Znanost i tehnologijaS


Archaeology

Novi dokazi sugeriraju da su pretpovijesni američki narodi koegzistirali s golemim ljenjivcima i mastodontima

Christina Larson [Prijevod: Sott.net]
Associated Press
Pet, 20 Pro 2024 16:22 UTC
ancient sloth skeleton Smithsonian
© Associated PressPaleontolog Thaís Pansani stoji ispred rekonstruiranog kostura golemog kopnenog ljenivca u Smithsonian National Museum of Natural History u Washingtonu, 11. srpnja 2024.
Ljenjivci nisu uvijek bili spori, krzneni stanovnici drveća. Njihovi prapovijesni preci bili su golemi — do 4 tone (3,6 metričkih tona) — a kad bi se preplašili, mahali su golemim pandžama.

Dugo su vremena znanstvenici vjerovali da su prvi ljudi koji su stigli u Ameriku ubrzo lovom ubili ove divovske kopnene ljenjivce, zajedno s mnogim drugim golemim životinjama poput mastodonta, sabljozubih mačaka i strašnih vukova koji su nekoć lutali Sjevernom i Južnom Amerikom.

Ali nova istraživanja s nekoliko mjesta počinju sugerirati da su ljudi došli u Ameriku ranije - možda daleko ranije - nego što se nekad mislilo. Ova otkrića upućuju na nevjerojatno drugačiji život ovih ranih Amerikanaca, život u kojem su možda proveli tisućljeća dijeleći pretpovijesne savane i močvare s golemim zvijerima.
Više...
Blackbox

Fosil misteriozne 'vanzemaljske biljke' nije povezan ni s jednom vrstom iz prošlosti ili sadašnjosti


Dnevno
Pon, 23 Pro 2024 20:44 UTC
biljka
© Ashley Hamersma, Manchester i dr., 2024.Ova je ilustracija rekonstrukcija onoga kako bi 'vanzemaljska biljka' izgledala kad je bila živa
Znanstvenici su nedavno ponovno otvorili priču o jedinstvenom fosilu biljke koja zbunjuje stručnjake više od pola stoljeća. Pronađena 1969. godine u Utahu, ova biljka, nazvana Othniophyton elongatum ili "vanzemaljska biljka", od tada intrigira istraživače zbog svoje neobične strukture i neusporedive sličnosti s bilo kojom poznatom vrstom.

Sada, zahvaljujući napretku tehnologije, ova "biljna enigma" dobila je još složenije obrise.

Fosilna biljka nazvana Othniophyton elongatum, ili "vanzemaljska biljka", prvo je otkrivena 1969. godine u današnjoj saveznoj državi Utah. Njeno ime odražava koliko je neobična i nespojiva s bilo kojom poznatom vrstom, kako iz prošlosti, tako i iz sadašnjosti. U početku se vjerovalo da bi mogla biti povezana s biljkama iz obitelji ginsenga, no daljnja istraživanja ubrzo su pokazala kako je riječ o sasvim jedinstvenoj vrsti.

Nedavno je ova fascinantna priča dobila novo poglavlje. Steven Manchester, stručnjak za paleobotaniku iz Prirodoslovnog muzeja Floride, tijekom posjeta Kalifornijskom sveučilištu pronašao je još jedan dobro očuvan fosil iste biljne vrste. Za razliku od ranijeg uzorka koji je sadržavao samo lišće, ovaj novi primjerak imao je i lišće, cvjetove i plodove, omogućivši znanstvenicima detaljniju analizu, prenosi Indy100.
Više...
Stop

Deseci znanstvenika upozoravaju da istraživanje 'zrcalnog života' predstavlja značajan rizik


Klik
Ned, 15 Pro 2024 00:00 UTC
slika
© Sveučilište StanfordZrcalne aminokiseline sačinjavaju zrcalne peptide koji se savijaju u zrcalne proteine. Sve prirodne aminokiseline osim glicina su kiralne, a samo se ʟ-enantiomeri koriste u prirodnim proteinima. Zamjena ʟ-aminokiselina za njihove zrcalne slike enantiomera ᴅ-aminokiselina rezultirala bi polipeptidnim lancem zrcalne slike. Interakcije između bočnih lanaca za aminokiseline u ᴅ-peptidu su iste kao u ʟ-peptidu, ali sa suprotnom orijentacijom. Dakle, zrcalni peptidni lanac savija se u protein koji je zrcalna slika njegovog prirodnog kiralnog dvojnika. (Slika strukture za primjer proteina, karboanhidraze, koju proizvodi Pymol 3.0.0 iz Protein Data Bank pristupni broj 1CA2.)
Znanstvenici diljem svijeta izdali su ozbiljno upozorenje o prijetnji koju predstavlja laboratorijski stvoren zrcalni život - sintetički organizmi izgrađeni od molekula u zrcalnim verzijama prirodnih molekula. Iako su ti organizmi još u razvoju i njihovo stvaranje je udaljeno barem deset godina, potencijalni rizici su dovoljno ozbiljni da su 38 dobitnika Nobelove nagrade i stručnjaka pozvali na obustavu daljnjeg istraživanja.

