"Mislim da Vladimir Putin nije slučajno na raspravnom "Klubu Valdai" govorio o rastućoj opasnosti od nuklearnog rata, ponavljajući aksiom Rusije o spremnosti da brani svijet i raspravljajući o pravu na preventivni udar. O posljednjem pitanju su stručnjaci odmah započeli raspravu o tome je li ruski predsjednik mislio na nuklearni preventivni napad, a ako jeste, kako se to podudara s tvrdnjom da Rusija neće biti ta koja će prva provesti nuklearni napad. Odgovorit ću ukratko ", rekao je ruski politolog Rostislav Iščenko u uvodu svog obrazloženja.

Prije svega, podsjetimo na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina koju je ovom pitanju u raspravi na "Klubu Valdai" dao u razgovoru s Fjodorom Lukjanovom.

Vladimir Putin: "Podsjetit ću vas o čemu se radi. Pitao sam se jesmo li bili spremni i jesam li spreman koristiti oružje koje imamo, uključujući oružje za masovno uništenje, kako bismo zaštitili sebe, kako bismo zaštitili svoje interese. I na to sam odgovorio. Podsjetit ću vas što sam rekao. Rekao sam da naša doktrina nuklearnog naoružanja ne predviđa preventivni napad. Želio bih pitati sve vas, te one koji će kasnije na ovaj ili onaj način analizirati i tumačiti svaku moju riječ izrečenu ovdje, da imaju na umu da ne postoje odredbe za preventivi udar u našoj nuklearnoj doktrini. Naš koncept temelji se na uzajamnom, recipročnom protunapadu. Ne treba objašnjavati što je to onima koji razumiju, kao i onima koji to ne žele reći, a to znači da smo spremni i koristit ćemo nuklearno oružje samo kada sigurno znamo da neki potencijalni agresor napada Rusiju, naš teritorij.

Ne otkrivam nikakvu tajnu ako kažem da smo stvorili sustav koji se po potrebi nadograđuje, raketni sustav s ranim radarskim upozorenjem. Ovaj sustav nadgleda cijelu planetu, upozoravajući na lansiranje bilo koje strateške rakete na moru i prepoznavanje područja iz kojeg je lansirana. Drugo, sustav prati putanju leta rakete. Treće, locira zonu pada nuklearne glave. Tek kada znamo sigurno, a to traje nekoliko sekundi, da je napadnuta Rusija, pokrenut ćemo protunapad. To bi bio recipročan protunapad. Zašto kažem "recipročan"? Zato što ćemo protiv raketa koje su lansirane na nas ispaliti rakete na agresora. Naravno, to je globalna katastrofa, ali želim ponoviti da ne možemo biti inicijatori takve katastrofe, jer nemamo doktrinu za preventivni udar. Da, nekome izgleda da sjedimo i čekamo dok netko protiv nas ne iskoristi nuklearno oružje. Pa, da, to tako i jest. Ali svaki agresor bi trebao znati da će odmazda neizbježna i da će biti uništen. I mi ćemo kao žrtve agresije, kao mučenici, ići u raj, dok će oni jednostavno propasti, jer neće imati ni vremena za okajanje svojih grijeha."

Govoreći na velikom predizbornom skupu republikanaca u Illinoisu, američki predsjednik Donald Trump je izjavio kako je Rusija izrazila želju za dobivanjem ekonomske pomoći od Sjedinjenih Država i usput je pohvalio summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Imao sam veliki sastanak s Vladimirom Putinom,... veliki sastanak. Razgovarali smo o svemu. Učinili smo to sjajno. I ne zaboravite - Rusija želi našu ekonomsku pomoć. Stvorili smo veliko bogatstvo. Učinio sam jako dobar posao - 11 700 milijardi dolara. Rusija želi da se uključimo. Svi žele našu pomoć", rekao je Trump na skupu u američkoj državi Illinois.

Istovremeno je američki je čelnik bio ogorčen što Njemačka plaća Rusiji za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, sok od Washingtona traži da je zaštiti od Moskve.

"Pitao sam zašto Njemačka plaća milijarde dolara Rusiji, a mi moramo štititi Njemačku od Rusije", kazao je Trump, podsjetivši kako su europske zemlje smatrale da se na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju ponašao "pretjerano ponizno".

Nakon Trumpove inauguracije u siječnju 2017. se američki predsjednik nekoliko puta sastao s Putinom na marginama različitih međunarodnih događaja. Putin i Trump su svoj prvi summit održali u Helsinkiju 16. srpnja ove godine. Dvojica predsjednika imali su privatan razgovor, jedan na jedan, nakon kojeg je slijedio prošireni sastanak. Putin i Trump su tada, među ostalim pitanjima, raspravljali o sirijskoj i izbjegličkog krizi, situaciji u Ukrajini i nuklearnoj proliferaciji.

