Švedska je postala prva zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća - LCHF.

Preokret uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija koje je pregledala rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja.

Masnoće reguliraju kolesterol, a zbog škroba šećer u krvi ‘divlja’

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije:

“pokazatelji zdravlja poboljšavaju se uz prehranu s nižim udjelom ugljikohidrata:

...znatno povišenje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih štetnih učinaka na razine LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol), bez obzira na to je liunos ugljikohidrata umjeren (do 40% dnevnih kalorija), ili nizak (do 20% kalorijskog unosa). Osim toga stroža prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata poboljšava razina glukoze kod pretilih i dijabetičara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.”

Stres je mehanizam koji omogućava u djeliću sekunde odlučimo hoćemo li se boriti ili bježati. ‘Pumpa’ adrenalin, kortizol i ostale hormone zbog kojih postajemo snažniji, ali istodobno gubimo finu motoriku, a svjesni dio mozga je gotovo ugušen.

No davno su prošla vremena kada se čovjek svakodnevno susretao s ljutitim lavovima, čoporom hijena ili bijesnim pavijanom. A mehanizam je ostao i nagriza zdravlje.

“Primati su postali taman dovoljno pametni i organizirani da se mogu u slobodno vrijeme posvetiti zagorčavanju života drugih primata. No ako ste hronično pod psihosocijalnim stresom, to će ugroziti zdravlje. U konačnici, evoluirali smo tako da budemo dovoljno pametni da si možemo uništavati zdravlje”, zorno je objasnio neurolog Robert Sapolsky.

Smanjuje mozak i uništava samokontrolu

No što tačno stres čini mozgu i kako se to mijenja vremenom i dalje je nepoznanica i predmet mnogih studija. Istraživanje Univerziteta Yale pokazalo je kako stres smanjuje mozak, što je najizraženije kod centara koji kontroliraju osjećaje i metabolizam.

Hronični stres je, smatraju znanstvenici, opakiji od čak i od traume, a zbog centara na koje djeluje vodi zloupotrebi droga i rizičnom ponašanju.

Neurolozi Univerziteta Berkeley iz Kalifornije dokazali su i da povećava rizik od mentalnih bolesti. Čak i slab, ali hroničan stres mijenja strukturu hipokampusa, dijela koji je ključan u obradi sjećanja i osjećaja. Hormoni poput kortizola i druge fiziološke reakcije remete ravnotežu stvaranja sive i bijele moždane tvari što mijenja način rada mozga.



Današnji stres je znatno drugačiji

Situaciju dodatno pogoršava to što nemamo niti sekunde predaha od stresa te se ne možemo sa stresom nositi kao prijašnje generacije te to što je “naš” stres posve drugačiji od njihovog.

“Tempo života, u kojem smo u interakciji 24 sata svih sedam dana u sedmici, novčana zabrinutost, brige zbog zdravlja, loš san, sjedilački način života i manjak fizičke aktivnosti, društvena izolacija s jedne strane a mnoštvo društvenih mreža s druge koje izazivaju tjeskobu, zagađenje, buka - sve su to značajni stresori modernog doba”, upozorava neurolog Bruce McEwen.

Mozak je opremljen za traumu, ali ne i hronični stres

Ističe i kako je trauma u mnogočemu različita od hroničnog stresa i mozak ju obrađuje različito. Mozak je “opremljen” da se nosi s traumom, ali ne i s hroničnim stresom. Naravno, značajne traume mogu biti okidač hroničnog stresa.

“Postoji pozitivan stres, poput razgovora za posao koji je prošao sjajno i podnošljivi stres poput prekida ili otkaza koji zdrav mozak može prevladati ako postoji društvena i finansijska podrška. No postoji i toksičan stres s kojim se mozak ne može nositi”, zaključuje Mcewen.

Zarazan je, ali nije opasan. Dapače, umjesto bolesti uzrokuje zdravlje tijela i duše, povezuje ljude i stvara osjećaj intimnosti. Svima je dostupan, dijeli se besplatno i svatko ga ima. Svatko ga razumije i lako koristi i s ovim se prirodnim lijekom ne može pretjerati. Riječ je o smijehu, čudu koje jača imunološki sustav, daje energiju i smanjuje bol, uz brojne druge zdravstvene dobrobiti za cijeli organizam.

