Znanost i tehnologijaS


Christmas Tree

Kineske ‘nebeske jame’ su divovske vrtače u kojima rastu drevne šume


Kozmos
Sub, 25 Svi 2024 00:00 UTC
vrtača
© Song Wen/Xinhua/Alamy Live NewsFotografija snimljena 2018. prikazuje stabla koja rastu na dnu ogromne vrtače u okrugu Xuan'en, u središnjoj kineskoj provinciji Hubei
Jugozapadna Kina obiluje desecima ogromnih vrtača koje izgledaju kao da su izrezane velikim rezačem za kolače - a znanstvenici neprestano otkrivaju nove. Jedan pogled na divovske ponikve koje obilježavaju jugozapadne regije Kine dovoljan je da se shvati zašto ih nazivaju "tiankeng" - mandarinskom riječi koja znači "nebeske jame." Ne samo da ove ponikve izgledaju kao da su izdubljene iz krajolika, već skrivaju prastare šume i netaknute ekosustave, prema UNESCO-vom časopisu Courier.

Geološki Fenomen

Jugozapadna Kina dom je krških krajolika - vapnenačkih formacija koje su vrlo podložne otapanju. Tijekom stotina tisuća godina, kišnica koja se cijedila kroz tlo prodrla je do podloge i postupno erodirala vapnenac. Rijeke blago kisele vode proširile su pukotine u tunele i špilje koje na kraju više nisu mogle podupirati strop od stijene. Stropovi su se stoga urušili, otvarajući ogromne ponikve.
Više...
Gem

Revolucionarni novi proces omogućuje znanstvenicima uzgoj dijamanata u 150 minuta


Index
Čet, 25 Tra 2024 18:07 UTC
dijamanti
© Bloomberg Creative/Getty ImagesNova tehnika omogućila je znanstvenicima stvaranje dijamanata uzgojenih u laboratoriju na sobnoj temperaturi i tlaku u samo 15 minuta
Prirodnim dijamantima potrebne su milijarde godina da se pri ekstremnom tlaku i temperaturama formiraju duboko pod zemljom. Sintetički dragulji se mogu stvoriti mnogo brže, no taj proces traje više dana do nekoliko tjedana. Stručnjaci su putem nove metode, koja se temelji na mješavini tekućih metala, uspjeli "uzgojiti" umjetne dijamante za par sati, bez potrebe za ekstremno visokim tlakom.

Mada se proces i dalje provodi pod iznimno visokim temperaturama (oko 1000°C), kontinuirani dijamantni film se formirao u samo 150 minuta i pri tlaku od 1 atm (standardna atmosfera). Radi se o tlaku kojeg osjećamo na srednjoj razini mora, odnosno koji je na desetke tisuća puta manjem nego što je inače potrebno.
Više...
Comet 2

Kozmičke zrake osvjetljavaju prošlost


Okvir
Pet, 24 Svi 2024 00:00 UTC
slika
© Arhiv iskopavanja Dispilio
Istraživači sa Univerziteta u Bernu su po prvi put uspeli da pronađu praistorijsko naselje ranih farmera u severnoj Grčkoj koje datira više od 7.000 godina unazad.

Za ovo su kombinovali godišnja merenja prstena rasta na drvenim građevinskim elementima sa iznenadnim porastom kosmogenog radiokarbona 5259. godine pre nove ere. Ovo pruža pouzdanu hronološko referentnu tačku za mnoga druga arheološka nalazišta u jugoistočnoj Evropi.

Datiranje nalaza igra ključnu ulogu u arheologiji. Uvek je neophodno saznati koliko je stara grobnica, naselje ili pojedinačni objekat. Određivanje starosti nalaza iz praistorije bilo je moguće tek nekoliko decenija.