Međutim, iz Moskve nije bilo naznaka da ekonomisti, poduzetnici i financijski stručnjaci, prije svega iz Središnje banke Rusije, trebaju bilo kakvu pomoć Sjedinjenih Država, iako je Moskva otvoreno rekla da je spremna na poslovnu suradnju s bilo kim u svijetu, tako i američkim kompanijama, ako je suradnja obostrano korisna.

Trump se u zemlji suočio s teškom kritikom republikanaca i demokrata zbog izjave na konferenciji za novinare nakon sastanka s Putinom kada je rekao kako kako ne vjeruje u tvrdnje da se Moskva uplitala na predsjedničke izbore 2016. godine. Američke vlasti i dalje neuspješno istražuju navode o Trumpovoj kampanji u kojoj je potencijalno bilo sporazuma s Rusijom i kako se Moskva uplitala u izborni proces kako bi pomogla Trumpu da pobijedi Hillary Clinton. Rusija je i više navrata odbacila ove optužbe, dok američki istražitelji do danas nisu pronašli trag suvislog dokaza o tom navodnom uplitanju.

Češki premijer Andrey Babish izjavio je u intervjuu češkoj televiziji, kako Rusiju ne smatra ugrozom i da se nada normalizaciji međusobnih odnosa.

"S njom (Rusijom) nužno je voditi aktivni dijalog, poglavito oko stanja u Siriji. Mislim kako je Europa pokazala premalo aktivnosti u odnosu na razvoj stanja u toj državi, da je prespavala situaciju. Mi smo jako zainteresirani da se u Siriju vrate mir i red, i da se njezini stanovnici mogu vratiti svojim domovima, što bi jako utjecalo i na migracijski problem u Europi", kazao je češki predsjednik vlade.

Zapad se u odnosima s Rusijom vratio u stanje "kvazi-hladnog rata", izjavio je Babish, i dodao, kako bi se "ogromna sredstva, koja se sada troše na novo oružje, u potpunosti moglo iskoristiti za potporu onim zemljama u Africi, otkuda idu rijeke izbjeglica u Europu".

Jučer je u Istanbulu održan summit na kojem su sudjelovali čelnici Turske, Rusije, Njemačke i Francuske, a razgovaralo se o tome što će se sa Sirijom dogoditi nakon završetka rata. U izjavama za novinare su predsjednici Erdogan, Putin, Macron i kancelarka Merkel potvrdili svoje stavove o potrebi rješavanja aktualnih problema kroz pregovore i prestanak neprijateljstava. Naravno, to su uobičajene diplomatske izjave i treba vidjeti što će se dalje događati u Siriji.

Vladimir Putin: Teroristi u Siriji moraju biti uništeni

Francuska i Njemačka su inzistirale da nikako i ni u kojem slučaju ne smije biti vojne operacije u Idlibu, ali se Vladimir Putin nije složio a predsjednikom Macronom i kancelarkom Merkel. Poručio je kako će ruske snage, ako teroristi nastave s provokacijama, pomoći Damasku da to pitanje riješi silom.

"Iako su u Siriji uništene glavne skupine terorista, uklanjanje preostalih militanata ostaje važan zadatak. Moskva nada kako će se razne skupine što je prije moguće povući iz takozvane demilitarizirane zone u pokrajini Idlib. Ali ako teroristi koji su aktivni u regiji budu otežavali taj proces, Rusija zadržava pravo pružanja pomoći vladinoj vojsci u borbi protiv njih", nakon sastanka je rekao Vladimir Putin i dodao "kako je demilitarizirana zona u Idlibu samo privremena mjera".

Moskva želi povratak izbjeglica i mogućnost obnove Sirije

Sudionici summita u ovom formatu, na kojem nije bilo predstavnika Sjedinjenih Država, složili su se da se rješenje sirijskog sukoba može postići samo pomoću političkih i diplomatskih alata.

Iako je ovo pitanje puno veći problem za Europu, čak i za Tursku, ruski predsjednik je pozvao Merkel, Macrona i Erdogana da podrže inicijativu Rusije o održavanju međunarodne konferencije na kojoj će se razmotriti sva pitanja vezana za sirijske izbjeglice. Prema njegovim riječima, do postizanja ozbiljnog rezultata u ovom pitanju može doći samo zajedničkim naporima. Sudionici summita su se složili s njim da se proširiti pojam "humanitarne pomoći", osobito oko pitanja opskrbe lijekova i opreme Siriji, kao i obnove infrastrukture. Podsjetimo, vlada u Damasku je godinama pod sankcijama Europske unije. Ove restriktivne mjere sirijskim vlastima otežavaju obnovu, ali se svejedno ulažu svi napori da se na oslobođenim područjima život koliko toliko vrati u normalu.

