U nedjelju je u Damasku održan trilateralni sastanak načelnika glavnih stožera vojske Iraka, Irana i Sirije.

Načelnici glavnog stožera Iraka i Irana su u nedjelju posjetili sirijski grad Damask kako bi održali tripartitni sastanak sa sirijskim kolegom, izvijestila iranska novinska agencija Fars.

"Načelnik Glavnog stožera iranskih oružanih snaga general Mohammad Hosein Bagheri predvodio je vojno izaslanstvo u Damasku s ciljem sudjelovanja na tripartitnom sastanku o borbi protiv terorizma", navodi Fars News.

"Posjet generala Bagherija je usmjeren na razvoj vojne obrambene suradnje i na provođenje konzultacija o borbi protiv terorizma i vojnoj koordinaciji između Irana, Iraka i Sirije", navodi list.

Osim praćenja mehanizama za uspostavu stabilnosti i sigurnosti u regiji, posjet također uključuje inspekcijski obilazak iranskih vojnih savjetnika u Siriji.

U istom kontekstu, načelnik Glavnog stožera iračke vojske, general Othman Al-Ghanmi, uputio se u Damask kako bi sudjelovao na sastanku.

Irak, Sirija i Iran se danas smatraju za tri ključne zemlje takozvane Osovine otpora na Bliskom istoku, podržavajući jedni druge u smislu nacionalnog suvereniteta i borbe protiv imperijalizma i terorizma.

Vojni zapovjednici su se složili da će službeno otvoriti granice između Sirije i Iraka, zaobilazeći za sada područje Al-Tanfa u kojem su prisutne američke snage i skupina islamističkih militanata. Dogovoreno je da je prelazak granica nužan kako bi se suzbio terorizam i održala aktivna operativna suradnja između tri zemlje.

Sirijski list Al-Watan navodi kako je iranski general Mohammad Bagheri izjavio kako je američka nazočnost u Siriji nezakonita, ali da će biti kratkotrajna.

"Sile koje su u ovoj zemlji bez koordinacije s vladom Sirije napustit će sirijsko tlo prije ili kasnije", rekao je on nakon što je stigao u Damask.

Ruski prankeri Vovan i Leksus (Vladimir Kuznjecov i Aleksej Stoljarov) razgovarali su sa liderom venecuelanske opozicije Huanom Guaidom, predstavivši se kao predsjednik Švajcarske Uli Maurer.

Tom prilikom su u ime "Maurera" predložili da blokiraju navodne milione dolara koje u švajcarskim bankama stoje na računu aktuelnog predsjednika Nikolasa Madura, a potom da ih prebace na Guaidov račun.

"Švajcarski predsjednik" takođe je rekao da bi nakon toga Guaido imao prava da raspolaže tim parama kao šef države.

Guaido je zahvalio "švajcarskom predsjedniku" ne samo u svoje ime, već u ime svih građana Venecuele i saglasio se sa inicijativom da pošalje zahtjev da se ta sredstva blokiraju.

Kako su za "Sputnjik" prokomentarisali Vovan i Leksus, Guaido se obradovao inicijativi, ali ubrzo su švajcarske vlasti demantovale da je razgovor sa predsjednikom Maurerom uopšte održan.

Ruski predsjednik Vladimir Putin inaugurirao je dvije nove elektrane na Krimu u povodu proslave pete godišnjice ruske aneksije tog poluotoka.

Elektrane u Sevastopolju i Simferopolju djelomično su puštene u pogon prošle godine, no u ponedjeljak su počele raditi punim kapacitetom.

Elektrane su bile u središtu međunarodnog skandala nakon što je njemački Siemens ustvrdio da su u njima postavljene njegove turbine bez njegova znanja i protivno europskim sankcijama, što je Rusija zanijekala.


Putin je nazočio svečanosti u Sevastopolju, a onu u Simferopolju je pratio putem videokonferencije.

Visoki dužnosnik kanadske vlade Michael Wernick objavio je u ponedjeljak da odlazi u mirovinu nakon 38 godina karijere, što je četvrti bliski suradnik koji napušta Justina Trudeaua od početka afere SNC-Lavalin, najgore političke krize u Kanadi nakon izbora premijera 2015.

"Zbog događaja zadnjih tjedana odlučio sam da više ne mogu obnašati svoju dužnost", rekao je Wernick u pismu Trudeauu.

Kriza je do sada dovela do ostavke dvoje liberalnih ministara, pravosuđa i financija, i Trudeauova najbližeg političkog savjetnika, Geralda Buttsa.

Liberalna vlada kanadskog premijera brani se već mjesec dana od optužbi bivše ministrice pravosuđa Jody Wilson-Raybould da su dužnosnici prošle godine na nju vršili pritisak da pomogne građevinskoj tvrtki SNC-Lavalin da izbjegne kazneni postupak.