Kako će vas smijanje učiniti zdravijima?

Smijeh je prirodno rješenje i odgovor na brojna zdravstvena pitanja, a njegova se “primjena” počela značajnije istraživati 60.-ih godina prošlog stoljeća. Danas je poznato da ništa brže na organizam ne djeluje kao dobra doza smijeha, stvarajući ravnotežu između tijela i duha. Alternativna medicina koristi ga već tisućama godina, no njegovu ljekovitost dokazuje i sve više istraživanja u psihologiji i medicini. Smijeh poput nevidljiva pomoćnika uspijeva smanjiti osjećaj brige, straha i tjeskobe, potiče pozitivan način razmišljanja i stvara nadu. A pritom liječi i tijelo.

Što se to događa u vašem tijelu kada se smijete?

1. Opušta tijelo

Iskreni smijeh ima mogućnost opustiti cijelo tijelo i zaštititi ga od posljedica stresa i napetosti. Mišići ostaju opušteni i do 45 minuta nakon što ste se prestali smijati.

2. Jača imunološki sustav

Smijeh smanjuje kortizol, hormon stresa koji luči nadbubrežna žlijezda i koji je najčešće krivac za oslabljeni imunitet i brojne druge tegobe. Kada se smijete, povećavaju se stanice zadužene za jačanje imuniteta i antitijela zadužena za borbu protiv infekcija. Rezultat je organizam spremniji za nove zdravstvene izazove.

3. Otpušta hormon sreće - endorfin

Osim što je zadužen za dobro raspoloženje, hormon endorfin, koji nastaje smijehom, osigurat će vam, barem na neko vrijeme, osjećaj da je s vama i sa svijetom ipak sve u najboljem redu. Ovaj svima dragi hormon ima mogućnost i smanjiti osjećaj boli, premda traje samo nekoliko trenutaka.

4. Poboljšava rad srca i krvnih žila

Doza smijeha učinit će puno i za vaš krvožilni sustav. Smijanje poboljšava rad krvnih žila, potiče cirkulaciju, smanjuje krvni tlak i tako služi kao preventiva brojnih bolesti.

Lijek za loše raspoloženje i depresiju

Kada se smijete, automatski se bolje osjećate. Taj osjećaj s vama ostaje znatno duže negoli sam smijeh i zbog njega imate snagu zadržati pozitivan stav i suočiti se sa životnim problemima. Smijeh je lijek za tugu, bol, osjećaj bespomoćnosti i samosažaljenje. On je ujedno i znak nade, univerzalna poruka podrške od strane drugih kada vam je teško. Eliminira negativne osjećaje - nemoguće je u isto vrijeme biti tjeskoban i zabrinut i iskreno se smijati. Ta prirodna “baterija” dobre energije osigurat će vam bolju koncentraciju, lakše svladavanje zadataka i pomoći vam da duže ostanete fokusirani na ono što vam je bitno.

Ujedno, smijeh utječe na to kako gledate na svijet, pomiče životnu perspektivu i čini da stvari vidite u novom svjetlu. Stvara sliku koja je znatno realnija i u kojoj nema toliko opasnosti i zabrinutosti. Smijeh pomaže u borbi sa stresom, ali i s razočaranjima te prilikom poslovnih i osobnih neuspjeha.

Smijeh kao dobrodošao prijatelj u svakom društvu

Humor i opuštenost formula su koja jača komunikaciju, međuljudske veze i osigurava kvalitetnije druženje. Smijeh je zarazan - istraživanja pokazuju da je daleko zarazniji negoli, primjerice, zijevanje jer mozak automatski odgovara na njega, ako ga čuje u okolini. Zato, ako na važnom sastanku ili u autobusu punom ljudi ne možete suspregnuti smijeh iz nekog razloga, ne brinite, opustite se i uskoro će vam se sigurno pridružiti i drugi.

