Znanost i tehnologijaS


Satellite

Rekordna detekcija radio signala iz atomskog vodika u izuzetno udaljenoj galaksiji


Faktor
Pon, 23 Sij 2023 22:36 UTC
signal
© Swadha PardesiIlustracija koja prikazuje detekciju signala emisije atomskog vodika od 21 cm u leći iz daleke galaksije
Naučnici su primili radiosignal iz galaksije udaljene devet milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvi put da je signal ove vrste otkriven s tako velike udaljenosti.

U ovom otkriću koje bi moglo dovesti do toga da naučnici saznaju više o ranim godinama svemira, signal je detektovan jedinstvenom talasnom dužinom poznatom kao "linija od 21 centimetar" ili "vodonička linija", prenosi Unilad.

S obzirom na to da je vodonik rasprostranjen po svemiru, to je način na koji naučnici mogu mapirati i identificirati lokaciju galaksija. Astronomi koriste radio teleskope da "pokupe" signale talasne dužine linije od 21 centimetar za mapiranje svemira.

Ovu talasnu dužinu navodno emituju neutralni atomi vodonika, objavio je Space.com u petak, 20. januara.
Više...
Dollar

Zelena prevara: Sunce i vjetar ne mogu zamijeniti fosilna goriva


Provjeri
Uto, 24 Sij 2023 06:31 UTC
vjetroturbine
Sunce i vjetar ne mogu zamijeniti fosilna goriva kao primarni izvor energije, smatra ekonomist Peter Hartley.
"Ne mislim da sunce i vjetar mogu zamijeniti fosilna goriva. Žao mi je, to se ne može učiniti", rekao je Hartley voditelju Fergusu Hodgsonu tijekom epizode podcasta "Gold Newsletter" od 17. siječnja.

"Jedino što ga može zamijeniti je nuklearno. Zapravo, jedina dva primjera značajne zamjene fosilnih goriva koja imamo su francuski i švedski nuklearni program."
Hodgson se složio, napominjući da svijet još uvijek radi na tome kako da solarna energija i vjetar zamijene fosilna goriva. Domaćin je dodao da je vrlo vjerojatna renesansa nuklearne energije s dolaskom novih tehnologija.

Kako bi potkrijepio Hodgsonovu točku, Hartley je spomenuo da je obavljena ogromna količina istraživanja o alternativnoj nuklearnoj energiji.

"Mnogo privatnih tvrtki gleda na nove nuklearne tehnologije. I jedva smo zagrebali površinu u smislu promatranja mogućih nuklearnih reakcija", rekao je Hartley, profesor ekonomije na Sveučilištu Rice i znanstvenik za energetsku ekonomiju na Institutu Baker.
Više...
Satellite

Znanstvenici će proučavati Veneru da bi saznali kako se ova nama susjedna planeta formirala u istom dijelu Sunčevog sustava, pokazujući sličnosti, ali i značajne razlike

Filip Šimunjak
Kozmos
Pon, 23 Sij 2023 00:00 UTC
sunčev sustav
U novom videu NASA-ina znanstvenica objasnila je zašto bismo Veneru mogli smatrati 'zlom blizankom' našega planeta Zemlje.

'Zla blizanka'

Iako je nadimak 'zla blizanka' pomalo podao, na neki je način doista prikladan opis Venere i dio objašnjenja zašto će astronomi istraživati ovaj susjedni planet do kraja desetljeća. Znanstvenici i inženjeri iz NASA-e i Europske svemirske agencije spremaju se poslati tri nove misije na drugi po redu planet od Sunca kako bi ga bolje upoznali - pogotovo zato što na mnogo načina sliči Zemlji, a istovremeno je i značajno drugačiji.

Video se dotiče nekoliko intrigantnih aspekata Venere. Kao prvo, i Venera doživljava efekt staklenika. Atmosferski omotač debljine 24 kilometra sastoji se od ugljičnog dioksida i sadrži oblake sumporne kiseline. Planet proizvodi dovoljno visoke temperature da bi se na njegovoj površini mogao otopiti i olovo. NASA-ina znanstvenica Lori Glaze u videu je pojasnila kako površina Venere može doseći 480°C.

Komentar: Istraživanja Sott-a govore o tome da je Venera vrući planet jer je bila komet prije nego je postala planeta. Koliko je vremena trebalo da Venera stekne svoju trenutnu kružnu, planetarnu orbitu? Je li kometarna Venera imala druge interakcije s planetom Zemljom? Koliko je prolaza Venera napravila prije nego što je stekla stabilnu orbitu? Kakvi su bili njihovi učinci?

Ukoliko ste zainteresovani za odgovore naši članci mogu vam ih ponuditi:

Više...
Fireball

Na Antarktiku otkriven meteorit težak gotovo osam kilograma


Nezavisne
Pet, 20 Sij 2023 22:58 UTC
meteorit
© Maria ValdesOvaj veliki meteorit pronađen na Antarktici težak je 7,7 kilograma
Na Antarktiku otkriven rijedak meteorit težak skoro osam kilograma, među pet novih koje je pronašao međunarodni tim istraživača.