Ona je rekla da je bila izlagana "neprimjerenim" pritiscima kako se ne bi sudilo kanadskoj kompaniji koju se goni zbog korupcije u Libiji.

Francuski premijer Edouard Philippe reagirao je u ponedjeljak na nasilje koje se dogodilo u subotu na zadnjim prosvjedima 'Žutih prsluka', najavivši oštre mjere, među kojima i zabranu prosvjeda na Elizejskim poljanama, te smijenivši načelnika pariške policije.

Prosvjedi 'Žutih prsluka' bit će zabranjeni u nekim četvrtima, pa tako i na Elizejskim poljanama koje su u subotu bile poharane, budu li na njima prisutni "radikalni" pojedinci, priopćio je premijer, kako prenosi Hina.

"Zabranit ćemo prosvjede koji se predstavljaju kao 'Žuti prsluci' u četvrtima koje su najviše stradale, čim primijetimo prisutnost 'radikala' i njihovu želju za uništavanjem. Mislim pritom na Elizejske poljane u Parizu, trg Pey-Berland u Bordeauxu i na trg Capitole u Toulouseu", gdje ćemo "odmah pristupiti rastjerivanju svih skupina", rekao je.

Smijenjen načelnik pariške policije

Philippe je također rekao da je smijenjen načelnik pariške policije Michel Delpuech i da će ga zamijeniti prefekt pokrajine Nove Akvitanije, na jugozapadu Francuske, Didier Lallement, poznat po svojoj odlučnosti.

Delpuech je smijenjen nakon što je Vlada kritizirala "neprimjerene upute" u uporabi takozvanog "flash balla", obrambenog ručnog oružja koje ispaljuje projektile od pjene (LBD) u subotu 16. ožujka.

O Delpuechovu (66) odlasku se redovito nagađalo otkad su zaredale polemike o upravljanju javnim redom u prijestolnici i nakon slučaja Benalla, nazvanog po imenu bivšeg suradnika predsjednika Emmanuela Macrona, kojega se sudski goni za nasilno ponašanje.

Premijer je usto najavio "znatno" povećanje kazni za zabranjene skupove.

Na web stranici američkog Kongresa objavljen je nacrt zakona kojim se predviđa uvođenje sankcija protiv Rusa i drugih stranaca koji podržavaju predsjednika Venezuele Nicolasa Madura

"Povećanje prisustva Rusije na zapadnoj hemisferi zabrinjava Sjedinjene Američke Države i naše saveznike u regiji" - naglašava se u dokumentu.

Nacrt zakona, između ostalog, predviđa zabranu dobijanja američke vize za strance "koji djeluju u interesu ruske vlade u svezi sa podrškom snagama sigurnosti Venezuele".

Kongresmeni su podsjetili da su u Venezuelu prebačena dva strateška bombardera Tu-160, koji su sudjelovali na vojnim vježbama u prosincu prošle godine, prije sadašnje političke eskalacije. Napominje se da Moskva pruža Maduru financijsku podršku davanjem kredita venezuelanskoj državnoj naftnoj i plinskoj kompaniji PDVSA.

Autor inicijative je članica Predstavničkog doma SAD Debbie Wasserman Schultz iz Obamine i Hillaryne Demokratske stranke.

U Venezueli su 21. siječnja počeli masovni prosvjedi protiv aktualnog predsjednika Nicolasa Madura. Predsjednik parlamenta Venezuele Juan Guaido se 23. siječnja proglasio za privremenog šefa države.

Sjedinjene Američke Države i niz drugih zemalja priznale su Guaida i zahtijevaju od predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, koga ne smatraju legitimnim šefom države, da ne dozvoli nasilne akcije protiv opozicije.

Maduro je Guaida nazvao "marionetom Sjedinjenih Američkih Država" i optužio SAD da pokušavaju organizirati puč u Venezueli.

Aktualnog predsjednika Venezuele podržavaju Rusija, Kina, Turska, Meksiko, Indonezija i brojne druge države.

Sjedinjene Američke Države su 28. siječnja objavile da uvode sankcije nacionalnoj naftnoj i plinskoj kompaniji Venezuele PDVSA, blokiravši imovinu i interese kompanije u svojoj jurisdikciji od sedam milijardi dolara i zabranile poslovanje sa njima. Washington je ranije najavio nova ograničenja protiv Carakasa, ali nije precizirao na što će se ona odnositi.

Jurišni avion Su-25 ruskog zrakoplovstva, "Frog Foot" prema NATO klasifikaciji, koji je dobio nadimak "Vrana", ili "Grač" na ruskom, još tijekom testiranja u Afganistanu, ponovno se pojavio na nebu Sirije. Trenutno su uočeni neposredno uz piste u ruskoj zračnoj bazi Hmeymim a satelitske snimke je objavila izraelska agencija za nadzor ImageSat International i postavila ih na Twitteru. Identificirani su zrakoplovi upravo ovog tipa.

