Znanost i tehnologijaS


Comet

Asteroid Bennu sadrži obilje organskih molekula, uključujući mnoge ključne građevne blokove života

bennu
Primjeri minerala porijeklom iz Zemlje pronađeni u Bennu uzorcima. Prednji plan, slijeva na desno: kalcit, gaylusit, silvit s halitom, villiaumit
Hemijski gradivni blokovi života otkriveni su u zrnastoj prašini asteroida Bennu, pokazala je analiza.

Uzorci svemirske stijene, koje je prikupila svemirska letjelica američke svemirske agencije NASA-e i transportovala ih na Zemlju, sadrže bogatu lepezu minerala i hiljade organskih jedinjenja. To uključuje aminokiseline, molekule koje čine proteine, kao i nukleobaze, osnovne komponente DNK.

Međutim, to ne znači da je na asteroidu Bennu nekada postojao život, no podržava teoriju da su asteroidi isporučili ove vitalne sastojke na Zemlju kada su pali na našu planetu prije više milijardi godina. Naučnici smatraju da su ista jedinjenja također mogla završiti i na drugim svjetovima u našem Sunčevom sistemu.

Bizarro Earth

Oceanska ploča između arapske i euroazijske kontinentalne ploče se odvaja

Arabian and Eurasian plates
© Available under Creative Commons 4.0 license from Solid Earth (https://doi.org/10.5194/se-15-1365-2024) and edited by Renas KoshnawKarta sjevernog Bliskog istoka koja prikazuje arapsku i euroazijsku ploču i njihovu zonu sudara, kao i područje istraživanja, područje Kurdistana u Iraku
Međunarodni istraživački tim predvođen Sveučilištem u Göttingenu istraživao je utjecaj sila koje izazivaju planine Zagros u regiji Kurdistan u Iraku na to koliko se površina Zemlje savijala u posljednjih 20 milijuna godina. Njihovo istraživanje otkrilo je da se danas, duboko ispod Zemljine površine, oceanska ploča Neotethys - oceansko dno koje je nekoć bilo između arapskog i euroazijskog kontinenta - vodoravno lomi, s pukotinom koja se progresivno produljuje od jugoistočne Turske do sjeverozapadnog Irana.

Njihova otkrića pokazuju kako je evolucija Zemljine površine kontrolirana procesima duboko u unutrašnjosti planeta. Istraživanje je objavljeno u časopisu Solid Earth.

Galaxy

Istraživači otkrili misteriozni zvuk 'cvrkutavih valova' na udaljenosti od 100.000 kilometara od Zemlje

slika
© Ljubaznošću NASA/Mokko StudioSjeverna svjetlost viđena s Međunarodne svemirske postaje
Kineski istraživači sa Sveučilišta Beihang zabilježili su elektromagnetske valove na udaljenosti većoj od 100.000 kilometara od Zemlje, u regiji gdje njihova prisutnost ranije nije bila očekivana. Ovi valovi, koji proizvode zvukove nalik ptičjem cvrkutu kada se pretvore u audio format, izazivaju postojeće teorije o njihovu podrijetlu i mogu značajno unaprijediti naše razumijevanje svemirske meteorologije.

Što su elektromagnetski valovi?

Poznati kao "chorus waves," ovi elektromagnetski valovi prate Zemljine magnetske linije. Kada se obrade u zvuk, stvaraju visoke frekvencije koje podsjećaju na ptičji pjev. Dosad su takvi valovi zabilježeni unutar 51.000 kilometara od Zemlje, ali ovo novo otkriće proširuje njihov poznati domet i postavlja pitanja o procesima koji ih generiraju.

Telescope

Prvi ikada dokumentirani nadzvučni vjetrovi paraju egzoplanetu WASP-127b

Wasp 127b exoplanet supersonic winds
© ESO/L. CalçadaUmjetnikov dojam nadzvučnih vjetrova na Wasp 127b
Vjetrovi koji kruže oko plinovitog diva udaljenog više od 500 svjetlosnih godina od Zemlje otkriveni su kako struje nadzvučnim brzinama koje se približavaju 33 000 kilometara na sat, što ih čini najbržim zračnim strujama na bilo kojem poznatom planetu.