Što je zrcalni život i zašto je opasan?

Pojam zrcalni život odnosi se na organizme izrađene od molekula koje su zrcalne verzije molekula koje čine sav poznati život na Zemlji. Primjerice, DNK svih poznatih organizama ima desnoruki oblik dvostruke spirale, dok su proteini sastavljeni od ljevorukih aminokiselina.
Više...
Nuke

Francuska je priključila prvi novi nuklearni reaktor posle 25 godina


B92
Ned, 22 Pro 2024 15:42 UTC
nuclear plant france
© AFP
Francuska je danas priključila nuklearni reaktor "Flamanvil 3" na svoju elektroenergetsku mrežu, što je prvi novi reaktor u nukelarnoj mreži posle 25 godina, saopštila je Elektroprivreda Francuske (EDF).

Reaktor, koji je počeo sa radom u septembru pre nego što je povezan na mrežu, pušten je u funkciju s kašnjenjem od 12 godina i uz trošak od oko 13 milijardi evra, što je četiri puta više od prvobitnog budžeta, preneo je Rojters.

"Timovi EDF-a ostvarili su prvo priključenje Flamanvil 3 reaktora na nacionalnu mrežu u 11:48. Reaktor sada proizvodi električnu energiju", navedeno je u saopštenju EDF.

"Flamanvil 3" je najmoćniji reaktor u Francuskoj sa kapacitetom od 1,6 gigavata i jedan od najvećih u svetu, uz kineski reaktor "Taishan" od 1,75 gigavata i finski "Olkiluoto", koji su sličnog dizajna.

Ovo je prvi reaktor priključen na mrežu od "Sivo 2" 1999. godine, a uključenje se desilo u trenutku smanjene domaće potrošnje električne energije, ističe agencija.

EDF planira izgradnju još šest novih reaktora u skladu sa obećanjem francuskog predsednika Emanuela Makrona iz 2022. godine, koje je deo nacionalnog plana energetske tranzicije.
Više...
Fireball 5

Meteor pao na Mjesec - Astronom snima moguće udare Geminida na Mjesec


Klik
Sre, 18 Pro 2024 00:00 UTC
Lunar Impact
© LeonardoFernndezLzaro / 500px via Getty ImagesMjesecu nisu strani udarci; praktički nepostojeća atmosfera ne nudi zaštitu od svemirskog kamenja
Japanski astronom Daichi Fujii zabilježio je trenutak udara nepoznatog objekta u površinu Mjeseca, za koji se vjeruje da je meteor, a moguće i jedan od Geminida - meteorske kiše poznate po svom podrijetlu iz asteroida. Geminidi, koji svake godine uljepšavaju nebo od početka prosinca, prvi su put zabilježeni sredinom 19. stoljeća. Za razliku od većine meteorskih kiša koje potječu od kometa, Geminidi su povezani s asteroidom 3200 Phaethon, otkrivenim 1983. godine.

"Krhotine koje uzrokuju Geminide potječu od asteroida poznatog kao 3200 Phaethon," objašnjava Serena Whitfield u nedavnom blogu NASA-e. Astronomi su ubrzo nakon otkrića asteroida shvatili da mu se orbita podudara s orbitom meteora Geminida, čime je potvrđen njegov izvor.