Pronalazak tako teškog meteorita za stručnjake je izuzetno neobično i od velikog značaja za istraživanja, budući da većina ovih nebeskih tijela teži samo 20 grama.

Od otprilike 45.000 meteorita izvađenih sa Antarktika tokom prošlog vijeka, samo je oko stotinu ove veličine ili veće.

"Veličina nije nužno bitna kada su u pitanju meteoriti, a čak i sićušni mikrometeoriti mogu biti neverovatno naučno vredni. Ali naravno, pronalazak velikog meteorita poput ovog je rijetkost i zaista uzbudljivo", kaže naučnica u Fild muzeju i Univerzitetu u Čikagu Marija Valdes.

Valdesova je istakla da se zbog migracije glečera mogu otkriti novi meteoriti u ledu od milion godina.
Više...
Life Preserver

Neurotransmiter GABA omogućuje da dječji neuroni lakše usvajaju nova znanja i pouzdanije ih čuvaju čak i kada su izloženi stalnoj bujici novih informacija

Igor Berecki
Bug
Sub, 21 Sij 2023 06:00 UTC
učenje
Svi smo se odavno uvjerili kako u usporedbi s odraslim ljudima djeca uče znatno lakše, a njihov mozak pritom upija velike količine novih informacije nevjerojatnom brzinom. Istraživački timovi neuroznanstvenika sa Sveučilišta u Regensburgu u Njemačkoj i Sveučilišta Brown u SAD-u tvrde da su definirali što mlade mozgove u razvoju čini toliko učinkovitima: sve se svodi na jednu moždanu kemikaliju, neurotransmitersku molekulu poznatu kao GABA (gama-aminomaslačna kiselina), koja se tijekom i nakon učenja može detektirati u moždanim stanicama djece, pretvarajući njihove mozgove u 'turbo-spužve'.

USVAJANJE I STABILIZACIJA INFORMACIJA

"Često smo navikli čuti da djeca uče učinkovitije od odraslih, iako je znanstvena potpora za tu pretpostavku do sada u najboljem slučaju bila slaba", kaže koautor studije Takeo Watanabe, kognitivni psiholog sa Sveučilišta Brown.

Tražeći moždane mehanizme uključene u procese učenja i pamćenja u djece, istraživački je tim koristio naprednu tehniku neuroimaginga (snimanja moždanih struktura) nazvanu funkcionalni MRS (fMRS) za neizravno mjerenje koncentracije GABA-e u vizualnom korteksu djece (dijelu mozga koji obrađuje vidne informacije) tijekom vizualnih aktivnosti učenja, u namjeri da utvrde koliko se razlikuje od koncentracije GABA-e u odraslih.
Više...
Galaxy

Milijarde nebeskih tijela otkrivene u opsežnom istraživanju Mliječne staze

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 19 Sij 2023 00:00 UTC
mliječna staza
© DECaPS2, DOE, FNAL, DECam, CTIO, NOIRLab, NSF, AURA, E. Slawik, M. Zamani, D. de MartinOva slika, koja je prepuna zvijezda i tamnih oblaka prašine, tek je mali isječak novog istraživanja Mliječne staze
Nova opširna studija Mliječne staze snimila je nevjerojatnih 3.32 milijarde nebeskih objekata, postajući tako najopsežniji katalog te vrste do sada.

Novo istraživanje

Astronomi su dovršili kozmičko istraživanje golemih razmjera koje je ponudilo uvide bez presedana! Naime, u sklopu studije - fokusirane na našu galaksiju Mliječnu stazu - a otkriven je i zapanjujući broj nikad prije viđenih objekata. Novo istraživanje, koje je detaljno opisano na web stranici Harvard and Smithsonian Center for Astrophysics, otkriva dijelove galaksije (južnu galaktičku ravninu) koje astronomi nikad prije nisu istraživali.

Među fotografijama vidimo središte naše galaksije koje odudara izbočinom sjajnih plavkastih zvijezda. Istraživanje je bilo moguće zahvaljujući kameri za tamnu energiju - jedinstvenom instrumentu priključenom na 4-metarski teleskop Víctor M. Blanco na Međuameričkom opservatoriju Cerro Tololo (Cerro Tololo Inter-American Observatory ili CTIO), programu NSF-ovog NOIRLaba. Jedinstveni položaj zvjezdarnice, na nadmorskoj visini od 2200 metara, pruža joj neusporediv pogled na južnu polutku.
Više...
Cloud Lightning

Znanstvenicima prvi puta uspjelo laserom preusmjeriti udar munje

Sandro Vrbanus
Bug
Uto, 17 Sij 2023 10:39 UTC
munja
Fotografski dokaz skretanja naboja s puta
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad skupine znanstvenika kojim je opisan prvi u povijesti dokazano uspješni slučaj skretanja munje, tj. pražnjenja atmosferskog električnog naboja, uz pomoć lasera. Znanstvenici, koji su na ovome radili, na vrh švicarske planine Säntis, na visini od 2.500 metara nadmorske visine, postavili su snažan laserski sklop, tik uz tamo smješten telekomunikacijski toranj. Očekivano, taj je toranj česta meta udara munje, pa je i dobro mjesto za proučavanje učinkovitosti lasera u njegovoj obrani.