Istraživači iz Europe očistili su i analizirali spektar svjetlosti reflektirane od planeta WASP-127b, otkrivši dva kontrastna vrha u signalima vode i ugljičnog dioksida koji ukazuju na nadzvučna strujanja koja remete vrhove oblaka planeta.

"Dio atmosfere ovog planeta kreće se prema nama velikom brzinom, dok se drugi dio udaljava od nas istom brzinom", kaže glavna autorica studije Lisa Nortmann, astrofizičarka sa Sveučilišta Göttingen u Njemačkoj.

"Ovaj signal nam pokazuje da postoji vrlo brz, nadzvučni, mlazni vjetar oko ekvatora planeta."

Galaxy

Astronomi otkrili Inkathazo, intrigantnu divovsku galaksiju 32 puta veću od Mliječnog puta

galaksija
© Autorstvo slike: KKL Charlton (UCT), MeerKAT, HSC, CARTA, IDIA. Izmijenio IFLScienceOgromni mlazovi plazme ove novootkrivene divovske radio galaksije prikazani su crvenom i žutom bojom!
Astronomi su otkrili iznimno zanimljiv kozmički objekt - divovsku radio galaksiju (GRG) nazvanu Inkathazo. Ova galaksija ima mlazove plazme koji se protežu na 3,3 milijuna svjetlosnih godina, što je nevjerojatnih 32 puta više od promjera Mliječnog puta. No, njezina golemost nije jedina fascinantna značajka - njezino ponašanje i lokacija predstavljaju pravu zagonetku za znanstvenike.

Što Inkathazo čini tako posebnom?

Ime Inkathazo, što na jezicima isiZulu i isiXhosa znači "problem", simbolizira složenost ove galaksije. Za razliku od većine divovskih radio galaksija, koje se obično nalaze u mirnijim dijelovima svemira, Inkathazo se nalazi u središtu gustog skupa galaksija. Ovo je okruženje poznato po tome što otežava razvoj masivnih mlazova plazme, no Inkathazo očito prkosi ovim ograničenjima.

Fireball 2

Studija sugerira da je međuzvjezdani posjetitelj možda promijenio smjer 4 planeta Sunčevog sustava

Jupiter
© NASAPosjećujući objekt vjerojatno je bio osam puta teži od Jupitera, prema novoj studiji
Objekt osam puta veći od Jupitera možda je obletio Sunce, približavajući se Marsovoj današnjoj orbiti prije nego što je gurnuo četiri planeta Sunčevog sustava na drugačiji kurs .

Objekt veličine planeta koji je vjerojatno jednom posjetio Sunčev sustav možda je trajno promijenio naše kozmičko susjedstvo iskrivivši orbite četiriju vanjskih planeta, sugerira nova studija. Otkrića bi mogla rasvijetliti zašto putanje ovih planeta imaju određene osebujne značajke.

Desetljećima su astronomi raspravljali o tome kako su nastali planeti Sunčevog sustava. Međutim, većina hipoteza slaže se oko vrste orbite koju bi planeti trebali imati: krugovi koji su koncentrično raspoređeni oko Sunca i leže u istoj ravnini. (Ako biste ih gledali s ruba, vidjeli biste samo crtu.) Međutim, nijedan od osam planeta, uključujući Zemlju, nema savršeno kružne orbite. Osim toga, putanje planeta ne leže točno u istoj ravnini.

Komentar: Vrijeme je da pročitate Victora Clubea i Williama Napiera, zagovornike teorije o 'raspadajućem mega-kometu'.


Ark

Putovanje kroz vrijeme bez paradoksa? Novi rad fizičara otkriva moguće kvantno rješenje

vrijeme
© NASA / GSFCPovijest svemira i strijela vremena, koja uvijek teče naprijed u istom smjeru i istom brzinom za svakog promatrača
Vremenski turisti obično se drže jednog nepisanog pravila: nikada ne mijenjajte prošlost, jer i najmanja promjena može izazvati paradokse koji mogu uništiti mogućnost putovanja kroz vrijeme. Međutim, fizičar sa Sveučilišta Vanderbilt Lorenzo Gavasino u novom istraživanju otkriva da to možda i nije tako jednostavno kao što se čini.

Gavasino je ušao u fine detalje o entropiji, prostoru i vremenu, istražujući kako bi kvantna mehanika mogla promijeniti način na koji razmišljamo o vremenskim petljama i paradoksima poput onog poznatog kao "paradoks djeda" - situacije u kojoj putnik kroz vrijeme ubije svog djeda u prošlosti, što bi spriječilo vlastito rođenje.

