Kako smo izvijestili ranije ovog mjeseca, parlament u Danskoj raspravlja novi zakon koji je predstavljen kao inicijativa nazvana "Mjere za borbu protiv operacija psiholoških utjecaja koje provode strane obavještajne službe". Prema početnom prijedlogu je bilo jasno da će se osobe moći kriminalizirati za bilo što, posebice za uplitanje u izborne procese, pokušaj utjecaja na donošenje odluka, zakona, kao i za miješanje u javnu raspravu.

Ako zakon bude usvojen, građani zemlje se mogu suočiti s kaznom zatvora do 12 godina, ako se njihove izjave tijekom izbornih kampanja razlikuju od službenog stava vlasti. Apsurd ovog zakona je najbolje pojasnio stručnjak Flemming Rose.

"Potencijalno može biti kažnjivo i kada tijelo strane obavještajne službe kaže da bi bilo lijepo zamijeniti žarulju u toaletu neke ustanove, a danski ravnatelj prihvati i slijedi svoje savjete", ironično piše autor članka Flemming Rose s Instituta Cato.

Najnovija mjera - U zatvor zbog objave protiv NATO pakta na Facebooku

Prošlo je nekoliko tjedana od objave prijedloga zakona, a danski ministar pravosuđa planira uvesti nacionalni zakon prema kojemu se korisnici Facebooka u određenim uvjetima mogu završiti u zatvoru zbog objavljivanja "neprijateljskog sadržaja o NATO paktu".

"Već neko vrijeme radim kritička istraživanja o Sjevernoatlantskom savezu", kaže danski sociolog Lars Jorgensen u intervjuu za talijansku verziju portala Sputnik.

Prema izvješćima medija, ministar pravosuđa Soren Pind planira uvesti novi nacionalni zakon u Danskoj, članici EU i NATO saveza, što je spomenuti nacrt zakona kojeg smo objavili ranije ovog mjeseca.

Zakon se također odnosi na izjave objavljene na društvenim medijima kao što je Facebook. Utješno je, ako se može tako reći, što je ovo još uvijek nacrt zakona i treba ga odobriti danski parlament, ali se čini da ima veliku potporu među političarima oba bloka.

"Mislim da danski parlament neće biti prepreka", izjavio je danski sociolog i novinar Lars Jorgensen.

Dronovima koji su napali rusku vazduhoplovnu bazu "Hmejmim" u Siriji, upravljao je američki vojni izviđački avion "Posejdon-8", izjavio je danas zamjenik ministra odbrane Rusije general-pukovnik Aleksandar Fomin.

TAS S prenosi da je Fomin to kazao u Kini na plenarnom zasjedanju "Peking Sijangšan foruma o bezbijednosti".

"13 dronova kretalo se prema zajedničkom borbenom planu, koji je vodila jedna posada. Sve to vrijeme američki izviđački avion ''Posejdon-8'' patrolirao je područjem Sredozemnog mora u trajanju od osam časova", rekao je Fomin.

Zamjenik ruskog ministra odbrane naveo je da su "dronovi prebačeni na manuelno upravljanje, kada su naišli na kontramere ruskih sistema".

"Manuelno upravljanje nisu obavljali nekakvi seljani, već ''Posejdon-8'', koji ima modernu opremu. On je preuzeo manuelnu kontrolu", kazao je Fomin.

Ruska baza "Hmejmim" u Siriji bila je od januara ove godine meta nekoliko grupnih napada dronovima, a posljednji se dogodio u avgustu.

Institucije EU i italijanska vlada opet su ukrstili koplja. Ovog puta u oblasti finansijske politike, a potpredsednik vlade u Rimu Mateo Salvini odbio je ultimatum Evropske komisije da promeni fiskalni plan i poručio da Italija neće menjati budžet za 2019. godinu.

Ekspanzivni budžet, koji će iduće godine povećati deficit na 2,4 odsto BDP-a sa ovogodišnjeg plana od 1,8 odsto, jedini je način za smanjenje javnog duga Italije, saopštio je Salvini.

Evropska komisija prethodno je odbacila predloženi nacrt budžeta Italije za sledeću godinu, tvrdeći da njegov deficit i potrošnja neće zadržati italijanski dug na postojećem nivou i da Italijani drsko krše evropska pravila o potrošnji.

