitoj pjesmi U2 "Sunday Bloody Sunday", smatraju se ključnima u radikaliziranju irskih nacionalističkih stajališta. Rodbina je uvijek insistirala da su njihovi bližnji bili nenaoružani civili, tvrdeći da se vojnicima mora suditi za ubojstva.

Istraga britanske vlade provodena nekoliko tjedana nakon tog događaja zaključila je da su vojnici nedužni. U tu istragu nisu bila uključena svjedočenja civila. Kasnije je utvrđeno da je vojnicima jasno rečeno što trebaju kazati svojim izjavama.

Rodbina je nastavila zalagati se za novu istragu koja je konačno odobrena 1998. pod bivšim sucem Lordom Savilleom.

Tadašnji britanski premijera David Cameron ispričao se u lipnju 2010. za te smrti nakon što je tadašnji sudac Lord Saville objavio izvješće u kojem stoji da nije bilo opravdanja za otvaranje vatre.

Zbog čega korifeji liberalne Evrope poput Bernar-Anrija Levog izbore za Evropski parlament nazivaju ,,novom bitkom za civilizaciju"
Francuski filozof Bernar-Anri Levi napisao je i producirao pozorišni komad U traganju za Evropom (Looking for Europe), koji će od 5. marta do 20. maja izvesti u 22 evropske zemlje. Prethodno je obišao Sjedinjene Američke Države kako bi promovisao svoju novu knjigu pod dugačkim i više nego pretencioznim naslovom: Imperija i pet kraljeva: Abdikacija Amerike i sudbina sveta (The Empire and the Five Kings: America's Abdication and the Fate of the World).

Amerika je abdicirala kao stvarni suveren "međunarodnog liberalnog poretka". Da li će se onda sudbina sveta rešavati na izborima za Evropski parlament, koji će biti održani 23. i 26. maja? Filozof očigledno misli tako i grčevito pokušava da predupredi "katastrofu". Levi želi da bude "vatrogasac u ovom kritičnom trenutku za Evropu, koja je napadnuta i iznutra i spolja". Prethodno je napisao dramatično intoniran apel - "manifest novog evropskog patriotizma" - kojeg je potpisalo trideset "najuglednijih liberalnih intelektualaca Zapada". Da li je Evropa zaista napadnuta i od koga? Na nju sve agresivnije nasrću Rusija i Kina, a napuštaju je stari saveznici, "onaj preko Kanala i onaj preko Okeana". U "odlučnom trenutku" za posrnulu i oslabljenu Evropu, Levi je odlučio da se i sam kandiduje na izborima, i to kao kandidat koji "ne želi ništa osim da maše zastavom Evrope". Čitalac može da se zapita: na branik kakve Evrope se popeo filozof i čijom zastavom zapravo maše?

Španska policija i obaveštajci smatraju da američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) stoji iza napada na ambasadu Severne Koreje u Madridu, piše list "El Pais".

Kako navodi list, najmanje dva od 10 napadača identifikovani su kao lica povezana sa američkim obaveštajnim službama.

Španski istražioci već su od CIA zatražili od objašnjenja u vezi sa njihovom umešanosti u incident, navodi list, dodajući da je CIA odbacila krivicu, ali da je odgovor "neubedljiv".

Prema pisanji lista, ovaj incident može da izazove diplomatske tenzije između Madrida i Vašingtona.

Izvori u španskoj Vladi smatraju da, ako se potvrdi umešanost CIA u ovaj napad, takvi postupci smatraće se neprihvatljivim za jednog saveznika.

To će značiti da je američka obaveštajna služba delovala u Španiji bez dozvole i prekršila međunarodne sporazume koji štite diplomatske misije.

Grupa neidentifikovanih muškaraca upala je u ambasadu Severne Koreje u Madridu u februaru i ukrala kompjutere, objavio je list "Konfidensial", pozivajući se na izvore u španskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Kako taj list piše, incident se dogodio 22. februara, a jedan od zaposlenih uspio je da pobegne i obavesti policiju, prenosi "Sputnjik".

Borel bez komentara o vezi CIA sa upadom u ambasadu S. Koreje

Ministar za spoljne poslove, EU i saradnju Španije Žozep Borel izjavio je danas da nema informacije o tome da li je CIA umešana u upad u ambasadu Severne Koreje u Madridu, koji se dogodio krajem februara.

- Ne znam ništa o tome, juče nisam imao takva saznanja. Ne znam odakle je došla ta informacija i ne mogu to da komentarišem - rekao je Borel na konferenciji za novinare posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem.

Gotovo istovremeno s pokušajima da se ponovno uspostavi napajanje električnom energijom u zemlji, novi val sabotaža je pogodio Venezuelu.

Eksplodirala je rafinerija nafte "Petro San Félix" u blizini grada San Diego de Cabrutica. Govorimo o jednoj od najvećih rafinerija nafte u zemlji, što bi vlasti zemlje moglo prisiliti da nametnuizvanredno stanje na cijelom teritoriju latinoameričke zemlje.

U eksploziji je poginulo najmanje 10 osoba, a nekoliko desetina radnika je teško ozlijeđeno.

"To je sabotaža", navodi se na poruci na društvenim mrežama.

Rafinerija nafte duboko u unutrašnjosti Venezuele trenutno gori i traži se hitna pomoć jer nema kontrole nad požarima.

