Znanost i tehnologijaS


Sun

NASA-ina solarna sonda Parker završila je povijesni prilazak Suncu na Badnjak

slika
© NASA/JHUAPLIlustracija solarne sonde Parker koja leti prema Suncu bliže nego ikad prije
NASA je danas priopćila da je njezina solarna sonda Parker "sigurna" i radi normalno nakon što je uspješno dovršila povijesno najbliži prilazak Suncu nekog objekta koji je izradio čovjek.

Svemirska letjelica prošla je 24. prosinca na samo 6.1 milijun km od površine Sunca, leteći kroz vanjsku Sunčevu atmosferu zvanu korona, u misiji koja bi znanstvenicima trebala pomoći da saznaju više o zvijezdi najbližoj Zemlji.

NASA je priopćila da je operativni tim Laboratorija za primijenjenu fiziku Johns Hopkins u Marylandu primio signal sa sonde nešto prije ponoći u četvrtak.

Očekuje se da će letjelica poslati detaljne telemetrijske podatke o svom statusu 1. siječnja, dodala je NASA.

Info

Prva demonstracija kvantne teleportacije preko prometnih internetskih kabela

Znanstvenici su teleportirali kvantno stanje svjetlosti kroz 30 kilometara optičkog kabela i kroz gust internetski promet, što je postignuće koje se nekoć smatralo nemogućim.
kabeli
© Getty ImagesInženjeri su uspješno demonstrirali kvantnu teleportaciju preko optičkog kabela koji već nosi internetski promet, uvodeći novu mogućnost kombiniranja kvantne komunikacije s postojećim internetskim kabelima
Riječ je o znanstvenom proboju pod vodstvom Prema Kumara, inženjera računarstva na američkom Sveučilištu Northwestern, koji predstavlja veliki korak prema kvantno povezanoj računalnoj mreži. To je nevjerojatno uzbudljivo jer nitko nije mislio da je to moguće. Naš rad pokazuje put prema kvantnim i klasičnim mrežama sljedeće generacije koje dijele jedinstvenu infrastrukturu optičkih vlakana. U osnovi, to otvara vrata guranju kvantnih komunikacija na višu razinu, kaže Kumar.

Blue Planet

Magnetski Sjeverni pol pomaknuo se za 150 km prema Rusiji

slika
Vrijeme je za ponovno kalibriranje navigacijskih sustava na brodovima, zrakoplovima i, s obzirom na doba godine, saonicama Djeda Mraza: službeno se mijenja položaj magnetskog sjevernog pola te se nastavlja pomicati od Kanade prema Sibiru.

Stručnjaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) i Britanskog geološkog instituta (BGS) udružili su snage - kao i svakih pet godina - kako bi proizveli novi, točniji svjetski magnetski model (WMM), javlja Science Alert.

Dok geografski Sjeverni pol ostaje fiksiran na mjestu (na samom vrhu Zemljine rotacijske osi), svjetski magnetski model precizno označava magnetski Sjeverni pol - gdje je Zemljino magnetsko polje usmjereno ravno prema dolje, savršeno okomito magnetsko polje, prenosi tportal.

Komentar: Nisu samo polovi koji lutaju, naše Sunce postaje tiše i njegova rotacija se usporava, Zemljino magnetsko polje slabi, a njegova rotacija se također usporava, a u tandemu postoji mnogo drugih znakova i promjena. na našem planetu koje zbunjuju glavnu struju znanosti.


Ice Cube

'Najočuvanije' mladunče vunastog mamuta na svijetu pronađeno u Sibiru

bet preserved mammoth baby
© North -Eastern Federal UniversityPregled je pokazao da je Yanina glava 'jedinstveno očuvana, kao i svi organi', otkrili su stručnjaci
Ruski naučnici su tokom ljeta i odmrzavanja permafrosta u udaljenoj regiji Jakutija na Sibiru pronašli ostatke mladunčeta mamuta, koji su stari 50.000 godina.

Naučnici kažu da je Yana, kako je mladunče nazvano po slivu gdje je pronađeno, najbolje sačuvani leš mamuta u cijelom svijetu. Teško je nešto više od 100 kilograma, dugo 200 i visoko 120 centimetara. Procjenjuje se da je uginulo kada je bilo staro samo jednu godinu.

Archaeology

Novi dokazi sugeriraju da su pretpovijesni američki narodi koegzistirali s golemim ljenjivcima i mastodontima

ancient sloth skeleton Smithsonian
© Associated PressPaleontolog Thaís Pansani stoji ispred rekonstruiranog kostura golemog kopnenog ljenivca u Smithsonian National Museum of Natural History u Washingtonu, 11. srpnja 2024.
Ljenjivci nisu uvijek bili spori, krzneni stanovnici drveća. Njihovi prapovijesni preci bili su golemi — do 4 tone (3,6 metričkih tona) — a kad bi se preplašili, mahali su golemim pandžama.

