Beba Grace je stara samo 16 dana, a baš kao i svaka druga beba, ona samo jede, spava i proizvodi puno plinova.

Do sada se smatralo da se većina njezinih moždanih stanica razvila prije samog rođenja. Ipak, nova istraživanja pokazuju kako je to proces koji i dalje traje i trajat će još mjesecima. Znanstvenici su naišli na do sada nepoznati stupanj razvoja gdje se mali neuroni formiraju duboko u mozgu te migriraju u prefrontalni korteks koji igra središnju ulogu u spoznaji i kreiranju osobnosti.

“Fascinirani smo time što smo našli toliki broj novih neurona koji aktivno prelaze iz subventrikularne zone u subkortikalnu bijelu tvar, što je veoma uzbudljivo otkriće za nas”, rekao je jedan od autora otkrića, Eric J. Huang, profesor patologije na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu.

To je uzbudljivo jer bi ta migracija mogla dati novi uvid u sposobnost mozga male Grace za učenje i razvoj.

“Ovo je fascinantan fenomen i kada se događa embriju, a pogotovo u puno većem i kompleksnijem mozgu. Činjenica da stanice mogu migrirati tako daleko iz mjesta gdje su vjerojatno rođene do lokacije gdje će biti integrirane u neuralnu mrežu je nevjerojatna”, rekao je Arturo Alvarez-Buylla, profesor neurologije koji također predaje na Sveučilištu Kalifornija u San Francisku. Za te neuronske veze u prefrontalnom korteksu smatra se da su odgovorne za mentalna oboljenja poput autizma i shizofrenije - što otvara još vise pitanja o ovom stupnju razvoja mozga.

“Naučili smo strahovito puno o razvoju mozga ali to je tek mali dio onoga što moramo znati kako bismo shvatili kako mozak doista radi i razvija se. Fascinantno je da tako brzo napredujemo ali još je dug put pred nama”, dodao je Alvarez Buylla. Što se tiče bebe Grace, svaki dan je za nju nova avantura. Za nju je život prilično jednostavan u odnosu na izuzetnu kompleksnost koja se tek počela formirati u njezinoj glavi.

Dok su usavršavali nanožice za obične punjive baterije, znanstvenici s američkog Sveučilišta Carolina slučajno su otkrili način na koji bi baterije mogle trajati i do 400 godina, prenosi Business Insider.

Do ovog revolucionarnog otkrića došla je studentica Mya Le Thai, dok je istraživala svojstva zlatnih nanožica koje je premazivala elektrolitnim gelom. Nanožice su odlični vodiči struje, no jako su osjetljive i ne mogu izdržati puno punjenja baterije.

Nakon što ih je Mya Le Thai premazala elektrolitnim gelom, zaključila je kako bi takva baterija mogla izdržati 200.000 punjenja tijekom tri mjeseca, a da ne izgubi na kvaliteti. To bi značilo da bi ovakva baterija u običnom smartphoneu ili laptopu mogla izdržati do čak 400 godina, iako znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto ovakav spoj može napraviti tako dobru bateriju.

Reginald Penner, voditelj odjela za kemiju na Sveučilištu Carolina, izjavio je: "Ovo je nevjerojatno, obično ovakve baterije počnu gubiti na kvaliteti nakon samo 5.000 do 6.000 ciklusa, maksimalno 7.000."

Istraživači sada pokušavaju naći zamjenski materijal za zlato, koje je preskupo za masovnu proizvodnju ovih baterija, piše bug.hr.

Istraživači su u Kini pronašli 49 prirodno nastalih rupa i za njih kažu da kriju mnoge tajne.

Vladini istraživači su ih otkrili za vrijeme četveromjesečnog istraživanja Qinling-Bashan planina koje se nalaze u području Hanzhonga u kineskoj provinciji Shaanxi.

Da li na Zemlji postoje vanzemaljci? U neku ruku da, misle stručnjaci.

Naime, vjeruju kako se ta stvorenja mogu naći u ogromnim podzemnim oceanima skrivenim tisuću kilometara ispod površine Zemlje. New Scientist piše kako znanstvenici tvrde kako bi plašt naše Zemlje mogao imati oceane.

“Da nisu ‘spremljeni’ tamo dolje, mi bismo svi bili pod vodom”, rekao je Steve Jacobseniz Northwestern Universitya u Evanstonu, Illinois.

Voda na trećinu puta do zemljine jezgre

Jacobsen je u Brazilu otkrio dijamant na dubini od 1.000 kilometara, što je trećina puta do zemljine jezgre. Otkriće dijamanta važno je jer pokazuje da su se nesavršenosti na njegovoj površini mogle formirati jedino u prisutnosti vode.

Teretni svemirski brod bez ljudske posade koji je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) trebao dopremiti hranu i gorivo i s kojim se u četvrtak izgubio kontakt, izgorio je u atmosferi nedugo nakon lansiranja iz Bajkonura u Kazahstanu, priopćila je ruska svemirska agencija Roskosmos.

"Po prvim informacijama, zbog izvanredne situacije, teretni brod se izgubio oko 190 km iznad zabitnog gorskog područja Tuve i glavnina dijelova je izgorjela u gustim slojevima atmosfere", objavio je Roskosmos.

"Svemirski brod je najvjerojatnije već pao negdje u Kini ili u Tihi ocean", rekao je neimenovani izvorM a prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.

Ruska policija i sigurnosne službe uskoro će testirati specijalno 'kreirane', odnosno klonirane pse, čiji je zadatak da nanjuše eksplozive i drogu.