Tijekom posjete njihovog izaslanstva Moskvi, jemenski Huti su zamolili Rusiju da posreduje u jemenskom ratu, koji je već dugo u zastoju.

"Pitali smo Rusiju da preuzme veću ulogu i da se više uključi u pitanje Jemena, s obzirom na to da je njezin stav uravnotežen i Moskva je bliska sa svim stranama, te može igrati ulogu posrednika u Jemenu i pomoći Ujedinjenim narodima", rekao je Abdel-Malik Al-Oyari.

Prema njegovim riječima, Huti su vidjeli u Rusiji "želju" i "spremnost" da igra ulogu posrednika u jemenskoj krizi. Dodao je kako su se razgovarali i o nekim humanitarnim i gospodarskim aspektima situacije u Jemenu.

Izaslanstvo Huti boraca je u četvrtak, na čelu s vodećim pregovaračem Mohammedom Abdelom Salamom, raspravljalo u Moskvi s posebnim predstavnikom predsjednika Ruske Federacije, zamjenikom ministra vanjskih poslova Mihailom Bogdanovom o situaciji u Jemenu.

Složili su se da povremeno traženje mira s obje strane proizlazi iz činjenice da obje strane sumnjaju u njihovu sposobnost vojnog rješavanja pitanja i da krvave borbe za stratešku luku za Al-Hudaydu, koju prosaudijske snage nikako ne mogu zauzeti, moraju biti zaustavljene. Beskrajan rat u planinama se na ovoj razini može voditi još nekoliko godina.

Saudijci povremeno nude kompromise Hutima, ali samo s točke gledišta Rijada, jer su za potonje ti prijedlozi neprihvatljivi. Huti su iznijeli protuprijedloge, koje opet ne prihvaćaju ni Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Posrednička uloga Ujedinjenih naroda, kao u većini takvih sukoba, ne daje nikakva rješenja.

Na okupiranim teritorijima raste potpora separatističkim pokretima u korist odvajanja južnog Jemena, dok ISIS i Al-Qaeda pokušava pretvoriti Jemen u svoju nedostupnu bazu, iz koje bi djelovali diljem Bliskog istoka i šire. Ovisno o potrebi njihovih sponzora.

S obzirom na aktualne probleme Saudijske Arabije s ubojstvom novinara Khashoggija, Huti pokušavaju aktualizirati temu međunarodne reakcije, pokušavajući dovesti Rusiju kao aktivnog posrednika.

Vašington gubi poziciju hegemona, ustupajući mesto Evroaziji, koju su obnovile Rusija, Kina i Indija. U međuvremenu je Evropska unija očigledno postala slab igrač. Sjedinjene Američke Države se neće predati tako lako, zato će umirati, ubijajući druge.

Ovu za SAD neprijatnu dijagnozu odredio je i predstavio u svojoj novoj knjizi "Polifonični rekvijem za Zapad" Augusto Samora, stručnjak za međunarodno pravo i međunarodne odnose, profesor na Autonomnom univerzitetu u Madridu i na Nacionalnom autonomnom univerzitetu u Nikaragvi, a takođe i gostujući profesor na nekoliko drugih univerziteta širom Evrope i Latinske Amerike.

U intervjuu za Sputnjik, istraživač je rekao da trenutni rast američke ekonomije može da prevari, jer se SAD zapravo nalazi u bezizlaznoj situaciji.

Samora je istakao da je u prvim decenijama posle Drugog svetskog rata Sjedinjenim Američkim Državama pripadalo 50 odsto globalnog BDP-a. "To je jedina zemlja koja nije stradala od rata, a koja je, pored toga, uspela da završi milion poslova zahvaljujući njemu".

"Trenutno američki udeo iznosi samo 18 odsto. Kina je već postala najveća trgovinska sila na svetu. Rusija je izgurala SAD sa mesta najvećeg izvoznika pšenice, a uskoro će je prestići i na tržištu izvoza ostalih žitarica", rekao je španski stručnjak i istakao da je sadašnji državni dug SAD dostigao ogromnu cifru od 104 odsto BDP-a. "Moskva, Peking i Nju Delhi preuređuju čitavu ekonomsku, trgovinsku i geostratešku kartu Evroazije, uglavnom zbog razvoja trgovinskih koridora kao što su Novi put svile, Severni morski put i koridor između Rusije, Indije i Irana".

