Postoji dobar razlog zašto ne možete da se oduprete hrani koja u ili na sebi ima divni otopljeni sir.

Naučnici kažu da sir izaziva zavisnost koliko i droga i to zahvaljujući kazeinu. Ovaj sastojak mlečnih prerađevina pokreće opoidne receptore u mozgu koji su zaduženi za bolesti zavisnosti.

Studija sprovedena na Univerzitetu u Mičigenu analizirala je namirnice koje mogu da izazovu “zavisnost” i pokazala da se pica može naći u samom vrhu liste zbog sira.

Inače, kazein se varenjem razlaže na sasvim drugačiju vrstu opijata pod nazivom kazomorfini. Neki stručnjaci smatraju da je uticaj tih jedinjenja tako moćan, da ga nazivaju “mlečnim krekom”.

Brojne studije pokazale su da kazomorfini utiču na opoidne receptore koji su povezani sa kontrolom bola, osećajem prijatnosti i zavisnošću.

Mleko ima samo mali procenat kazeina, ali pošto se sirevi prave od velikih količina mleka, prisustvo ovog jedinjenja u njima je daleko veće.

Svi znaju što se događa kad ne jedete duže vrijeme. Također smo svi upoznati s mnogim simptomima koji se javljaju tijekom gladovanja, kao što su mentalni umor, bol u želucu, gubitak masnoća i mišićne mase, itd. Međutim, većina nas nikada nije iskusila istinsku glad i nismo upoznati s većinom čudnih i strašnih simptoma koji nastaju zbog dugoročne pothranjenosti. No, ako ste „prepper“, bolje vam je da ste upoznate s tim simptomima što prije.

To je zato što prosječan „prepper“ obično nema znanje i iskustvo vezano uz simptome gladovanja. Pripremanje se i radi kako ne bismo iskusili glad, i na žalost, to znači da se većina nas uopće ne priprema za mogući osjećaj gladi. Moramo zapamtiti da koliko god hrane nagomilamo, koliko god hrane uzgojimo ili koliko god su naše lovačke i skupljačke sposobnosti za hranom izvrsne, još uvijek postoji mogućnost da ćemo jednog dana biti gladni. Grozne stvari se događaju čak i najboljima među nama, moramo se pripremiti za najgore radije nego se samo pripremiti kako bi izbjegli najgore.

Alchajmerovu bolest uzrokuju gljivice koje rastu u mozgu, saopštili su španski naučnici.

U sivoj materiji i krvnim sudovima svih lica kod kojih je dijagnostikovana demencija pronađeni su kvasac i buđ ili plesan, dok, nasuprot tome, kod zdravih ljudi nije bilo gljivica.

Španski istraživači veruju da bi gljivična infekcija mogla lako da objasni sve simptome Alchajmerove bolesti, uključujući sporo napredovanje i uključenost sistema imuniteta, i da su gljivice uzrok ove neurodegenerativne bolesti, piše list “Dejli Mejl”.

Naučnici sa Univerziteta u Madridu otkrili su tragove nekoliko tipova gljivica u mozgu 11 umrlih lica, kod kojih je prethodno dijagnostikovana Alchajmerova bolest.

Oni tvrde da različiti tipovi gljivica mogu da pomognu da se objasni zašto se ova bolest različito manifestuje od pacijenta do pacijenta.

Ukoliko je tačno da bolest uzrokuju gljivice, to znači da bi postojeći antigljivični lekovi mogli da budu moćno oružje u borbi protiv ove bolesti.

Vođa naučnog tima rekao je da su potrebna dodatna klinička testiranja radi utvrđivanja efekata gljivične infekcije.

"Postoji veliki broj veoma efikasnih antigljivičnih jedinjenja sa niskim nivoom toksičnosti", rekao je on.

Prošlog meseca, britanski naučnici izneli su teoriju da se infekcija širi transfuzijom krvi, operativnim i stomatološkim zahvatom.

Ranije je smatrano da Alchajmerovu bolest uzrokuju loši geni ili kombinacija loše sreće i starosti, podseća “Dejli Mejl”.

Ova istraživanja mogla bi dodatno da probude bojazan da Alchajmerova bolest prelazi sa osobe na osobu, odnosno da je reč o zaraznoj bolesti.

Srećom, nova saznanja mogla bi da vode novim načinima lečenja bolesti koja ljudima oduzima ne samo moć govora i pamćenja, već i dostojanstvo.

Za većinu, jutarnja šalica kave svakodnevni je ritual bez kojeg se jednostavno ne može. Postoje studije koje pokazuju da su umjerene dnevne količine zdrave za vas (nešto o tome ovdje). Ona me na neki način učini mlitavim. Malo je pijem, i u velikim razmacima. To je osobna stvar, naravno. No, kad pijem kavu uvijek dodam maslac. Vjerojatno vam to zvuči čudno, no to je zapravo najbolja stvar koju možete dodati kavi.

Kad naručujem kavu u „Starbucksu“ moja narudžba zvuči otprilike ovako: čista crna kava s dodatkom maslaca. Obično dobijem pomalo čudne poglede, no ono što znam je da svaki „Starbucks“ ima male paketiće maslaca koje poslužuju uz zobene pahuljice. Čak štoviše, radi se o „Kerrygold“, irskom maslacu koji potječe od krava koje su hranjene travom.