Naime, tri belgijska ovčara (Malinois) klonirao je južnokorejski profesor koji jednog dana planira vratiti u život izumrle vunaste mamute na Sibir.

Dr. Hwang Woo Suk darovao je pse - čija je vrijednost svakog procijenjena na 100.000 dolara - policiji i ruskoj tajnoj službi FSB u Jakutskoj, republici u Rusiji smještenoj u najhladnijem naseljenom dijelu svijeta.

U istom tom dijelu Sibira Dr. Woo Suk prikuplja uzorke izumrlih mamuta - sačuvane u permafrostu - s ciljem da tu vrstu vrati u prirodno stanište.

Nakon što je NASA prošli tjedan i službeno objavila znanstveni rad o EM pogonu, a koji je nedugo prije i neslužbeno iscurio u javnost, sve je izglednije kako dotični sustav uistinu funkcionira. Podsjetimo, riječ je o pogonu koji krši treći Newtonov zakon, koji kaže kako svaka akcija mora imati jednaku i suprotnu reakciju, a u skladu s kojim funkcioniraju svi naši pogonski sustavi, od motora s unutarnjim izgaranjem pa sve do raketnih sustava. S druge strane, za EM pogon nije potrebno nikakvo raketno gorivo, već se dotični pokreće odbijanjem mikrovalova unutar metalnog kućišta.

Iako navedeni pogonski sustav u teoriji ne bi smio funkcionirati, testiranje u praksi pokazalo je kako dotični postiže impresivne rezultate. Naime, zahvaljujući dodatnim pokusima koje su krajem prošle godine proveli znanstvenici iz NASA-inog Eagleworks Laboratory, izašlo je na vidjelo kako EM pogon postiže potisak od 1.2 milinewtona/KW, a što je značajno više od potiska ostvarenog testiranjem solarnog jedra, koje iznosi tek 6.67 mikronewtona/KW. Naravno, potisak EM pogona dosta je manji od potiska koji ostvaruje klasični pogonski sustav kao što je Hall potisnik, koji generira velikih 60 milinewtona/KW. Međutim, dok je za funkcioniranje Hall sustava neophodno raketno gorivo, a što značajno povećava masu letjelice, a o ograničenom trajanju potiska da i ne govorimo, EM pogon puno je lakši, uz neprestano funkcioniranje, što značajno kompenzira njegove moguće nedostatke.

Kako bilo, NASA-ino istraživanje sada mora proći neovisnu znanstvenu provjeru. Ipak, sadašnji rezultati obećavaju, a tome idu u prilog i činjenica kako NASA pogon namjerava testirati i u svemiru. Spomenimo još kako je tim finskih znanstvenika nedavno predložio moguće objašnjenje funkcioniranja EM pogona, a bez kršenja trećeg Newtonovog zakona. Naime, dotični su došli na ideju kako EM pogon ustvari izbacuje fotone, stvarajući time svojevrstan potisnik, što ima za posljedicu kretanje broda u suprotnom smjeru.

Ipak, nadajmo se kako EM pogon zaista funkcionira jer bismo pomoću navedenoga do Marsa mogli doći za samo šest tjedana. A dotada pogledajte video posvećen EM pogonu, a za one malo poduzetnije predlažemo čitanje cijelog znanstvenog rada, kojeg možete skinuti ovdje.

Na prostoru današnje Sahare nekada se prostiralo džinovsko jezero Mega Čad.

Britanski naučnici otkrili su da se nekada najveće slatkovodno jezero, koje je pokrivalo 360.000 kvadratnih kilometara u Centralnoj Africi, toliko smanjilo da se danas može smatrati “baricom” u odnosu na svoje nekadašnje dimenzije.

Otkriće objašnjava kako Amazonska prašuma i dalje raste zahvaljujući hranljivim česticama prašine koje se vetrovima iz Sahare prenose sve do Južne Amerike i oplođuju tlo.

Sve je više slonova koji se na afričkom kontinentu rađaju bez kljova. Znanstvenici smatraju da je ova pojava snažan dokaz protiv krivolovaca, koji desetljećima utječu na promjenu gena ovih životinja.

Oko 98 posto ženki slonova u nekim dijelovima Afrike nema kljove, dok je, s druge strane, trećina afričkih slonova u proteklih deset godina ubijena zbog velike potražnje za bjelokosti u Aziji, najviše u Kini. Od 2007. do 2014. godine ubijeno je 144.000 afričkih slonova nakon čega je došlo do njihovog istrebljenja u nekim zemljama. Novi problem je sve veći broj novorođenih slona bez kljova.

Kineski naučnici ustanovili su 1.445 novih oblika virusa Ribonukleinske kiseline (RNK), prenosi Anadolu Agency.

Kako javlja kineski list "ShangaiDaily", naučnici sa Kineskog centra za zaštitu i prevenciju zdravlja (CDC) ustanovili su postojanje 1.445 novih virusa RNK.

Istraživanje je objavljeno u načnom magazinu "Journal Nature", a naglašeno je kako će ovi virusi znatno doprinijeti u daljnjem istraživanju korijena ljudskog života i promjeni virusa.

Naučnik i istraživač iz CDC-a Cang Yongcin istakao je kako je njegova ekipa otkrila nove viruse na osnovu istraživanja primjenjenom na više od 220 vrsta insekata.

Naglasio je da obzirom da se pronađeni virusi razlikuju od do sada postojeći, njih će biti moguće svrstati u drugu porodicu, ali svakako da će doprinijeti i raznovrsnosti virusa RNK.

RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica - nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Svaki nukleotid u RNK molekuli se sastoji od heterociklične baze, šećera riboze i fosfatne grupe.