Znanost i tehnologijaS


Cassiopaea

Čudno kretanje neutrona dokazuje da je priroda fundamentalno bizarna


Kozmos
Sre, 10 Srp 2024 00:00 UTC
slika
© Yuichiro Chino/Moment/Getty Images
Na najmanjim razinama stvarnosti, naša intuitivna percepcija svijeta više ne vrijedi. Fizika na tim skalama postaje neodlučna, što je činjenica koju je sve teže zanemariti dok dublje ulazimo u svijet čestica koje čine naš svemir. Kako bi bolje razumjeli ove fenomene, fizičari su morali osmisliti potpuno novi okvir zasnovan na vjerojatnosti, a ne na sigurnosti. Taj okvir nazivamo kvantna teorija, koja opisuje razne fenomene, od spregnutosti do superpozicije.

Klasika protiv kvantne teorije

Iako stoljeće eksperimenata pokazuje koliko je kvantna teorija korisna za objašnjavanje onoga što vidimo, teško je napustiti klasičan pogled na građevne blokove svemira kao pouzdane elemente u vremenu i prostoru. Čak je i Albert Einstein bio prisiljen pitati svog kolegu fizičara: "Vjeruješ li stvarno da Mjeseca nema kada ga ne gledaš?"

Mnogi fizičari su tijekom desetljeća postavljali pitanje može li fizika koja opisuje makroskopska iskustva također objasniti cjelokupnu kvantnu fiziku. Sada je nova studija potvrdila da je odgovor definitivno ne.

Komentar: Čini se da je još 'bizarnije' od toga: (2023.) Kvantni proboj otkriva stvarnost oblikovanu kontekstom, mjerenjem, sustavom - znanstvenici prisiljeni promisliti o prirodi stvarnosti

Pogledajte također:

Više...
Better Earth

Najstariji ljudski genom ikada sekvenciran: 200.000 godina stara denisovanska DNK pokazuje opetovano križanje s neandertalcima

Ann Gibbons [Prijevod: Sott.net]
Science Magazine
Pet, 12 Srp 2024 21:07 UTC
Denisova špilja
© SHUTTERSTOCKDenisova špilja Najstariji ljudski genom dosad je sekvencioniran — a to je 200 000 godina stara DNK Denisovana iz sibirske špilje koja pokazuje da su se naši nedostižni, izumrli rođaci više puta parili s neandertalcima
U vrijeme kada je populacijski genetičar Stéphane Peyrégne održao svoj govor u utorak poslijepodne na sastanku u Puerto Vallarti u Meksiku dvorana je bila prepuna. Nije razočarao: "Drago mi je što vam mogu reći o novom denisovanskom genomu mužjaka starog 200.000 godina", rekao je Peyrégne, postdoktorand na Institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju.

Genetski niz koji je otkrio dosad je najstariji visokokvalitetni ljudski genom — 80.000 godina stariji od prethodnog rekordra: neandertalca koji je živio prije oko 120.000 godina. Novi rezultati dolaze nakon više od desetljeća napora da se pronađu fosilizirane kosti i drugi genom Denisovana, tajanstvenog arhaičnog čovjeka otkrivenog kroz njegovu DNK prije 14 godina. Taj prvi denisovanski genom potječe iz kosti malog prsta djevojke koja datira između 60.000 i 80.000 godina. Genomi i Denisovana i drevnog Neandertalca potječu iz istog hladnog, fosilnog nalazišta: špilje Denisova u planinama Altaj u Sibiru.

Prema analizi Peyrégnea i njegovih kolega, novosekvencirani mužjak potječe iz različite populacije ranih denisovaca koji su se više puta križali sa skupinom neandertalaca čija populacija prije nije bila otkrivena u DNK.

Komentar: Pogledajte također:

Više...
Better Earth

Izumiranje i evolucija: Ekstremne solarne eksplozije u kombinaciji sa slabljenjem magnetskog polja Zemlje mogle bi imati dramatičan utjecaj na život

Alan Cooper, Pavle Arsenovic
The Conversation [Prijevod: Sott.net]
Sre, 03 Srp 2024 18:44 UTC
aurora
© (PhotoLoader/Shutterstock)
Izvanredna aurora početkom svibnja ove godine pokazala je snagu koju solarne oluje mogu emitirati kao zračenje, ali povremeno Sunce učini nešto daleko destruktivnije.

Poznati kao "događaji solarnih čestica", ovi udari protona izravno s površine Sunca mogu poput reflektora izletjeti u svemir.

Zapisi pokazuju da otprilike svakih tisuću godina Zemlju pogodi ekstreman događaj solarnih čestica, što može uzrokovati ozbiljna oštećenja ozonskog omotača i povećati razine ultraljubičastog (UV) zračenja na površini.

Analizirali smo što se događa tijekom tako ekstremnog događaja u radu objavljenom danas. Također pokazujemo da u trenucima kada je Zemljino magnetsko polje slabo, ovi događaji mogu imati dramatičan učinak na život diljem planeta.