Dugo su vremena znanstvenici vjerovali da su prvi ljudi koji su stigli u Ameriku ubrzo lovom ubili ove divovske kopnene ljenjivce, zajedno s mnogim drugim golemim životinjama poput mastodonta, sabljozubih mačaka i strašnih vukova koji su nekoć lutali Sjevernom i Južnom Amerikom.

Ali nova istraživanja s nekoliko mjesta počinju sugerirati da su ljudi došli u Ameriku ranije - možda daleko ranije - nego što se nekad mislilo. Ova otkrića upućuju na nevjerojatno drugačiji život ovih ranih Amerikanaca, život u kojem su možda proveli tisućljeća dijeleći pretpovijesne savane i močvare s golemim zvijerima.

Blackbox

Fosil misteriozne 'vanzemaljske biljke' nije povezan ni s jednom vrstom iz prošlosti ili sadašnjosti

biljka
© Ashley Hamersma, Manchester i dr., 2024.Ova je ilustracija rekonstrukcija onoga kako bi 'vanzemaljska biljka' izgledala kad je bila živa
Znanstvenici su nedavno ponovno otvorili priču o jedinstvenom fosilu biljke koja zbunjuje stručnjake više od pola stoljeća. Pronađena 1969. godine u Utahu, ova biljka, nazvana Othniophyton elongatum ili "vanzemaljska biljka", od tada intrigira istraživače zbog svoje neobične strukture i neusporedive sličnosti s bilo kojom poznatom vrstom.

Sada, zahvaljujući napretku tehnologije, ova "biljna enigma" dobila je još složenije obrise.

Fosilna biljka nazvana Othniophyton elongatum, ili "vanzemaljska biljka", prvo je otkrivena 1969. godine u današnjoj saveznoj državi Utah. Njeno ime odražava koliko je neobična i nespojiva s bilo kojom poznatom vrstom, kako iz prošlosti, tako i iz sadašnjosti. U početku se vjerovalo da bi mogla biti povezana s biljkama iz obitelji ginsenga, no daljnja istraživanja ubrzo su pokazala kako je riječ o sasvim jedinstvenoj vrsti.

Nedavno je ova fascinantna priča dobila novo poglavlje. Steven Manchester, stručnjak za paleobotaniku iz Prirodoslovnog muzeja Floride, tijekom posjeta Kalifornijskom sveučilištu pronašao je još jedan dobro očuvan fosil iste biljne vrste. Za razliku od ranijeg uzorka koji je sadržavao samo lišće, ovaj novi primjerak imao je i lišće, cvjetove i plodove, omogućivši znanstvenicima detaljniju analizu, prenosi Indy100.

Stop

Deseci znanstvenika upozoravaju da istraživanje 'zrcalnog života' predstavlja značajan rizik

slika
© Sveučilište StanfordZrcalne aminokiseline sačinjavaju zrcalne peptide koji se savijaju u zrcalne proteine. Sve prirodne aminokiseline osim glicina su kiralne, a samo se ʟ-enantiomeri koriste u prirodnim proteinima. Zamjena ʟ-aminokiselina za njihove zrcalne slike enantiomera ᴅ-aminokiselina rezultirala bi polipeptidnim lancem zrcalne slike. Interakcije između bočnih lanaca za aminokiseline u ᴅ-peptidu su iste kao u ʟ-peptidu, ali sa suprotnom orijentacijom. Dakle, zrcalni peptidni lanac savija se u protein koji je zrcalna slika njegovog prirodnog kiralnog dvojnika. (Slika strukture za primjer proteina, karboanhidraze, koju proizvodi Pymol 3.0.0 iz Protein Data Bank pristupni broj 1CA2.)
Znanstvenici diljem svijeta izdali su ozbiljno upozorenje o prijetnji koju predstavlja laboratorijski stvoren zrcalni život - sintetički organizmi izgrađeni od molekula u zrcalnim verzijama prirodnih molekula. Iako su ti organizmi još u razvoju i njihovo stvaranje je udaljeno barem deset godina, potencijalni rizici su dovoljno ozbiljni da su 38 dobitnika Nobelove nagrade i stručnjaka pozvali na obustavu daljnjeg istraživanja.

Što je zrcalni život i zašto je opasan?

Pojam zrcalni život odnosi se na organizme izrađene od molekula koje su zrcalne verzije molekula koje čine sav poznati život na Zemlji. Primjerice, DNK svih poznatih organizama ima desnoruki oblik dvostruke spirale, dok su proteini sastavljeni od ljevorukih aminokiselina.