Prema rečima Aleksandra Gajića iz Instituta za evropske studije, sukob vlade u Rimu i Evropske komisije posledica je razmimoilaženja politika nacionalnih država-članica EU i evropskih institucija - otuđenih centara moći u Briselu:

"Nova koaliciona vlada u Italiji nastala je na tom populističkom talasu i tu zapravo Salvini ima ključnu ulogu, pa je zbog toga briselska birokratija, a pre svega Evropska komisija, percipira kao neprijateljsku vladu, koja je nepodobna i koju treba disciplinovati. Tačno je da vlade pojedinih evropskih država imaju poslednju reč u formiranju nacionalnih budžeta i u principu Evropska komisija i evropske institucije ne bi smele u to da se mešaju".

Postoje određena pravila, objašnjava naš sagovornik, koliki može biti neki budžetski deficit, ali većina evropskih država se toga ne pridržava i obično im je javni dug mnogo veći nego što su prethodno dogovorile.

Do novog susreta Vladimira Putina i Donalda Trampa ostalo je manje od tri nedelje. Dva lidera trebalo bi da se sastanu na marginama svečanosti povodom obeležavanja 100. godišnjice završetka Prvog svetskog rata u Parizu, 11. novembra.

Inicijativu za susret pokrenuo je ruski predsednik, koji je tokom sastanka u Moskvi sa Džonom Boltonom, savetnikom za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Donalda Trampa, rekao da bi voleo da razgovora sa Trampom i sugerisao da bi do susreta moglo da dođe u glavnom gradu Francuske narednog meseca.

Bolton je uzvratio da veruje da bi se Tramp radovao tome, a ubrzo se oglasio i američki predsednik koji je podržao ideju, kazavši da susret još nije organizovan, ali da će se "verovatno sastati".

Ruski politikolozi ocenjuju da je to pozitivan signal, jer on pokazuje želju da se kontakti nastave, da se iznesu pozicije obe strane u direktnom dijalogu, a ne preko posrednika i medija.

Dva lidera će se sastati samo nekoliko dana nakon izbora za američki Kongres, zakazanih za 6. novembar. Ruski eksperti kažu da bez obzira na tu činjenicu, ne znači da će politička borba u SAD biti manje oštra.

"Teme koje će biti na dnevnom redu određene su davno, one su aktuelne, a ta pitanja stalno razrađuju razna ministarstva. Ima dovoljno vremena da se teme formulišu i ažuriraju, uspeće da se pripreme. Tramp pokušava da normalizuje odnose sa Rusijom, ali američka politička elita već dve godine blokira sve pokušaje normalizacije i očigledno je da će se to dogoditi i u budućnosti. Čim Tramp pokuša da smanji jačinu sankcionog rata, on se nađe na ivici impičmenta. Teško je shvatiti koji rezultat on priželjkuje od ovog sastanka. Rezultat je nepredvidiv. Opet mogu uslediti optužbe da Tramp želi da pomogne Rusiji i da je on izdajnik, što ponovo može izazvati jačanje sankcionog rata. Može doći i do nekontrolisanog pogoršanja odnosa u Sjedinjenim Državama, a takođe i među našim zemljama. Ali, isto tako može doći i do nekog proboja, napretka, do nekakvih dogovora", smatra ruski politikolog Vladimir Kirejev.

U članku o ubojstvu saudijskog disidenta i novinara Jamala Khashoggija, kojeg je priznala i Saudijska Arabija, gdje govorimo o sukobu dvije sunitske tiranije, one Erdoganove i saudijskog krunskog princa Mohammada bin Salmana, smo pokušali pojasniti da niti jedna od dvoje zemlje još uvijek nije predočila jasne dokaze o cijelom slučaju, a sve što je javnost uspjela saznati je nekoliko fragmenata snimaka s nadzornih kamera i verbalne optužbe Turske, kao i priznanje Saudijaca da je Khashoggi "nespretno" i "nesretno" život izgubio u njihovom konzulatu u Istanbulu.

Smrt Jamala Khashoggija je najvećim dijelom tema zapadnih medija i "briga" državnika atlantističkog bloka, ali i Izraela. Čini se da ovaj slučaj nadilazi okvire priče o loše odrađenom poslu ubojstva saudijskog disidenta, kao što su dobro primijetili komentatori članka "Ubojstvo Jamala Khashoggija - Koja od dvije sunitske tiranije laže bolje".