Su-25 nisu bili tamo od srpnja 2018. godine, kada se šest zrakoplova za napade na terorističke ciljeve nakon duge misije vratilo na aerodrom u Krasnodaru. Sad su se vratili.

Podsjetimo da se to već dogodilo. Sredinom ožujka 2016. godine su zrakoplovi Su-25 uklonjeni iz ruske zrakoplovne grupe koja se nalazila u zračnoj luci Hmeymim. Zatim su, prema Ministarstvu obrane, sve "Vrane" odletjele kući, a u Siriji je ostao "onoliko tehnologije koliko je potrebno za borbu protiv terorističkih skupina".

Međutim, manje od pola godine kasnije, vratili su se kao "podrška" u regiju Latakia, gdje su vladine snage sredinom rujna 2016. provodile ofenzivu. Nakon toga nitko nije ni skrivao njihovu prisutnost u Siriji, a intenzitet letova je dosegao gotovo stotinu dnevno.

Sada su zrakoplovi u Rusiji "odmarali" više od šest mjeseci, ali su se ponovno vratili. Sve izgleda kao proljetna sezonska migracija "Vrana". Ali ako su ovi zrakoplovi znak približavanja proljeća, onda bi prije početka druge "žetve", odnosno ofenzive protiv terorista u Idlibu, mogli stići i njegovi metalni "rođaci".

Ako uzmemo u obzir da se raketni napadi na vojnu infrastrukturu i komunikacijske pravce terorista u Idlibu provode od početka ožujka, onda se može pretpostaviti da su Su-25 došli kako bi pružili zračnu potporu ofenzivi.

Takozvani vođa venecuelanske oporbe i samoproglašeni "uličarski predsjednik" Juan Guaidó je jučer u središnjem gradu Valenciji počeo "veliki obilazak" Venezuele i obećao je da će završiti u glavnom gradu Caracas i to u palači Miraflores gdje će zauzeti ured predsjednika.

Venezuela se još uvijek oporavlja od prekida napajanja električnom energijom koji je gotovo tjedan dan paralizirao cijelu zemlju. Saniraju se i štete na velikoj rafineriji nafte u kojoj su požaru, navodno uzrokovanom dronovima s eksplozivom, zapaljena dva velika spremnika s lakom naftom koja služi za razrjeđivanje guste venecuelanske nafte iz pojasa Orinoco, kako bi se mogla naftovodima slati u rafinerije. Ove su dvije krize prevladane relativno brzo, iako su uzrokovale znatne štete elektroenergetskom sustavu, vodoopskrbi i rafinerijama u zemlji.

No, Juan Guaidó se i dalje nada da će mu porasti podrška u javnom mnijenju i da će se u vojsci dogoditi neko čudo i da će generali i pukovnici prijeći na njegovu stranu.

"Vrijeme je da Venezuelu preuzmemo pedalj po pedalj. Misle da nas mogu ušutkati, zastrašiti. Režim želi u nama posaditi sumnju. Neće nas uspjeti podijeliti, ovaj je proces nepovratan, nema više povratka na staro", rekao je Guaido jučer u Valenciji, glavnom gradu države Carabobo.

U tom industrijskom gradu 170 kilometara zapadno od Caracasa su ga slušale tisuće njegovih pristaša. Prilično jadna brojka, obzirom na stanovništvo metropole od preko dva milijuna ljudi.

Guaidó je pozvao sve zastupnike venecuelanske oporbe da u svojim okruzima organiziraju lokalna gradska i pokrajinska vijeća. Pedesetak takvih sastanaka je u subotu održano u deset od 23 države savezne države Venezuele, tvrdi oporba.

"Mobilizacijom građana okončat ćemo uzurpaciju vlasti", najavio je u subotu Guaidó na Twitteru, ali te mobilizacije nema.

Juan Guaidó je obećao da će se "vrlo brzo smjestiti u predsjedničkom uredu", ali nije naveo datum kada namjerava provesti primopredaju vlasti u Caracasu.

Venezuela se oporavlja nakon velikog prekida isporuka električne energije koji je paralizirao zemlju. Problem stvara i smanjena proizvodnja koja najveći dio prihoda države.

Mihail Lesin, bivši ruski ministar za medije koji je pronađen mrtav 2015. u hotelskoj sobi u Vašingtonu, pretrpio je prelom kosti u vratu tik ispod vilice "u vrijeme ili blizu vremena" smrti, pokazuju dokumenta koje je objavio medicinski vještak u tom gradu, što daje nove detalje o njegovim posljednjim danima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Nalaz ne daje jasne dokaze kriminalne aktivnosti u Lesinovoj smrti; drugi iskaz u dokumentima sugeriše da je kost možda oštećena "poslije smrti" - možda tokom autopsije.