Komentar: Povijest pokazuje da su ova razdoblja pratila i bezbroj drugih pojava, kako u dalekoj prošlosti, tako i u novije vrijeme s Crnom kugom, civilizacijskim kolapsom koji se dogodio u raznim regijama i renesansom. I doista, čini se da smo ponovno na vrhuncu tog dijela ciklusa:

Više...
Map

Novi nepotpuno rascijepljeni mikrokontinent identificiran između Grenlanda i Kanade


Okvir
Pet, 12 Srp 2024 00:00 UTC
prikaz
© Zasluge: Longley et al. 2024.Shematski prikaz evolucije Labradorskog mora, Baffinovog zaljeva i Davisovog tjesnaca kroz paleogen. Kratice: Pre-Ungava Transform Margin (Pre-UTM), Davisov tjesnac proto-mikrokontinent (DSPM), Ungava frakturna zona (UFZ).
Tektonika ploča je pokretačka snaga kontinentalnih konfiguracija Zemlje, pri čemu se litosfera (okeanska i kontinentalna kora i gornji omotač) pomeraju zbog procesa konvekcije koji se dešavaju u mekšem donjem astenosferskom omotaču. Mnogi zemljotresi, vulkanske erupcije i planinske formacije su direktne posledice pomeranja ovih ploča koje pokrivaju svet, posebno na njihovim rubovima.

Jedna takva granica ploča se javlja između Kanade i Grenlanda, koji je formirao morski put Dejvisovog moreuza koji povezuje dva okeanska basena, Labradorsko more i Bafinov zaliv. Tektonska evolucija Dejvisovog moreuza datovana je pre ~33-61 milion godina (Ma) tokom paleogena, tokom kojeg se formirala jedna posebno neobična karakteristika — deblji od normalnog (19-24 km) fragment kontinentalne kore u okeanu.

Ovo se sada smatra novopriznatim, nepotpuno rascepljenim i potopljenim mikrokontinentom na moru zapadnog Grenlanda: proto-mikrokontinent Dejvisovog moreuza.
Više...
Comet 2

Podrijetlo tamnih kometa


Kozmos
Sre, 10 Srp 2024 00:00 UTC
komete
© Sveučilište Michigan
Do 60% objekata blizu Zemlje mogli bi biti tamni kometi (engl. dark comets), tajanstveni objekti koji kruže oko Sunca u našem Sunčevom sustavu, a vjerojatno sadrže ili su nekada sadržavali led te su mogli biti jedan od načina dostave vode na Zemlju, prema studiji Sveučilišta Michigan.

Prema Asteru Tayloru, studentu astronomije na Sveučilištu Michigan i glavnom autoru studije, rezultati sugeriraju da asteroidi u asteroidnom pojasu, regiji Sunčevog sustava između Jupitera i Marsa koja sadrži većinu stjenovitih asteroida sustava, imaju podzemni led. Ovo je pretpostavka koja postoji od 1980-ih.

Studija također prikazuje potencijalni put za dostavu leda u unutarnji Sunčev sustav. Kako je Zemlja dobila svoju vodu dugo je otvoreno pitanje.
Više...
Meteor

NASA otkrila tajni mjesec u orbiti asteroida ‘ubojice planeta’ nakon bliskog susreta sa Zemljom

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 10 Srp 2024 00:00 UTC
asteroid
© ESAFotografija binarnog asteroida iz svemirske letjelice. Astronomi su nedavno uočili mini-mjesec kako kruži oko masivnog asteroida dok je letio pokraj Zemlje.
Nove NASA-ine fotografije asteroida veličine planine, poznatog kao "ubojica planeta," koji je prošlog mjeseca imao najbliži susret sa Zemljom, otkrile su iznenađujućeg pratioca koji kruži oko ovog masivnog svemirskog tijela.

Asteroid 2011 UL21: Neočekivano otkriće mini mjeseca

Nove fotografije asteroida veličine planine, koji je nedavno ostvario svoj najbliži prolazak pored Zemlje u više od stoljeća, otkrile su iznenađujuću novu značajku ovog golemog svemirskog kamena — tajni mini mjesec. Asteroid 2011 UL21 je potencijalno opasan objekt u blizini Zemlje, prethodno procijenjen na veličinu između 1,7 i 3,9 kilometara, što ga čini većim od 99% asteroida bliskih Zemlji.

S ovom veličinom, mogao bi uništiti cijeli kontinent i izazvati devastirajuće klimatske promjene na globalnoj razini, čime je zaslužio naziv "ubojica planeta". Međutim, nije predviđeno da će udariti u Zemlju u budućnosti.
Više...
Nebula

SOTT Fokus: Enigma Zlatokose - 6.dio

Laura Knight-Jadczyk [Prijevod: Sott.net]
Arkadiusz Jadczyk - Open system
Sub, 15 Lip 2024 18:09 UTC
AI drawing of an inflating universe
© CopyrightStvorio A.J. koristeći AI softver Kandinsky 3.1 sa sljedećom naredbom: 'crtež napuhavajućeg svemira u trenutku početne inflacije'
U prethodnoj objavi smo saznali kako su znanstvenici uspjeli upotrijebiti teoriju 'vrućeg velikog praska' da ekstrapoliraju kako su kemikalije za život nastale. Primijetila sam da teorija uključuje ideju da je početna 'užarena vruća plazma' bila sastavljena od 'slobodno kretajućih atomskih komponenti' kao što su protoni, neutroni i elektroni' koji su došli odakle? Nitko nema pojma.