Broj potvrđenih slučajeva kolere u Iraku porastao je na 1.201, saopštilo je iračko ministarstvo zdravlja, povodom epidemije koja je izbila duž reke Eufrat prošlog meseca.

U saopštenju ministarstva se navodi da je do sad bio samo jedan smrtni slučaj od ove bolesti u provinciji Babil južno od Bagdada, i da se većina pacijenata oporavila.

Zdravstveni zvaničnici su prošlog meseca izvestili o četiri smrtna slučaja zapadno od iračke prestonice gde se sumnja da je reč o koleri, preneo je AFP.

Ministarka zdravlja Adela Hmud u kontaktu je sa regionalnom kancelarijom Svetske zdravstvene organizacije u cilju jačanja saradnje povodom odgovora na epidemiju.

Epidemija kolere u Iraku, u severnoj autonomnoj oblasti Kurdistan, 2012. odnela je četiri života.

Kolera je oboljenje izazvano bakterijom, a nastaje usled nehigijenskih uslova života i upotrebe zagađene vode.

Simptomi su dijareja koja izaziva naglu dehidrataciju, koja može da dovede do smrti.

Bolest kravljeg ludila identificirana je u Walesu, potvrdila je tamošnja vlada, piše Independent.

Vlasti su žurno obavijestile javnost kako ne postoji rizik za ljudsko zdravlje, budući da zarađeno meso nije ušlo u lanac hrane.

"Identifikacija ovog slučaja pokazuje kako sve imamo pod kontrolom", rekla je ministrica poljoprivrede i prehrane Rebecca Evans.

Tek jedan slučaj kravljeg ludila potvrđen je ove godine, dok ih je 2013. bilo tri.

Izoliranje i praćenje ove bolesti često je vrlo teško, budući da je inkubacijski period vrlo dug, od 2 do 8 godina. Ujedinjeno Kraljevstvo dosad je vidjelo 177 slučajeva kravljeg ludila kod ljudi, a tek jedan od 2012.

Posljedice na britansku poljoprivredu su ogromne. Više od 180 000 grla oboljelo je od kravljeg ludila, dok je više od četiri milijuna zaklano kako bi se zaustavila infekcija.

San je novac za mozak, a mladi odrasli ljudi u prosjeku su u zaostatku sa snom 10 sati tjedno. Prema stručnjaku za san Paulu Kelleyju, kriza nedostatka sna veliko je opterećenje za mlade odrasle ljude u današnjem svijetu.

"Ovo je ogroman problem za društvo. Općenito smo društvo nedostatka sna, no dobna grupa od 14 do 24 godina puno više pati od nedostatka sna nego ostale dobne grupe. Nedostatak sna predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, ponašanju i mentalnoj stabilnosti", kaže Kelley, koji radi na Institutu za neuroznanost snova i cirkadijurnog sustava (Cirkadijurni sustav je unutarnji 24-satni biološki sat) Sveučilišta Oxford.

Što se tiče početka škole, Kelley predlaže da se početak školskog dana prilagodi dobnoj skupini, prema tome bi škola za dobnu skupinu od 8 do 10 godina trebala početi u 8 i 30, za dobnu skupinu od 16 godina trebala bi početi u 10 sati, a za osamnaestogodišnjake u 11 sati ujutro.

Iako ovo možda zvuči drastično, taj pristup ima znanstvenu podršku. Prema Nacionalnoj zakladi za san, adolescenti ne otpuštaju melatonin, hormon koji pomaže pri regulaciji unutarnjeg sata, sve do 11 sati navečer. Ti hormoni ne prestaju kolati krvlju sve do u kasne jutarnje sate, zbog čega im je teško rano se ustati.

Unatoč tome, u 42 savezne države SAD-a više od 75% škola počinje prije 8 i 30 ujutro. Prosječno vrijeme početka nastave je 8 sati i 3 minute.

"S deset godina ovakvo pohađanje škole poklapa se s biološkim stilom života, 5:00 - 21:00. S 55 godina vraćamo se na tu istu rutinu. No, u ovim godinama između razlika je vrlo velika, te bi mladi, s obzirom na dob, trebali početi dan jedno tri sata kasnije, što je u potpunosti prirodno", kaže Kelley.

San ili njegov nedostatak može utjecati na uspješnost na testovima, raspoloženje tijekom dana, odnose u obitelji. San je vitalan dio našeg postojanja na Zemlji, a jednu trećinu života provedemo pospani.

"Dovoljno sna je važna stavka za zdravlje, sigurnost i akademski uspjeh učenika. Rani početak škole, međutim, mnoge adolescente sprečava da dobiju dovoljno sna", kaže epidemiologinja Anne Wheaton.

Ljudi koji pate od nesanice, ali i svjetski putnici i putoholičari koriste melatonin - hormon koji regulira biološki sat tijela - kako bi lakše zaspali i dobili koju minutu sna više.