Taj detalj, ipak, zajedno s drugima u dokumentu na 149 strana koji je pokazan ekskluzivno RSE-u, nudi dosad najprecizniji naučni opis Lesinove smrti, koju su zvaničnici proglasili slučajnom i za koju su naveli da je izazvana povredama tupim predmetom tokom prevelikog unošenja alkohola.

Nekada moćni medijski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, Lesin je pao u nemilost elite u Kremlju negdje oko 2012. i smanjio je pojavljivanje u javnosti prije nego što je 5. novembra 2015. pronađen mrtav u hotelu Dupont Circle, koji se nalazi nekoliko blokova od Bijele kuće.

Dokument je objavila Kancelarija glavnog medicinskog vještaka u odgovoru na tužbu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama koju je prije skoro dvije godine podnio RSE. Sudija u Vašingtonu Hajram Puidž-Lugo (Hiram Puig-Lugo) naložio je prošlog mjeseca tom gradu da preda dokumenta.

Među novim detaljima objavljenim u dokumentima su:

• Lesinova podjezična kost - koja se nalazi na sredini između grkljana i donje vilice - potpuno je slomljena;
• FBI je razmatrao da preuzme slučaj početkom 2016. Nije poznato da li je agencija formalno to učinila, mada ranija dokumenta koja je objavila pokazuju da su njeni agenti bili uključeni u ispitivanje svjedoka i pregledanje video snimaka s hotelskih kamera;
• Lesinov sin Anton, koji živi na Beverli Hilsu u Kaliforniji, rekao je istražiteljima da ne zna zašto je njegov otac bio u prijestonici SAD i takođe je prijavio da je Lesin redovno mnogo pio na poslovnim putevima;
• Dan pošto je Kancelarija glavnog medicinskog vještaka objavila prvobitni izvještaj, jedan od njenih zvaničnika je pozvan da se pojavi pred krivičnom velikom porotom koja je razmatrala Lesinovu smrt;
• U izvještaju podnijetom na dan Lesinove smrti, forenzički istražitelj u Kancelariji glavnog medicinskog vještaka napisao je da ga je detektiv pozvao i rekao da ga je "prijatelj" bivšeg ruskog zvaničnika kontaktirao i "pitao o lokaciji preminulog".​

Prema uputama predsjednika, uz odobrenje Kongresa, Sjedinjene Države namjeravaju osigurati 5 milijuna dolara za Bijele kacige u Siriji, kako bi organizacija nastavila s operacijama spašavanja života u Siriji i potporu Međunarodnom, nepristranom i nezavisnom mehanizmu Ujedinjenih naroda (IIIM) koji je odgovoran za olakšavanje istrage i kazneni progon onih koji su odgovorni za najteže zločine prema međunarodnom pravu u Siriji od ožujka 2011. godine do danas.

Na III Konferenciji u Bruxelessu za podršku budućnosti Sirije i regije, specijalni predstavnik za Siriju i posebni izaslanik američke koalicije za navodnu borbu protiv takozvane Islamske države, veleposlanik James Jeffrey, javno je najavio ovo financiranje.

"Vlada Sjedinjenih Država snažno podupire rad Bijelih kaciga. Od početka sukoba je ova organizacija spasila više od 114 000 života, uključujući žrtve Assadovih nasilnih napada kemijskim oružjem. S više od 2800 volontera oni i dalje provode operacije traganja i spašavanja, reagiranja u hitnim slučajevima i ranog zbrinjavanja ranjenika, pomažući civilima u područjima izvan kontrole režima", stoji u dokumentu State Departmenta objavljenom 14. ožujka.

"Ovi herojski spasioci imaju najopasniji posao na svijetu. Osim akcija u aktivnoj zoni neprijateljstava i u teškim humanitarnim uvjetima, sirijski režim i Rusija namjerno napadaju centre i dobrovoljce Bijelih kaciga. Od 2013. je ubijeno više od 250 njihovih članova, mnogi u takozvanim "dvostrukim udarima", a 60 centara Bijelih kaciga je oštećeno ili uništeno u zračnim udarima Rusije i režima. Unatoč tim opasnostima, Bijele kacige pružaju svoje usluge na temelju strogih humanitarnih načela i postali su simbol hrabrosti za Siriju i cijeli svijet", nastavlja se u hvalospjevu američke uprave koljačima i ubojicama, izravnom ogranku sirijske Al-Qaede.

SAD i evakuacija Bijelih kaciga u zemlje Zapada

Dodijeljeni novac će se koristiti se za evakuaciju i odvođenje dijela osoblja u zemlje Zapada, što se vjerojatno odnosi na one koji su radili sa zapadnim obavještajnim službama i sudjelovali u "false flag" operacijama.