Imate i znanstveni dokaz za to. Istraživanja pokazuju da je smijeh 30 puta zarazniji i nemoguće mu je odoljeti kada ste okruženi drugima, nego kada se smijete sami (npr. čitajući knjigu ili gledajući film ili predstavu). Uz smijeh, danas je lakše svladati konflikte u obitelji, na poslu i u društvu.

Povezuje i približava ljude, stvarajući osjećaj pripadnosti pa je i jedno od rješenja za kvalitetan timski rad.

Tjelesno zdravlje	Psihičko i duševno zdravlje	Društvena korist
jača imunitet	stvara radost i optimizam	jača međuljudske veze
smanjuje hormon stresa	smanjuje tjeskobu i strah	stvara osjećaj pripadnosti
smanjuje bol	ublažava stres	potiče timski rad
opušta mišiće	poboljšava raspoloženje	pomaže u ublažavanju konflikta
sprječava bolesti srca	smanjuje strah od neuspjeha	razbija neugodu i stereotipe

Čak 75 posto brazilskog sela Araras imaju rijedak genetski poremećaj zbog kojeg ne smiju na sunce jer im doslovno prži kožu pa provode dane sakriveni u kuće.

U brazilskoj državi Sao Paulo nalazi se selo Araras koje je postalo poznato po svojim stanovnicima, ljudima koje zbog izrazito rijetkog genetskog poremećaja nazivaju i vampirima. Od ukupno 800 mještana, njih čak 600 ima teške simptome poremećaja zvanog Xeroderma Pigmentosum.

Stanovnik sela Djalma Jardin otkrio je Daily Mailu kako je zbog bolesti već izgubio jedno oko, a drugo ne može zatvoriti. Zbog bolesti je danima zatvoren u kuću u ljetno doba.

Gluten je protein kojeg nalazimo u pšenici, raži i ječmu, a s njime se povezuje i nastanak više od 50 bolesti. Procjenjuje se i kako 99 posto ljudi koji imaju intoleranciju na gluten zapravo nikad nisu dijagnosticirani. Jeste li i vi među njima?

1. Problemi probavnog sustava kao što su nadutost, plinovi, dijareja pa čak i i zatvor. Zatvor je posljedica konzumiranja glutena najčešće kod djece.

2. Keratosis pilaris - takozvana pureća koža na stražnjoj strani ruku. To je rezultat nedostatka masnih kiselina i vitamina A. To je rezultat loše apsorpcije u crijevima do čega dolazi zbog glutena.

3. Osjećaj umora nakon konzumiranja glutena.

4. Obolijevanje od autoimunih bolesti kao što su Hashimotov tiroiditis, reumatski artritis, lupus, skleroderma, multipla skleroza...

5. Osjećaj neravnoteže, vrtoglavice i ostali slični neurološki simptomi.

6. Hormonalni poremećaji poput intenzivnog PMS-a, sindroma policističnih jajnika te neobjašnjivog steriliteta.

7. Redovite glavobolje i migrene.

8. Kronična slabost ili fibromialgija - posebno ako im liječnik ne može otkriti uzrok.

9. Otekline i bolovi u prstima, kukovima ili koljenima.

10. Promjene u ponašanju poput depresije, anksioznosti, česte i drastične promjene raspoloženja te poremećaj smanjene pažnje (ADD).

Urednik jednog od najpoštovanijih svetskih medicinskih žurnala Lancet dao je šokantno priznanje koje mejnstrim mediji u potpunosti ignorišu: Dr. Ričard Horton, glavni urednik tog žurnala, nedavno je dao izjavu u kojoj navodi da su istraživanja koja se objavljuju, u najmanju ruku - nepouzdana, ako ne i lažna.

Horton je rekao da većina naučne literature govori neistinu, da na to utiču studije sa malim brojem uzoraka, manjim efektima, šturim analizama i sukobima interesa i da je nauka otišla na mračnu stranu.