U ovom trenutku nije poznato kako bi se vatrogasne ekipe mogle boriti s požarom, jer u tom dijelu nedostaje struje i nemoguće je pumpati vodu u hidrante.

Danas se navršava gotovo cijeli tjedan od kako je Venezuela pretrpjela velike elektroničke napade diljem zemlje. Iako se sada na mnogim mjestima bilježi napredak u obnovi napajanja električnom energijom, kako se energija ponovno uključuje pojavljuju se novi požari i eksplozije podstanica.

Nicolas Maduro se obratio naciji i rekao kako je prekid napajanja električnom energijom bio posljedica kibernetičkih napada iz dva grada u Sjedinjenim Državama, Houstona i Chicaga.

Maduro je rekao:

"Napredujemo kako bismo otkrili punu istinu o tom napadu i nastavit ćemo tražiti pomoć međunarodnih stručnjaka Ujedinjenih naroda, Rusije, Kine i Irana, zemalja s velikim iskustvom u tim pitanjima obrane od kibernetičkih napada."

Sjedinjene Države su odlučile ispuniti zahtjeve vlade Madura i povući preostale diplomate iz Caracasa u roku od tjedan dana, ali im je ministarstvo vanjskih poslova Venezuele dalo 72 sata da napuste zemlju.

Kao se može vidjeti na društvenim mrežama, američka marioneta Guaidó ne može osigurati kontrolu nad gradskim i općinskim službama, posebno ne nad ministarstvom vanjskih poslova i ministarstvom obrane Venezuele, čime bi mogao stvoriti stvarne zakonske temelje za zadržavanje američke diplomatske nazočnosti u Caracasu. Tako je Maduro upisao još jednu pobjedu, prisilivši američke diplomate da napuste zemlju, iako se Sjedinjene Države pretvaraju da su same opozvale svoje diplomate.

Usput, State Department je okrivio Rusiju i Kubu što su Venezuelu "gurnuli i ostavili u krizi", a razlog je taj što su Moskva i Havana spriječili Washington da smjeni Madura s marionetom koju su odabrali Amerikanci.

Sabotaža elektroenergetskog sustava Venezuele

Posljedice sabotaže na elektrani El Guri, kao i popratni hakerski napadi na mrežnu infrastrukturu vitalnih energetskih objekata u Venezueli još uvijek je prilično zahtjevna zadaća za venecuelansku vladu, koja se pokušava nositi s posljedicama neočekivane krize.

Vojska je uključena u dobavu goriva za generatore i osiguranje rada malih elektrana. Gorivo se isporučuje vojnim kamionima koji se uzimaju iz mehaniziranih jedinica. Ipak, značajan dio zemlje je i dalje ostaje punog napajanja električnom energijom, dok policija i vojska u slučajevima manjka struje svim silama nastoje spriječiti kaos i pljačke.

Za razliku od Krima, gdje su svojevremeno rušenja dalekovoda u Ukrajini obustavili isporuku energije, problem je riješen isporukom generatora iz cijele Rusije i hitnom izgradnjom "energetskog mosta".

Venezueli je te probleme mnogo teže riješiti, budući da su glavni saveznici zemlje daleko, a nabava potrebnih komponenti kako bi se uklonili učinci sabotaže je ograničena sankcijama Sjedinjenih Država. Za vladu je trenutna situacija neka vrsta testa otpornosti na stres. Ako u uvjetima jakog vanjskog pritiska i masovnog napada na venecuelanske infrastrukturne objekte Madurova vlada uspije zadržati kontrolu nad procesima unutar zemlje i spriječiti negativne posljedice isključivanja električne energije, tada će moći odoljeti i drugim napadima.

U svom godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu objavljenom u srijedu Sjedinjene Države više ne govore o sirijskom Golanu kao o teritoriju koji je 'Izrael okupirao', premda američki State Department tvrdi da 'nema promjene' politike u vezi s tim.

U novoj inačici izvješća Golan se spominje kao teritorij koji je tek 'pod izraelskom kontrolom'.

Odgovarajući na pitanje o toj promjeni koja nije nimalo bezazlena jer je riječ o vrućoj bliskoistočnoj temi, visoki američki dužnosnik je rekao pred novinarima u Washingtonu da 'nema promjene' u 'politici prema tim teritorijima i prema nužnosti mirnog rješenja'.

- Ovo pitanje nije povezano s ljudskim pravima, to je pitanje pravnog statusa - istaknuo je Michael Kozak.

- Pokušavamo sačiniti izvješće o stanju ljudskih prava na tom području i zato moramo pokušati pronaći način kako bismo opisali mjesto o kojemu se govori. A kako 'okupirani teritorij' ima pravno značenje, mislim da se radije htjelo upotrijebiti zemljopisni opis - dodao je.

Jezična promjena je već postojala u tom izvješću za 2018. Premda je sve dotad jedno poglavlje bilo posvećeno 'Izraelu i okupiranim teritorijima', ove je godine preimenovano u 'Izrael, Golan, Zapadna obala i Gaza'.

Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. osvojio velik dio Golanske visoravni i 1981. ga pripojio svom teritoriju. Međunarodna zajednica nikad nije priznala tu odluku.

Utjecajni američki senator Lindsey Graham, saveznik predsjednika Donalda Trumpa, rekao je u ponedjeljak u prigodi posjeta okupiranom i anektiranom dijelu Golana da će se zauzimati da SAD prizna izraelski suverenitet na toj strateškoj visoravni.