Povijesno lasersko vođenje munje

Eksperiment je trajao od srpnja do rujna 2021. godine, a u svrhe vođenja putanje munje korišten je pikosekundni laser, onaj koji je u stanju nabijene svjetlosne pulsove izbacivati do tisuću puta u sekundi. Taj je laser uključivan isključivo tijekom grmljavinskog nevremena, a zabilježio je oko šest sati eksperimentalnog rada. Za vrijeme znanstvenog promatranja, telekomunikacijski toranj bio je pogođen munjom najmanje 16 puta, od čega 4 puta za vrijeme rada lasera.
Više...
Galaxy

Je li teorija ‘Velikog praska’ pogrešna?

Ivan Petričević
Kozmos
Sub, 14 Sij 2023 00:00 UTC
svemir
© NR Fuller, Nacionalna zaklada za znanost
Što ako je sve što znamo o svemiru pogrešno? Što ako 'Veliki prasak' nije početak svemira i što ako živimo unutar crne rupe?

Teorija 'Velikog praska'

Opće prihvaćena ideja u znanstvenim krugovima jest da je naš svemir nastao prije oko 13.8 milijardi godina i da je sve počelo Velikim praskom. S ovim 'praskom' svemir se počeo širiti, atomi i molekule stvarati, formirale su se galaksije okupljanjem novorođenih zvijezde i planeta u nastajanju. U barem jednoj od tih galaksija - našoj Mliječnoj stazi - nastao je život (iako je, gledajući brojke, izgledno da svemir vrvi životom). Ovaj život - tj. mi, ljudi - do danas je evoluirao toliko daleko da smo se počeli pitati koje je podrijetlo našeg postojanja i koje je naše mjesto u svemiru kakvog poznajemo?

Komentar: Pogledajte: Veliki prasak nije bio početak
Huova analogija ima više nego što se čini na prvi pogled. U proteklih nekoliko godina, fizičari su napravili modele iskrivljenih područja prostora-vremena od tekućina i otkrili da su to dvoje sablasno slični. Uzimajući to zajedno sa sličnostima u osnovnoj matematici, Hu sumnja da prostor-vrijeme nije samo kao tekućina - ono je tekućina (pogledajte "Hladno, tamno i... mokro?").

[...]

U tako ekstremnim uvjetima, kaže on, prostor-vrijeme se moglo promijeniti iz jedne faze u drugu, što znači da uopće nije imalo određeni početak. Ono što mi smatramo Velikim praskom bio je samo trenutak kondenzacije. Velika kondenzacija, moglo bi se reći. Ili, ako smo još u premotavanju, veliko kuhanje.
Pogledajte također:

Više...
Newspaper

Švedska otkrila najveće nalazište rijetkih minerala u Europi


Zimo
Čet, 12 Sij 2023 15:06 UTC
rijetki metali
© Jonas Ekstromer/ TT News Agency via AFPPogled na rudnik željeza državne švedske rudarske tvrtke LKAB u Kiruni. EU traži druge izvore osim Kine za ove ključne minerale, ali trebat će najmanje desetljeće prije nego što švedski budu dostupni industriji
Rijetki zemni metali su toliko kemijski slični da ih je jako teško razdvojiti, a uz to neki od minerala u kojima se javljaju mogu sadržavati radioaktivne elemente poput uranija i torija.

Švedska državna rudarska tvrtka LKAB u četvrtak je objavila da je otkrilla mineralne izvore s više od milijun tona rijetkih oksidiranih minerala u području Kirune, s najvećim poznatim naslagama u Europi.

Rijetki minerali su neizostavni za brojne visokotehnološke proizvodne procese i koriste se u električnim automobilima, vjetroturbinama, prenosivoj elektronici te mikrofonima i zvučnicima.

Ovo je dobra vijest, ne samo za LKAB, Kirunu i švedski narod, već i za Europu i klimu, rekao je izvršni direktor tvrtke Jan Mostrom.

Po njegovim riječima, te bi se naslage mogle pokazati kao "iznimno važna sastavnica za proizvodnju ključnih sirovina koje su apsolutno neophodne za zelenu tranziciju".
Više...
Blue Planet

Nova stanka se produljuje: 100 mjeseci bez ikakvog zagrijavanja


Provjeri
Sub, 07 Sij 2023 00:00 UTC
slika
Revolucionarni novi podaci potvrdili su ono što su mnogi cijelo vrijeme sumnjali - klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek potpuna su prijevara.

Podaci koje je prikupio britanski novinar Christopher Monckton ispitali su temperature iz prošlog desetljeća i otkrili da nije bilo globalnog zatopljenja u proteklih 8 godina i 4 mjeseca.

Čini se da je hladno vrijeme s obje strane Atlantika prošlog mjeseca utjecalo na temperaturu, koja je naglo pala u usporedbi sa studenim, produžujući Novu stanku na osam godina i četiri mjeseca, prema mjerenjima kojima su upravljali dr. Roy Spencer i dr. John Christy na Sveučilištu Alabama u Huntsvilleu.
Više...