Koristeći kvantnu statističku mehaniku, Gavasino je pokazao da bi se u nekim slučajevima entropija — termodinamička veličina koja opisuje stupanj nereda u sustavu — mogla vratiti u ravnotežu, stvarajući paralelne vremenske crte koje bi mogle učinkovito poništiti učinke paradoksa.

Beaker

Američka tvrtka želi 'oživjeti' mamuta, pticu dodo i tasmanijskog tigra

mamut
Biotehnološki start-up koji radi na vraćanju izumrlih životinja prikupio je 200 milijuna dolara uz procjenu vrijednosti od 10.2 milijarde dolara, što je više od šest puta više u odnosu na procjenu vrijednosti prije samo dvije godine.

Po pisanju Bloomberga, Colossal Biosciences Inc. koristi DNA i genomiku kako bi pokušao oživjeti pticu dodo, tasmanijskog tigra i vunastog mamuta. Suosnivač i glavni izvršni direktor Ben Lamm izjavio je da je tvrtka na putu da do kraja 2028. "proizvede" mladunče vunastog mamuta, koje bi rodila surogat-majka slonica.

Colossal Biosciences, sa sjedištem u Dallasu, priopćio je da je novi krug financiranja od jednog investitora, tvrtke TWG Global, povećao njihov ukupni prikupljeni kapital na 435 milijuna dolara (422 milijuna eura).

Cassiopaea

NASA-in Webb otkrio kako supernova iz prošlosti još uvijek osvjetljava svemir

supernova
© NASA / ESA / CSA / STScI / Jacob Jencson (Caltech/IPAC)Oko 350 godina nakon supernove, njezin udarni val doseže međuzvjezdani prostor i uzrokuje sjaj oblaka plina i prašine
Astronomi su uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb došli do fascinantnog otkrića: udarni val supernove koja je eksplodirala prije otprilike 350 godina i dalje prolazi kroz međuzvjezdani prostor, izazivajući sjaj oblaka plina i prašine. Ovaj fenomen pruža rijedak uvid u strukturu galaksija te životni ciklus zvijezda i međuzvjezdanog materijala.

Prije tri i pol stoljeća, u zviježđu Kasiopeje, masivna zvijezda završila je svoj život spektakularnom eksplozijom, iza koje je ostao raspršeni oblak poznat kao Cassiopeia A, unutar kojeg se nalazi neutronska zvijezda.

Kada je jezgra zvijezde kolabirala, oslobođeni udarni val proširio se svemirom, noseći sa sobom ogromne količine energije. Taj val je s vremenom dosegao oblake međuzvjezdanog plina i prašine, zagrijao ih i izazvao njihovo zračenje u infracrvenom spektru.

Ice Cube

Drevna šuma skrivena ispod leda 6.000 godina na Stjenovitim planinama otkriva nove tajne o Zemljinoj klimi

šuma
© Daniel StahleStabla su postala vidljiva kada se otopio komad leda na visoravni Beartooth, koja je dio ekosustava Greater Yellowstone
Znanstvenici su otkrili iznimno očuvanu drevnu šumu koja je bila skrivena pod slojem leda tisućama godina, pružajući dragocjene tragove o dramatičnim klimatskim promjenama kroz povijest Zemlje. Smještena visoko u planinskom lancu Stjenjaka (Rocky Mountains), ova šuma ostala je neotkrivena sve do nedavno.

Istraživači sa Sveučilišta Montana pronašli su ostatke bijelog bora na visini od preko 3.000 metara. Ono što ovo otkriće čini još zanimljivijim jest činjenica da se drevna šuma nalazi gotovo 180 metara iznad današnje granice rasta drveća, što ukazuje na znatno toplije uvjete u prošlosti.

U planinskim područjima granica šuma služi kao prirodni pokazatelj klimatskih uvjeta. Toplije temperature pomiču granicu drveća prema većim visinama, dok je hladnije razdoblje povlači prema dolje zbog nepovoljnih uvjeta za rast. Iako i drugi čimbenici poput vjetra, vlage i snježnog pokrivača mogu utjecati na granicu šuma, temperatura tijekom vegetacijske sezone ostaje ključni faktor.