Da bi objasnio šta je hteo da kaže, Horton je naveo da mnoge farmaceutske kompanije falsifikuju ili manipulišu testovima o bezbednosti i efektivnosti različitih lekova, uzimajući suviše male uzorke da bi to imalo statistički značaj ili zapošljavajući tehničare koji rade u korist kompanije, nezavisno od rezultata. On tvrdi da su takvi testovi bezvredni, ali i štetni. Pošto lekovi imaju veliki uticaj na zdravlje miliona potrošača, manipulacija ovim testovima spada u kriminalno delo.

Horton govori o studijama koje finansiraju farmaceutske kompanije, a koje su potrebne radi razvijanja komercijalnih lekova ili vakcina.

Horton je svoje šokantne komentare izneo na simpozijumu o reproduktivnosti i pouzdanosti biomedicinskih istraživanja u Londonu. Naravno, on po pravilima o poverljivosti ne sme da navodi imena, ali to ga ne sprečava da ih s pravom iskritikuje.

Brojna istraživanja, ali i iskustva nutricionista, dokazala su da nutrijenti poput beta karotena, vitamina C, A i E te minerala selena i cinka svojim antioksidativnim djelovanjem pomažu zaštiti i oporavku kože od sunca.

Crveno meso pomaže u održavanju zdrave kože

Crveno meso dobar je izvor važnih nutrijenata za zdravlje i pravilno funkcioniranje cijelog organizma, ali i za održavanje zdrave kože. Bogato je esencijalnim aminokiselinama i mineralima poput cinka, selena i bakra - ključnih za izgradnju, regeneraciju i očuvanje zdrave kože i lijepog tena.

Upravo zato, crveno meso bi, preporučuju stručnjaci i potvrđuju istraživanja, uz povrće i voće bogato karotenoidima i antioksidansima, trebalo biti neizostavan i redovan dio prehrane kojom našu kožu na adekvatan način pripremamo za sunce.

Važno je pri tom istaknuti da esencijalni minerali poput cinka i selena imaju značajnu ulogu u obnovi, odnosno regeneraciji zdrave kože te su upravo oni predmet brojnih provedenih istraživanja vezanih uz održavanje optimalnog zdravlja kože.

Cink - pospješuje obnovu stanica

Sukladno navedenim, jedan od najboljih izvora cinka u prehrani čovjeka jest crveno meso.

Konzumacijom oko 100 grama crvenog mesa može se zadovoljiti čak oko 25 posto ukupnih dnevnih potreba za cinkom.

Naime, cink iz crvenog mesa smatra se izrazito iskoristivim jer čak i male količine crvenog mesa u prehrani povećavaju apsorpciju cinka iz svih ostalih prehrambenih izvora. Njegova uloga je u prvom redu uloga pomoćnika u više od 200 enzimskih sustava, dok kao kofaktor, sudjeluje u većini metaboličkih reakcija u našem tijelu.

Poznato je da cink sudjeluje i pospješuje obnovu stanica, osobito stanica kože, noktiju i kose te zacjeljivanje rana, a ne manje važna je i njegova primjena u liječenju akni, psorijaze i neurodermitisa jer je izvrstan protuupalan agens.

Selen - sprječava oštećenja kože uzrokovana UV zračenjem

Uz cink, esencijalni mikroelement važan za zdravlje kože također je i selen.

Njegova glavna uloga u organizmu jest sinteza antioksidativnih enzima koji sprječavaju stanična oštećenja djelovanjem slobodnih radikala pa tako i oštećenja kože uzrokovanih UV zračenjem.

Brojna znanstvena istraživanja ističu selen kao jedan od elemenata koji štiti organizam od nastajanja pojedinih kancerogenih stanica, dok na razvoj kožnog pigmenta značajan utjecaj ima i još jedan sastojak crvenog mesa - bakar.

Zaštitu kože od sunca potražite u tanjuru

Provedba predložene ljetne strategije stoga zaista neće biti teška, dok istovremeno neće iziskivati ni dodatna financijska sredstva jer sve potrebne nutrijente možemo naći u hrani koji većinom i konzumiramo: u lisnatom zelenom povrću, narančastom voću i povrću, sjemenkama i orašastim plodovima, biljnim uljima, u crvenom mesu, jajima, plavoj ribi i plodovima mora.