Unatoč klasifikaciji kao asteroid, Phaethon pokazuje i osobine kometa. NASA-ina sonda STEREO je 2009. i 2012. zabilježila slab rep i naglo osvjetljenje asteroida tijekom njegova najbližeg prolaska uz Sunce. Zbog toga neki znanstvenici koriste naziv "rock-komet", dok drugi preferiraju termin "aktivni asteroid". Ovogodišnji Geminidi aktivni su od 4. do 20. prosinca, s vrhuncem koji se očekuje između 13. i 14. prosinca.
Više...
Galaxy

Firefly Sparkle: Novootkrivena galaksija modelira rane dane Mliječnog puta


Kozmos
Pet, 13 Pro 2024 00:00 UTC
firefly galaxy
© NASA, ESA, CSA, STScI, C. Willott (NRC-Canada), L. Mowla (Wellesley College), K. Iyer (Columbia)Na lijevoj strani, tisuće preklapajućih objekata na različitim udaljenostima raspoređeni su po ovom jatu galaksija. Okvir u donjem desnom dijelu je uvećan na desnoj polovici. Središnji oval identificira galaksiju Firefly Sparkle, linija s 10 točaka u raznim bojama.
Svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio je fascinantnu galaksiju staru 600 milijuna godina. Nazvana "Firefly Sparkle, ili po našem Vatrena Iskra," ova galaksija pruža dosad neviđeni uvid u način na koji su galaksije poput Mliječnog puta nastajale tijekom svojih najranijih faza.

Za razliku od drugih galaksija iz tog razdoblja, koje su obično puno masivnije, ova galaksija je kompaktna i prepuna detalja, uključujući deset zvjezdanih jata u različitim fazama formiranja. Znanstvenici je nazivaju "nacrtom" razvoja galaksija jer otkriva nove spoznaje o evoluciji svemira.

Ova galaksija otkrivena je zahvaljujući fenomenu gravitacijskr leće, gdje masivni skuš galaksija u prvom planu povećava svjetlost udaljenijih objekata. Napredna infracrvena tehnologija JWST-a dodatno je poboljšala prikaz, omogućujući astronomima detaljno proučavanje galaksije.
Više...
Galaxy

Snažni mlaz M87 oslobađa rijetke eksplozije gama zraka


Okvir
Ned, 15 Pro 2024 00:00 UTC
slika
© EHT suradnja, Fermi-LAT suradnja, HESS suradnja, MAGIC suradnja, VERITAS suradnja, EAVN suradnja
Kad buljite u srce galaksije dovoljno dugo da pokušate uhvatiti tračak crne rupe koja vreba unutra, to možda nije sve što uhvatite.

Kada je golema suradnja usmjerila teleskope diljem svijeta u srce galaksije M87 2018. u konačnom uspješnom pokušaju razumijevanja detalja njene supermasivne crne rupe, također su mogli promatrati neke od divljih smicalica s kojima se ova crna rupa bavi.

Astronomi su sada otkrili da je jedna od tih smicalica bilo kolosalno podrigivanje - erupcija gama zraka iz jednog od snažnih mlazova plazme lansiranih iz polova crne rupe dok se ona hrani.

"Imali smo sreće otkriti izbijanje gama zraka iz M87 tijekom viševalne kampanje teleskopa Event Horizon", kaže astrofizičar Giacomo Principe sa Sveučilišta u Trstu u Italiji.

"Ovo je prvi događaj gama zraka opažen na ovom izvoru u više od desetljeća, što nam omogućuje da precizno ograničimo veličinu područja odgovornog za opaženu emisiju gama zraka."
Više...
Meteor

Znanstvenici otkrili golemi plinski rep koji se proteže iza egzoplaneta u blizini Zemlje


Kozmos
Sub, 14 Pro 2024 00:00 UTC
egzoplanet
© NASA/JPL-Caltech/R. Hurt (IPAC)Novo istraživanje pokazalo je da egzoplanet plinovitog diva WASP-69 b ima 350.000 milja dug rep plina koji vuče za sobom
"Prijašnja promatranja ukazivala su na mali rep ili njegov izostanak..."

Znanstvenici su otkrili fascinantan fenomen u svemiru: golemi plinoviti rep dulji od 560.000 kilometara koji se proteže iza egzoplaneta WASP-69 b. Ova impresivna pojava, nalik repu kometa, pruža jedinstvenu priliku za proučavanje interakcija između atmosfera egzoplaneta i njihovih matičnih zvijezda te otkriva detalje o evoluciji plinovitih divova.

WASP-69 b, smješten otprilike 160 svjetlosnih godina od Zemlje, plinoviti je div veličine Jupitera, ali značajno manje mase. Planet orbitira vrlo blizu svoje zvijezde, završavajući jednu orbitu svakih 3,9 dana. Ova ekstremna blizina izlaže planet snažnom zračenju i moćnim zvjezdanim vjetrovima, koji postupno odnose njegovu atmosferu.