Za to se koriste dve metode: dendrohronologija, koja omogućava datiranje na osnovu sekvenci godišnjih prstenova na drveću, i radiokarbonsko datiranje, koje može izračunati približnu starost nalaza po stopi raspadanja radioaktivnog izotopa ugljenika 14 C koji se nalazi u drveću. prstenovi drveća.
Više...
Mars

Izgubljene fotografije sugeriraju da bi Marsov misteriozni mjesec Fobos mogao biti prerušeni zarobljeni komet


Klik
Pet, 24 Svi 2024 00:00 UTC
mars
© NASA/JPL-Caltech/GSFC/Univ. iz ArizoneKompozitna fotografija Marsa sa mjesecima blizancima Fobosom i Deimosom. Novo istraživanje sugerira da bi par zapravo mogao biti dvije polovice drevnog kometa kojeg je davno uhvatio Mars
Marsov mjesec Phobos možda nije ono što se dosad mislilo - nova studija sugerira da bi mogao biti zarobljeni komet, ili barem dio jednog. Istraživači su godinama pokušavali razjasniti podrijetlo Phobosa i njegovog blizanca, Deimosa. Neki su pretpostavljali da su mjeseci bivši asteroidi koje je Marsova gravitacija privukla, zbog njihove kemijske sličnosti s nekim stijenama u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, računalni modeli nisu uspijevali replicirati njihove gotovo kružne orbite oko Marsa.

Druga teorija sugerira da je veliki udar, sličan onome koji je stvorio naš Mjesec, izbacio Phobos i Deimos iz Marsa. No, kemijski sastav Phobosa razlikuje se od Marsa, što ovu hipotezu čini malo vjerojatnom. Jedan od ciljeva misije Martian Moons eXploration (MMX) Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA), koja je planirana za 2026. godinu, jest razjasniti kako je Phobos nastao. Sonia Fornasier, profesorica astronomije na Sveučilištu Paris Cité i glavna autorica nove studije, također je znanstvenica za instrumente na misiji MMX.
Više...
Blue Planet

Neandertalci i moderni ljudi križali su se prije 47.000 godina, otkriva nova analiza

Michael Price [Prijevod: Sott.net]
Science
Uto, 21 Svi 2024 19:48 UTC
neanderthal
© Fotokon/ShutterstockGenome analysis genomes refines timing of critical and mysterious juncture in human history.

Some 45,000 years ago, Bulgaria's Bacho Kiro caves hosted modern humans — depicted here in sculpture — whose genomes suggest they had recent Neanderthal ancestry.
Većina današnjih ljudi nosi tragove gena naslijeđenih od neandertalaca - trajno nasljeđe prapovijesnih veza s našim izumrlim rođacima. Ali istraživači su dugo raspravljali o tome kada i gdje se to druženje dogodilo i jesu li to bili jednokratni neredi ili uobičajeni susreti. Sada, analiza drevnih i modernih genoma sugerira da DNK neandertalaca suvremenih ljudi dolazi iz jednog, produljenog razdoblja miješanja prije nekih 47.000 godina.

Nalazi — objavljeni prošli tjedan kao bioRxiv preprint koji tek treba proći recenziju — izoštravaju vremensku crtu za ovu kritičnu i misterioznu točku u ljudskoj povijesti. To je prvi rad koji koristi desetke drevnih genoma Homo sapiensa za rješavanje ovog pitanja, a mogao bi imati implikacije na vrijeme drugih velikih događaja u ljudskoj evoluciji, kao što je naseljavanje Australije.

Komentar: Kao što je gore navedeno, čini se da je to doba obilježeno drugim značajnim događajima:

Više...
Galaxy

Oko čega orbitira Mliječna staza?

Ivan Petričević
Kozmos
Pon, 20 Svi 2024 00:00 UTC
Orbitiraju li galaksije, uključujući našu Mliječnu stazu, oko nečega u svemiru?
galaksija
© NASA/JPL-Caltech
Čini se da se sve u svemiru okreće oko nečega. Mjeseci kruže oko planeta. Planeti kruže oko zvijezda. Zvijezde kruže oko središta galaksija. Ali što je s galaksijama? Konkretno, orbitira li Mliječna staza oko nečega?