Izvori:

1. L. Wyness, E. Weichselbaum, A. O’Connor, E. B. Williams, B. Benelam, H. Riley andS. Stanner, Red meat in the diet: an update, Nutrition Bulletin Volume 36, Issue 1, pages 34 - 77, March 2011
2. Lansdown AB, Mirastschijski U, Stubbs N, Scanlon E, Agren MS. Zinc in wound healing: theoretical, experimental, and clinical aspects. Wound Repair Regen. 2007;15(1):2-16.
3. Sengupta et al. 2010. Selenoproteins are essential for proper keratinocyte function and skin development. PLoS One. 18;5(8
4. Miranda M, Bartoli G, Ragnelli AM et al. 1992.Copper deficiency and pigmentation in the rat: morphofunctional aspects. J Submicrosc Cytol Pathol.24(2):273-9.

U Srbiji je prijavljen i potvrđen prvi ovogodišnji slučaj zaraze virusom Zapadnog Nila, objavio je nacionalni instititut za javno zdravlje.

Na internetskoj stranici ovog instituta navodi se da je zaražena osoba hospitalizirana, a riječ je muškarcu u dobi od 56 godina s južnobanatskog područja sjeveroistočno od Beograda.

Zaraza je prvi put službeno registrirana u srpnju 2012. a prenosi se ubodom komaraca.

Coca-Cola, najveći svjetski proizvođač gaziranih napitaka, podupire novo, "znanstveno utemeljeno" rješenje krize pretilosti: za održavanje zdrave težine trebamo više vježbati i manje razmišljati o smanjenju kalorija.

Tvrtka se udružila s utjecajnim znanstvenicima koji promoviraju ovu poruku u medicinskim časopisima, na konferencijama i putem društvenih medija. Ne bi li im pomogla da šire tu ideju, Coca-Cola im je osigurala financijsku i logističku potporu putem nove neprofitne organizacije nazvane Globalna mreža energetskog balansa, koja promiče tvrdnju da se Amerikanci pretjerano bave time što jedu i piju, a ne posvećuju dovoljno pozornosti vježbanju, piše New York Times.

Neprofitna organizacija pod kapom Coca-Cole

"Fokus većine popularnih medija i stručnog tiska jest na brzoj hrani, slatkim napicima i ostalom, što okrivljavaju za debljanje ljudi, tvrdeći da oni jedu previše", kazao je potpredsjednik te organizacije Steven N. Blair, znanstvenik koji se bavi tjelovježbom, u nedavnom videu kojim se predstavlja ova organizacija. Dodao je i da nema nikakvih uvjerljivih dokaza da je zaista to uzrok.

Zdravstveni stručnjaci kažu da ova poruka dovodi ljude u zabludu te da je dio nastojanja Coca-Cole da umanji kritike zbog uloge zaslađenih pića u širenju pretilosti i dijabetesa tipa 2. Oni tvrde da tvrtka koristi novu organizaciju ne bi li uvjerila javnost da se fizičkom aktivnošću može kompenzirati loša prehrana, unatoč dokazima da vježbanje ima minimalan utjecaj na težinu u usporedbi s onim što ljudi konzumiraju.

Od epidemije malih boginja, koja je zahvatila provinciju Katanga u Demokratskoj Republici Kongo, umrlo je 315, a zaraženo najmanje 20.000 ljudi, saopšteno je danas iz UN.

Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) saopštila je da broj umrlih, najvjerovatnije, nije konačan zbog otežanog pristupa udaljenim oblastima.

"Epidemija morbila u provinciji Katanga se pogoršava", navodi se u izvještaju u koji je uvid imala agencija Rojters.

U saopštenju se ističe da će biti potrebno više od 2,4 miliona dolara za organizaciju programa vakcinacije i za tretman zaraženih.

Tokom epidemije malih boginja u Kongu je 2010. i 2011. godine preminulo 1.085 ljudi, a oko 77.000 je bilo zaraženo.