Međutim, novo je istraživanje pokazalo da bi taj "hormon spavanja" mogao pružiti olakšanje pacijentima oboljelima od multiple skleroze (MS), opasnog neurološkog poremećaja koji se u vrlo kratkom roku može iz remisije pretvoriti u napade koji traju danima, mjesecima, pa čak i godinama.

Multipla skleroza rijetka je bolest u kojoj imunosne stanice tijela napadaju neurone izjedajući njihov zaštitni, masni sloj. Taj sloj, mijelinska ovojnica, izolira dio neurona koji šalje signale - baš poput fleksibilne plastike kojom se izoliraju i štite telefonski kabeli. Kod pacijenata s multiplom sklerozom, oštećena ovojnica onemogućuje međustaničnu komunikaciju, tako napadajući vid, ravnotežu i mišićnu koordinaciju tijela, istovremeno narušavajući pamćenje i razmišljanje.

Glavni uzrok multiple skleroze još je uvijek nepoznat. Znanstvenici smatraju kako bi okolinski faktori poput niske razine vitamina D, pretilost ili pak virusna infekcija mogli biti uzrok.

Promjene godišnjih doba mogući su uzrok napada MS

Jedan od okolinskih faktora koji uzrokuju MS mogle bi biti i promjene godišnjih doba. Mauricio Farez, neurolog s Instituta za neurološka istraživanja Raúl Carrea u Buenos Airesu, i njegovi kolege posumnjali su upravo na to uočivši kako je broj napada uzrokovanih multiplom sklerozom manji tijekom jeseni i zime - godišnjih doba kad je proizvodnja melatonina na vrhuncu.

Razine melatonina ovise o izloženosti suncu, a promjene godišnjih doba izazivaju oscilaciju hormona - tijekom jeseni i zime, kada je manje sunca, razina melatonina se povisuje, a tijekom proljeća i ljeta, s povećanjem količine dnevna sunčeva svjetla, razina melatonina se smanjuje.

Visoki zvaničnik ruske Vlade rekao je novinarima da je doneta odluka da se iz proizvodnje hrane u potpunosti isključe bilo kakvi genetski modifikovani organizmi ili njihovi delovi.

„Što se tiče GMO, odlučili smo da se oni neće koristiti u proizvodnji hrane“, izjavio je zamenik premijera Arkadij Dvorkovič na međunarodnoj konferenciji o biotehnologiji u ruskom gradu Kirovu.

On je takođe istakao da postoji jasna granica između ove odluke i naučnog razvoja, medicine i nekih drugih nauka.

„Ovo nije jednostavno pitanje, moramo puno da radimo na razdvajanju ovih oblasti i da formiramo zakonski osnov po ovom pitanju“, rekao je Dvorkovič.

Antibakterijski sapuni na bazi osporavanog sastojka triklosan, nisu ništa učinkovitiji od običnog sapuna za dezinfekciju ruku, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu The Journal of Antimicrobial Chemotherapy.

Da bi dokazala tu tvrdnju, ekipa koju vodi dr. Min-Suk Rhee sa sveučilišta Korea University u Seulu proučavala je na dva načina kakav učinak na bakterije ima triklosan, antiseptik koji se najviše rabi u antibakterijskim sapunima.

Znanstvenici su testirali taj sastojak na 20 soja bakterija (primjerice E.Coli, salmonelu, zlatni stafilokok...), a s druge strane na 16 odraslih osoba. Usporedili su učinkovitost običnih i antibakterijskih sapuna na uklanjanje mikroba s ruku. Bakterije su izložili triklosanu tijekom 20 sekundi na 22 stupnja Celizijevih (ambijentalna temperatura) i pri toplijoj temperaturi, stvarajući tako uvjete pranja ruku u uobičajenom životu.

Za testiranje su rabili 0,3 postotni koncentrat triklosana, što je maksimalna količina dopuštena u Europskoj uniji, Kanadi, Australiji, Kini i Japanu.

Volonteri koji su sudjelovali u istraživanju prali su ruke antibakterijskim i običnim sapunom i ustanovljeno je da nema nikakve važne razlike u 'baktericidnom učinku' običnog ili antibakterijskog sapuna.

Triklosan je baktericidno sredstvo koje se odavna koristi u brojnim higijenskim proizvodima- sapunima, zubnim pastama, deodorantima te u kozmetici.
"Milijuni potrošača u Sjedinjenim Državama rabe antibakterijske sapune za pranje ruku ili tijela, trošeći gotovo milijardu dolara na godinu", ističu znanstvenici i žale što ti korisnici očekuju da će ih sredstvo zaštiti od infekcija više nego obični sapuni.

Podsjećaju također da je znatan broj proizvođača zbog kontroverzi o opasnosti triklosana, povukao to sredstvo iz svojih proizvoda. Samo 13 od 53 antibakterijskih sapuna u Koreji u 2014. sadržalo je triklosan.

U Sjedinjenim Državama su sanitarne vlasti odlučile dodatno proučiti sigurnost tog sastojka nakon studija koje su povezale triklosan sa slučajevima otpornosti na antibiotike i slučajevima hormonalnih poremećaja, pa bi se njegova uporaba mogla znatno ograničiti.