Rusija se prije dokaza ne želi očitovati o "slučaju Khashoggi"

Ruski stav je da ne žele davati nikakve izjave, niti se Moskva želi očitovati o slučaju na temelju poluinformacija i tvrdnji jedne, druge ili treće strane koje nisu potkrijepljene neoborivim dokazima. U tom smislu je Moskva odlučila sudjelovati na velikom investicijskom forumu, "Pustinjskom Davosu", koji je jučer počeo u Saudijskoj Arabiji. Bloomberg prenosi kako će delegacija iz Ruske Federacije biti prilično velika. Uključivat će barem nekoliko milijardera i nekoliko menadžera velikih državnih i mješovitih tvrtki. Konkretno, na investicijskom forumu će sudjelovat će D. Konov, čelnik odbora tvrtke SIBUR, Andrej Kostin, čelnik Vneštorgbanke i Sergej Ivanov, koji je od prošle godine predsjednik grupe ALROSA, nekoliko državnih dužnosnika iz sektora financija i osnivač Moskovske skupine Safmar, M. Gucerijev.

Nakon prvog dana "Pustinjskog Davosa" je Saudijska Arabija rekla da je spremna uložiti oko 5 milijardi dolara u projekt "Arktik LNG 2" tvrtke Novatek, izjavio je glavni direktor Ruskog fonda za prijem investicija Kiril Dmitrijev.

Ministar energetike Saudijske Arabije, Khaled Al-Faleh, potvrdio je interes saudijskog režima za projekt na Arktiku, kojim bi Rusija znatno smanjila cijene ukapljenog plina za europsko i azijsko tržište. Saudijski ministar je rekao je da su nakon posjete pokretanja prve faze tvornice "Jamal LNG" u prosincu 2017. godine Saudijci počeli pokazivati zanimanje za sljedeći projekt Novateka.

Demokratski guverner države New Yorka Andrew Cuomo rekao je u srijedu da je sumnjiva naprava poslana i u njegov ured čime je postao još jedno ime na popisu demokrata kojima su upućene takve prijetnje koje su osudili i republikanski čelnici i Bijela kuća, prenose agencije.

"Naprava je poslana u moj ured u New Yorku", rekao je Cuomo na tiskovnoj konferenciji ispred zgrade CNN-a, gdje je tijekom jutra zaprimljena eksplozivna naprava".

"Ne bi me iznenadilo da se pojave i druge eksplozivne naprave", dodao je Cuomo nakon slanja niza potencijalno eksplozivnih paketa istaknutim demokratskim čelnicima i mreži CNN-u.

Nije trebalo dugo čekati i agencije su prenijele da je sumnjiv paket adresiran i na demokratsku zastupnicu Maxine Waters, prenio je ABC.

Prijetnje osudili istaknuti republikanci, Bijela kuća, demokrati

Slanje prijetećih paketa osudio je republikanski predsjednik američkog Senata Mitch McConnell nakon slanja potencijalno eksplozivnih paketa bivšem demokratskom predsjedniku Baracku Obami, bivšoj državnoj tajnici i demokratskoj kandidatkinji na predsjedničkim izborima Hillary Clinton i mreži CNN-u.

Odnosi dviju najvećih svjetskih velesila vjerojatno nikada nisu bilo gori nego što su sada. Upravo je zato u Moskvu prije tri dana u dvodnevni posjet i došao Trumpov vjerni suradnik - njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton. Iako po vokaciji jedan od glavnih "jastrebova" američke vanjske politike, John Bolton je na sastanku s Putinom vjerno prenosio isključivo stavove svog šefa iz Bijele kuće, između ostalog i one koji odobravaju njegov novi sastanak s Putinom 11. studenog u Parizu.

Međutim, u moru teških i turobnih tema koje opterećuju odnose dviju država, a time i čitavoga svijeta, našlo se vremena i za šalu. Jedan od najduhovitijih trenutaka cjelokupnog Boltonovog boravka u Moskvi svakako je bio onaj, kada mu je ruski čelnik Vladimir Putin, kratko govoreći o aktualnoj američkoj politici prema Rusiji, kazao, kako grb SAD-a pokazuje sliku orla, koji u jednoj nozi drži 13 strelica, a u drugoj maslinovu grančicu s 13 maslina. Međutim, kazao je dalje Putin, njemu se čini kako je orao pojeo sve masline, a da su ostale još samo strijele.

To je izazvalo buru smijeha među članovima obiju delegacija, naravno, i kod samog Boltona, i barem na kratko podsjetilo na to, kako bi po obje strane i svijet u cjelini bilo lijepo, kada bi se čelnici i političari dviju najjačih vojnih sila međusobno družili i smijali na dobrobit sviju, a ne jedni drugima, više ili manje prikriveno, prijetili globalnim uništenjem. U moru turobnosti i zla koje je zahvatilo čitav svijet, barem nam pravo na maštu i lijepe snove još nitko ne može oduzeti.