Naučili smo da je svemir sastavljen uglavnom od vodika i helija u omjeru 3 prema 1, a teoretizirani procesi velikog praska potvrđeni su (barem djelomično, pretpostavljam) u sudaračima čestica. Također smo saznali da je, u početnim fazama teorije, svemir navodno bio "stisnut u volumen prostora ne veći od sunčevog sustava, s temperaturom gotovo milijun puta višom od središta Sunca". Usput sam navela Weizsäckerovu "informacijsko-teorijsku" ideju.

Jedna važna stvar koju smo naučili jest da brzina širenja u odnosu na usporavanje ima vrlo važnu ulogu u fizičkim procesima koji se odvijaju u određenom trenutku, tj. stvaranju različitih materijala i uvjeta potrebnih za život.
Više...
Nebula

JWST otkriva ugljik u drevnoj galaksiji: Nagovještava da se život pojavio mnogo ranije nego što se mislilo


Dnevno
Sub, 08 Lip 2024 22:01 UTC
slika
© Svemirski teleskop WebbInfracrvena slika iz JWST-a koju je snimio NIRCam za program JWST Advanced Deep Extragalactic Survey
Svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio je ključnu komponentu života u ranim fazama svemira, što mijenja naše razumijevanje prvih galaksija. Ovo značajno otkriće - oblak ugljika u dalekoj, kompaktnoj galaksiji koja je postojala samo 350 milijuna godina nakon Velikog praska - predstavlja najraniji zabilježeni element osim vodika u svemiru.

Rezultati istraživanja bit će objavljeni u časopisu Astronomy & Astrophysics, a preliminarna verzija već je dostupna na arXiv-u: "Prethodna istraživanja sugerirala su da se ugljik počeo formirati u većim količinama tek oko milijardu godina nakon Velikog praska", izjavio je koautor Roberto Maiolino, profesor eksperimentalne astrofizike na Institutu za kozmologiju Kavli pri Sveučilištu Cambridge.
Više...
Moon

Nešto skriveno unutar Mjeseca mogao bi biti uzrok njegovih tajanstvenih vrtloga: Znanstvenici imaju teoriju

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 04 Srp 2024 00:00 UTC
Lunarni vrtlog poznat kao Reiner Gamma
© Javna domena/američka vladaLunarni vrtlog poznat kao Reiner Gamma
Površina Mjeseca poznata je po svojoj sivoj, ožiljkastoj površini, ali jeste li znali da ako teleskop usmjerite prema našem planetarnom susjedu, vidjet ćete i svijetle mrlje koje narušavaju površinu?

Kako prenosi Science Alert, još otkako su te neobične značajke, poznate kao lunarni vrtlozi, prvi put primijećene davne 1600-te godine, znanstvenici su se pitali odakle dolaze.

Do danas, svijetla područja poput poznatog Reiner Gamma vrtloga (prikazanog dolje) ostaju misterij. Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i Sveučilišta Washington u St. Louisu (WUSL) pruža dokaze za novo objašnjenje.

Za razliku od Zemlje, Mjesec više ne generira globalno magnetsko polje koje bi ga štitilo od Sunčevih nabijenih čestica. To znači da kada solarni vjetrovi sudare s mjesečevom površinom, oni s vremenom zatamnjuju stijene zbog kemijskih reakcija.
Više...
Health

Mravi kao liječnici: Čišćenje rane, procjena rizika i amputacija

Zlatko Govedić
Dnevno
Sre, 03 Srp 2024 10:54 UTC
mravi
Biolozi sa Sveučilišta u Würzburgu (Njemačka), koje je predvodio bihevioralni ekolog Erik Frank, otkrili su da floridski mravi stolari (Camponotus floridanus) mogu izvesti kiruršku amputaciju udova kako bi spasili svoje ozlijeđene prijatelje u mravinjaku.

Taj proces prvo uključuje čišćenje rane, a zatim slijedi detaljna procjena rane i odluka hoće li se pristupiti amputaciji. To novootkriveno ponašanje dodatak je impresivnom popisu sposobnosti tih sićušnih stvorenja.

"Ozljede bedrene kosti (femur), gdje uvijek amputiraju nogu, imale su stopu uspješnosti oko 95%. Što se tiče goljenice (tibia), čak i kada ju nisu amputirali, i dalje je postignuta stopa preživljavanja od oko 75%", objašnjava Frank.

Komentar: Mnogo toga ne znamo o životinjskom svijetu: Prvi put primijećeno kako orangutan liječi vlastitu ranu ljekovitom biljkom

Više...