Američka plaćenička tvrtka Spear Operations Group, koju vodi Izraelac Abraham Golan, angažirana je od strane Palestinca koji radi za Ujedinjene Arapske Emirate da provodi izvansudske likvidacije u Jemenu. Antony Loewenstein je za raspravljao o detaljima ovog prljavog posla.
Aram Roston za BuzzFeed otkriva kako su UAE unajmili američku plaćeničku tvrtku Spear Operations Group za atentate na pojedince u Jemenu. Ujedinjeni Arapski Emirati su u savezu sa Saudijskom Arabijom u ratu protiv etničke Huti skupine, koja upravlja Jemenom. Međutim, posebno je zanimljivo da Ujedinjeni Arapski Emirati nisu izravno kontaktirali ovu tvrtku, nego je to u njihovo ime učinio Mohammed Dahlan, Palestinac iz Pojasa Gaze i bivši vođa stranke Fatah, koji je kontaktirao plaćenike grupe Spear Operations. Pa zašto je baš ova grupa izabrana od desetke tvrtki plaćenika?

Izrael je optužio Siriju da je naredila uz pomoć Irana ispaljivanje desetaka raketa iz palestinske enklave u Gazi prema njegovu teritoriju, obećavši da njegov odgovor "neće biti ograničen geografski".


Pojas Gaze i jug Izraela koji graniči s tim teritorijem, doživjeli su u petak novi val nasilja sa šest ubijenih Palestinaca u sukobima s izraelskom vojskom, više desetaka raketa ispaljenih potom iz Gaze prema Izraelu, koji je odgovorio s više desetaka zračnih udara na palestinski teritorij.

Do nasilja je došlo dok traju neizravni pregovori uz pomoć Egipta u pokušaju smanjenja napetosti između Izraela i Pojasa Gaze, kojim upravlja islamistički pokret Hamas i koji je na rubu "implozije" zbog siromaštva među stanovništvom i stroge izraelske blokade, po UN-u.

"Raketnu paljbu tijekom noći na Izrael naredio je Damask s jasnom umiješanošću Čuvara revolucije", elitne vojske Irana, izjavio je glasnogovornik izraelske vojske Jonathan Conricus.

Rusija, koja učvršćuje svoj utjecaj u Siriji zahvaljujući vojnim pobjedama u korist režima Bašara al-Asada, "ne može zamijeniti SAD" na Bliskom istoku, izjavio je u subotu američki ministar obrane Jim Mattis.

- Oportunizam Rusije i njezina spremnost negiranja Asadovih kriminalnih aktivnosti spram vlastita naroda dokazuje njezino pomanjkanje iskrenog angažmana spram najosnovnijih moralnih načela - dodao je šef Pentagona pred arapskim čelnicima koji sudjeluju u "Dijalogu iz Maname", konferenciji o sigurnosti koja se održava svake godine u Bahreinu.


- Danas želim da bude jasno - prisustvo Rusije u regiji ne može zamijeniti dugogodišnji, stalni i transparentni angažman SAD-a spram Bliskog istoka, angažman koji ponavljam bez rezervi - nastavio je on.


- Podržavamo partnere koji odabiru stabilnost nasuprot kaosu - dodao je on, optužujući ponovno Iran da destabilizira regiju.

Dolaskom u petak u tu malu kraljevinu, Mattis želi podsjetiti arapske zemlje da SAD ostaje "odabrani partner, jer je angažiran dugoročno", izjavila je u petak Katie Wheelbarger, zadužena za međunarodne poslove u Pentagonu, u zrakoplovu kojim je Mattis letio iz Washingtona.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je poslušao svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i najavio povlačenje Sjedinjenih Država iz sporazuma s Rusijom o uklanjanju projektila srednjeg i kratkog dometa, koji je 30 godina bio stup europske sigurnosti, spomenuo je kako to čini zbog ruskih aktivnosti, Kine i drugih zemalja. Ali Peking nikada nije bio dio INF ugovora i posljednja tri desetljeća nije imao ograničenja za razvoj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Za Trumpovu administraciju je pritisak na Kinu ključni dio njegove vanjske politike. Ranije ove godine je američki ministar obrane James Mattis predstavio je novu strategiju Pentagona koja je Kinu i Rusiju proglasila za ključne prijetnje Sjedinjenim Državama i pozvao na neprekidna financijska ulaganja u vojsku kako bi se prevladalo "razdoblje strateške atrofije".


Krećući se u istom smjeru, prema povećanju vojne moći, američki predsjednik Donald Trump je nedavno najavio namjeru povlačenja iz Ugovora o projektilima srednjeg i kratkog dometa (INF), što je objasnio potrebom da se odupre ne samo Rusiji, koja navodno krši taj sporazum, što Moskva žestoko odbacuje, već i Kini.

"Kina nije dio ovog ugovora, ali je treba uključiti", izjavio je 22. listopada američki predsjednik.

Sa svoje strane, savjetnik za sigurnost američkog predsjednika John Bolton, kojega svi vide kao pokretačku snagu koja stoji iza odluke Trumpa, sugerirao je da Kina čak može biti važniji faktor od Rusije.