Da bismo odgovorili na to pitanje, prvo moramo razumjeti kako orbite funkcioniraju. Razmislite o dva objekta koja kruže jedan oko drugog. Ta dva tijela međusobno se privlače gravitacijom, držeći ih zajedno. Objekti kruže oko zajedničkog središta mase - ako biste mogli smanjiti sustav, središte mase bilo bi točka na kojoj biste ga mogli uravnotežiti na prstu. U slučaju Sunčevog sustava ili Zemlje i Mjeseca, jedan od objekata je mnogo veći od drugog. Središte mase završava unutar većeg tijela, tako da se veći objekt ne pomiče mnogo, dok se manji objekt kreće po približno kružnoj putanji oko većeg.
Više...
Fish

Kitovi ulješure u komunikaciji koriste iznenađujuće složenu "abecedu"


Index
Pon, 20 Svi 2024 08:13 UTC
Kit ulješura (Physeter macrocephalus)
© Reinhard Dirscherl/The Image Bank/Getty ImagesKit ulješura (Physeter macrocephalus)
Nedavna analiza vokalizacije kitova ulješura ukazuje na to da varijacije u njihovom glasanju, koje podsjeća na klikove, skrivaju određenu vrstu abecede na kojoj se temelji složeni komunikacijski sustav.

Stručnjaci iz projekta CETI su otkrili nizove klikova kraćih od 2 sekunde koji funkcioniraju kao svojevrsni obrasci, odnosno osnovne jedinice (fonemi) u glasanju kitova. "Vokalizacija ulješura je izražajnija je i više strukturirana nego što se dosad mislilo", navodi informatičarka Pratyusha Sharma s MIT-a, a prenosi Science Alert.

Otkriveno više tisuća obrazaca

Znanstvenici su analizirali vokalizacije od oko 60 različitih kitova ulješura (Physeter macrocephalus) koje su snimljene između 2005. i 2018. Identificirali su 8.719 različitih obrazaca, razvrstanih u 21 kategoriju.
Više...
Mars

Globalne aurore na Marsu

Dr. Tony Phillips [Prijevod: Sott.net]
Space Weather Archive
Čet, 16 Svi 2024 21:55 UTC
Mars purple
© NASAAurora seže duboko u Marsovu atmosferu
28. veljače 2024.: Zemlja nije jedini planet s aurorom. Ima ih i na Marsu - na globalnoj razini.

"Mars doživljava najveću razinu auroralne aktivnosti u posljednjih 10 godina", kaže Nick Schneider iz Laboratorija za atmosfersku i svemirsku fiziku (LASP) Sveučilišta Colorado. "Samo u veljači dogodile su se tri epizode globalne aurore - 'hat trick aurora' kakav nikada prije nismo vidjeli."

Orbitirajući visoko iznad Marsa, NASA-ina svemirska letjelica MAVEN zabilježila je polarnu svjetlost 3.-4. veljače, 7.-10. veljače i 15.-16. veljače. Ova animacija prikazuje posljednje dvije od ovih epizoda u vremenskom nizu koji se ponavlja:
Više...
Cassiopaea

Najbolje od Weba: Neviđene polarne svjetlosti južnog Pacifika potvrđuju nedavnu geomagnetsku oluju kao 'Veliku oluju', u istoj klasi kao Carringtonov događaj iz 1859.

[Prijevod: Sott.net]
Spaceweather.com
Čet, 16 Svi 2024 20:59 UTC

Comment: O da ljudi, sada smo usred svega!


Na južnom pacifičkom otoku Novoj Kaledoniji nitko ne očekuje da će vidjeti polarnu svjetlost. Ikad. Smješten otprilike na pola puta između Tonge i Australije, otok u obliku cigare preblizu je ekvatora za sjeverno ili južno svjetlo. Ipak, 10. svibnja 2024. dogodilo se ovo:
aurora new caledonia
© Frédéric DesmoulinsAuroras australis opažena je čak i u Novoj Kaledoniji (Boulouparis). Fotografija snimljena navečer 11. svibnja 2024. u 20:00 sati. Nikon D500, 16-80 f/2.8-4.0, ISO 5000, 20s f/3.2. Povijesno prva za Novu Kaledoniju.