Nuke

Francuska je priključila prvi novi nuklearni reaktor posle 25 godina

nuclear plant france
© AFP
Francuska je danas priključila nuklearni reaktor "Flamanvil 3" na svoju elektroenergetsku mrežu, što je prvi novi reaktor u nukelarnoj mreži posle 25 godina, saopštila je Elektroprivreda Francuske (EDF).

Reaktor, koji je počeo sa radom u septembru pre nego što je povezan na mrežu, pušten je u funkciju s kašnjenjem od 12 godina i uz trošak od oko 13 milijardi evra, što je četiri puta više od prvobitnog budžeta, preneo je Rojters.

"Timovi EDF-a ostvarili su prvo priključenje Flamanvil 3 reaktora na nacionalnu mrežu u 11:48. Reaktor sada proizvodi električnu energiju", navedeno je u saopštenju EDF.

"Flamanvil 3" je najmoćniji reaktor u Francuskoj sa kapacitetom od 1,6 gigavata i jedan od najvećih u svetu, uz kineski reaktor "Taishan" od 1,75 gigavata i finski "Olkiluoto", koji su sličnog dizajna.

Ovo je prvi reaktor priključen na mrežu od "Sivo 2" 1999. godine, a uključenje se desilo u trenutku smanjene domaće potrošnje električne energije, ističe agencija.

EDF planira izgradnju još šest novih reaktora u skladu sa obećanjem francuskog predsednika Emanuela Makrona iz 2022. godine, koje je deo nacionalnog plana energetske tranzicije.

Fireball 5

Meteor pao na Mjesec - Astronom snima moguće udare Geminida na Mjesec

Lunar Impact
© LeonardoFernndezLzaro / 500px via Getty ImagesMjesecu nisu strani udarci; praktički nepostojeća atmosfera ne nudi zaštitu od svemirskog kamenja
Japanski astronom Daichi Fujii zabilježio je trenutak udara nepoznatog objekta u površinu Mjeseca, za koji se vjeruje da je meteor, a moguće i jedan od Geminida - meteorske kiše poznate po svom podrijetlu iz asteroida. Geminidi, koji svake godine uljepšavaju nebo od početka prosinca, prvi su put zabilježeni sredinom 19. stoljeća. Za razliku od većine meteorskih kiša koje potječu od kometa, Geminidi su povezani s asteroidom 3200 Phaethon, otkrivenim 1983. godine.

"Krhotine koje uzrokuju Geminide potječu od asteroida poznatog kao 3200 Phaethon," objašnjava Serena Whitfield u nedavnom blogu NASA-e. Astronomi su ubrzo nakon otkrića asteroida shvatili da mu se orbita podudara s orbitom meteora Geminida, čime je potvrđen njegov izvor.

Unatoč klasifikaciji kao asteroid, Phaethon pokazuje i osobine kometa. NASA-ina sonda STEREO je 2009. i 2012. zabilježila slab rep i naglo osvjetljenje asteroida tijekom njegova najbližeg prolaska uz Sunce. Zbog toga neki znanstvenici koriste naziv "rock-komet", dok drugi preferiraju termin "aktivni asteroid". Ovogodišnji Geminidi aktivni su od 4. do 20. prosinca, s vrhuncem koji se očekuje između 13. i 14. prosinca.

Galaxy

Firefly Sparkle: Novootkrivena galaksija modelira rane dane Mliječnog puta

firefly galaxy
© NASA, ESA, CSA, STScI, C. Willott (NRC-Canada), L. Mowla (Wellesley College), K. Iyer (Columbia)Na lijevoj strani, tisuće preklapajućih objekata na različitim udaljenostima raspoređeni su po ovom jatu galaksija. Okvir u donjem desnom dijelu je uvećan na desnoj polovici. Središnji oval identificira galaksiju Firefly Sparkle, linija s 10 točaka u raznim bojama.
Svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio je fascinantnu galaksiju staru 600 milijuna godina. Nazvana "Firefly Sparkle, ili po našem Vatrena Iskra," ova galaksija pruža dosad neviđeni uvid u način na koji su galaksije poput Mliječnog puta nastajale tijekom svojih najranijih faza.

Za razliku od drugih galaksija iz tog razdoblja, koje su obično puno masivnije, ova galaksija je kompaktna i prepuna detalja, uključujući deset zvjezdanih jata u različitim fazama formiranja. Znanstvenici je nazivaju "nacrtom" razvoja galaksija jer otkriva nove spoznaje o evoluciji svemira.

Ova galaksija otkrivena je zahvaljujući fenomenu gravitacijskr leće, gdje masivni skuš galaksija u prvom planu povećava svjetlost udaljenijih objekata. Napredna infracrvena tehnologija JWST-a dodatno je poboljšala prikaz, omogućujući astronomima detaljno proučavanje galaksije.