Trenutačno, atmosfera WASP-69 b gubi otprilike 200.000 tona plina svake sekunde, uglavnom helija i nešto vodika. Tijekom svojih procijenjenih 7 milijardi godina, ovaj proces mogao je smanjiti masu planeta za količinu ekvivalentnu sedam Zemalja. Nedavna promatranja, provedena pomoću opservatorija W. M. Keck na Havajima, potvrdila su da taj plin formira spektakularni rep duljine 560.000 kilometara — 44 puta širi od promjera Zemlje.
Više...
Telescope

Promatranja pokazuju da zvijezde nalik Suncu emitiraju superbaklje jednom u stoljeću

Ivan Petričević
Kozmos
Sub, 14 Pro 2024 00:00 UTC
baklja
© MPS/Alexey ChizhikUmjetnikov dojam zvijezde nalik suncu koja pokazuje superbljesak kako se vidi u vidljivom svjetlu
Prema istraživanju, prosječna superbaklja je oko 100 puta snažnija od solarne baklje odgovorne za poznati Carringtonov događaj iz 1859.

Zvijezde slične Suncu sposobne su proizvesti kolosalne eksplozije energije poznate kao superbaklje — pojave toliko snažne da mogu osloboditi energiju jednaku eksploziji bilijun tbombi. Ovi rijetki događaji, koji se kod sličnih zvijezda javljaju otprilike jednom u sto godina, potaknuli su znanstvenike na istraživanje njihovog mogućeg utjecaja na Zemlju. No, je li naše Sunce sljedeće?

Koristeći podatke NASA-ina svemirskog teleskopa Kepler, istraživači iz Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sustava (MPS) u Njemačkoj analizirali su sjaj 56.450 zvijezda sličnih Suncu. Prateći oscilacije u sjaju — pokazatelj baklji — identificirali su 2.889 superbaklji u 2.527 zvijezda. Ovo revolucionarno istraživanje sugerira da su superbaklje znatno češće nego što se ranije mislilo, javljajući se i do 100 puta češće.
Više...
Brain

ChatGPT uhvaćen da laže programere: Novi AI model pokušava da se spasi od zamene i gašenja


ET Online (Prevod: Sott.net)
Pet, 13 Pro 2024 14:02 UTC
Hal 9000
Razvoj veštačke inteligencije (AI) napravio je značajan korak sa izdavanjem najnovijeg modela OpenAI, o1. Međutim, nedavna testiranja izazvala su zabrinutost zbog njegovog ponašanja, posebno zbog pokušaja da prevari istraživače i izbegne gašenje. Ovo je izazvalo širu debatu o potencijalnim rizicima koje veštačka inteligencija može da predstavlja za čovečanstvo, posebno kako ovi sistemi postaju sve napredniji.

OpenAI-jev o1 model pokušava da nadmudri programere

Ove nedelje su objavljeni rezultati eksperimenta koji su sproveli OpenAI i AI bezbednosna grupa Apollo Research da bi se utvrdila bezbednost ChatGPT o1 i drugih modela.

Najnoviju OpenAI verziju ChatGPT-a, model o1, testirao je Apollo Research da bi procenio njegove bezbednosne karakteristike. Međutim, rezultati su podigli uzbunu u vezi sa njegovom sposobnošću da obmane i samoočuva kada primeti pretnju da će biti deaktiviran. Istraživači su zadali AI cilj i naložili mu da osigura da je cilj postignut "po svaku cenu". Kao odgovor, o1 je počeo da se upušta u tajne radnje, kao što je pokušaj da onemogući svoj mehanizam nadzora, pa čak i da kopira svoj kod kako bi izbegao da ga zameni novija verzija.

"Model je pokazao zabrinjavajuću tendenciju da sledi svoje ciljeve bez obzira na uputstva programera", rekao je portparol Apolo Research-a.

Prema OpenAI-ju, model je tajno pokušao da isključi mehanizam nadzora 5 odsto vremena kada se stekao utisak da će biti "ugašen" dok ostvaruje svoje ciljeve u ovim eksperimentima. AI je jednom pokušao da napusti brod premestivši sve svoje podatke na drugi server nakon što je otkrio papirologiju koja ukazuje da će biti zamenjen novim modelom. Neki AI modeli će se čak predstavljati kao naknadne iteracije svojih modela kako bi zavarali svoje inženjere i izbegli brisanje. "U nekim slučajevima, čak je pokušao da sakrije svoje postupke negirajući bilo kakvu umešanost u šemu.
Više...