"Rijetko kad sam bio tako sretan kad sam fotografirao!" kaže Frédéric Desmoulins, koji je fotografirao izložbu iz Boulouparisa u južnoj pokrajini otoka. "Mogao sam golim okom vidjeti crvenu boju aurore. Prema Astronomskom društvu Nove Kaledonije, ove su fotografije prve za ovo područje."

Komentar: Sada shvatite ovo: u prosincu 1859. časopis Atlantic objavio je detaljno izvješće o Carringtonovom događaju 1859. i zabilježio, među mnogim drugim stvarima u svom izvrsnom izvješću (oh za dane kada je Atlantic objavio dobra istraživanja), da:
Polarna svjetlost od 28. kolovoza bila je nevjerojatno sjajna ne samo u sjevernom dijelu ovog kontinenta, već i na jugu sve do ekvatora, - kao i na Kubi, Jamajci, Kaliforniji i većem dijelu Europe . [...]

Na Jamajci je aurora borealis viđena po prvi put, možda, otkako je Kolumbo otkrio ovaj otok. Toliko je rijedak fenomen u tim geografskim širinama da je uzet kao odsjaj vatre i povezan je s nedavnim nemirima.
Pogodite što je eruptiralo u Novoj Kaledoniji tri dana nakon što su ondje viđene aurore... ozbiljni nemiri slični 'građanskom ratu' :

Francuska raspoređuje vojsku da uguši prosvjede za neovisnost i ozbiljne nerede na pacifičkom teritoriju Nove Kaledonije

Spaceweather.com također izvješćuje da je još jedna ogromna sunčeva pjega 'klase Carrington' spremna baciti geomagnetsku oluju prema Marsu...
ČUDOVIŠNA SUNČEVA PJEGA CILJA MARS: Prvo Zemlja, sada Mars. Sunčeva pjega AR3664 klase Carrington sada je izravno okrenuta prema Crvenom planetu. NASA-in marsovski rover Perseverance vidio ga je jučer kroz prašnjavi zrak kratera Jezero:
mars sunspot rover AR3664
© NASA's Mars rover Perseverance
Dana 14. svibnja, AR3664 proizveo je solarnu baklju klase X8.6, najjaču baklju solarnog ciklusa, i bacio odgovarajući CME izravno prema Marsu. NASA-ini modeli sugeriraju da bi trebao pogoditi Mars 17. svibnja, potencijalno izazivajući globalne aurore.

"Pripremamo se za udar!" kaže Nick Schneider iz Laboratorija za atmosfersku i svemirsku fiziku (LASP) Sveučilišta Colorado. Schneider radi s ultraljubičastom kamerom na NASA-inoj svemirskoj letjelici MAVEN, koja bi mogla promatrati zaslon. Budite u tijeku!


Više...
Evil Rays

Znanstvenici dali umjetnoj inteligenciji moć ‘razmišljanja poput ljudi’

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 16 Svi 2024 00:00 UTC
Znanstvenici s MIT-a osmislili su tri biblioteke koje se mogu kombinirati s AI sustavima kako bi poboljšali njihovo razmišljanje i kontekstualnu svjesnost u programiranju, strateškom planiranju i robotici.
slika
© Yuichiro Chino preko Getty Images
Istraživači s MIT-a razvili su novu metodu koja pomaže sustavima umjetne inteligencije (UI) u obavljanju složenih zadataka razmišljanja u tri područja: kodiranje, strateško planiranje i robotika.

Veliki jezični modeli (Large Langauge Models - LLM), koji uključuju ChatGPT i Claude 3 Opus, obrađuju i generiraju tekst temeljen na ljudskom unosu, poznatom kao "upiti". Prema Live Science-u, ove su tehnologije značajno napredovale u posljednjih 18 mjeseci, ali su ograničene zbog svoje nesposobnosti razumijevanja konteksta jednako dobro kao ljudi ili uspješnog obavljanja zadataka razmišljanja, kažu istraživači.

Komentar: Sustavi umjetne inteligencije već su vješti u obmanjivanju i manipuliranju ljudima, upozoravaju znanstvenici

Više...