Poljaci su napravili "čudo". Uspjeli su zaobići sve zakone tržišnog gospodarstva, uspješno prevladati ograničenja ekonomske geografije i "pobijediti" glavnog geopolitičkog suparnika - Rusiju. Tako ispada ako slušate eho glasnih izjava poljskih političara.

Naime, 17. listopada 2018. su agencije izvijestile da su poljska državna tvrtka PGNiG i američka tvrtka Venture Global LNG potpisali sporazum o godišnjim isporukama od dva milijuna tona američkog ukapljenog plina sljedećih 20 godina. Direktor kompanije PGNiG je ovaj posao nazvao velikom strateškom pobjedom Varšave na međunarodnom tržištu. Rekao je i kako je to dokaz sposobnosti Poljske da se potpuno oslobodi od "plinskih okova Rusije". Osim toga, prema njegovim riječima, Amerikanci su ponudili "dvadeset posto jeftiniji plin od Gazproma".

Sve ovo izgleda kao čudo koje ne samo da krši načela tržišnog gospodarstva, nego i izravno proturječi elementarnoj ekonomskoj geografiji. Je li plin iz obližnjeg plinovoda i izvora skuplji od ukapljenog plina iz inozemstva? Matematika se s tim ne slaže i stoga se, ne bez razloga, postupno pojavljuju novi detalji.

Prema uvjetima sporazuma, američka je strana obećala isporučiti oko 25 tankera godišnje iz svoja dva postrojenja na obali Louisiane. Na temelju cijena iz tekuće godine, za milijun britanskih toplinskih jedinica (BTU), što je univerzalna vrijednost koja vodi zajedničkom nazivniku za bilo koje fosilno gorivo, tamo treba platiti 6,46 dolara. Uvjeti ugovora znače da plin postaje poljski čim se isporuči iz obalnog skladišta u brodske spremnike.

Slijedi trošak otpreme broda, prelazak oceana do odredišne luke i druge pristojbe, plaće za usluge posade, osiguranja i ponovna regasifikacija, što nije posao prodavatelja, nego kupca.

Američke tvrtke koje prodaju LNG u Europi nisu dobrodošle, jer je sve gore navedeno ukupni trošak. Na europskom terminalu američki LNG nije padao ispod 7,63 dolara za milijun BTU, dok je prosječna tržišna cijena plina na europskom tržištu oscilirala od 6,7 do 7,5 dolara.

Sumnjiv paket nađen je ispred kuće milijardera Georgea Sorosa u Bedfordu, gradiću udaljenom 80-ak kilometara od New Yorka, potvrdila je CNN-u lokalna policija.

Iz policije su izvijestili kako je sumnjiv paket pronađen u poštanskom sandučiću, a riječ je o eksplozivnoj napravi koja nije eksplodirala.

Paket je pronašao jedan od Sorosevih zaposlenika koji je i nazvao policiju, a slučaj je sada u nadležnosti FBI-ja.

SAD će povećavati svoj nuklearni potencijal sve dok se ostali ne opamete, izjavio je američki predsednik Donald Tramp, aludirajući na Rusiju i Kinu, uz napomenu da Amerika za to ima novca kao niko drugi.

Trampova izjava očigledno je deo ofanzivnog predstavljanja buduće vojne strategije, jer dolazi u trenutku kada je najavio izlazak iz Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa.

Sagovornici Sputnjika iz Srbije i Rusije tom pretnjom nisu iznenađeni.

Direktor Centra za vojno-politička istraživanja Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Aleksej Podberjoskin podseća da su nakon zaključenja Sporazuma nuklearni potencijali Engleske i Francuske nastavili da se razvijaju, te da je devalvacija tog sporazuma nastupila zbog vojno-političkih i tehnoloških promena.

"Tramp nije otkrio Ameriku. O tome je govorio u Strategiji nacionalne bezbednosti u decembru 2017. godine, u Vojnoj strategiji u januaru i u martu, u Pregledu nuklearne politike, odnosno u sva tri glavna vojna dokumenta. Šta on ima u vidu? Pre svega modernizaciju postojećeg nuklearnog potencijala strateškog ofanzivnog oružja, koja se nikad nije prekidala, nego se samo povećavala", kaže Podberjoskin za Sputnjik.

Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost podseća da je američki vojni budžet za ovu i sledeću godinu najveći u poslednjih nekoliko decenija, da mu ne mogu parirati ni zbrojeni budžeti Francuske, Velike Britanije, Japana, Saudijske Arabije, Rusije i Kine. Iako najveća vojna sila na moru, SAD zaostaju za glavnim rivalom kada su u pitanju tenkovi, a imaju i siromašniji nuklearni arsenal, navodi Rajić.