Moskva je uputila jasno i snažno upozorenje Zapadu da se "ne igra sa vatrom" u sirijskoj provinciji Idlib, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

"Sprema se nova provokacija da bi se omeli planovi za sprovođenje antiterorističke operacije u Idlibu. Naša ministarstva odbrane i spoljnih poslova su iznijela činjenice da bi se uputilo jasno i snažno upozorenje našim zapadnim kolegama da se ne igraju vatrom", rekao je Lavrov, prenijela je agencija Tass.

Lavrov je to saopštio poslije razgovora sa sirijskim kolegom Validom Mualemom.

Mualem je rekao da su snage sirijske vlade odlučne da "idu do kraja" u Idlibu i da su ekstremisti el-Nusre glavna meta Damaska.

On je naglasio da će Sirija pokušati da u ofanzivi izbjegne civilne žrtve, prenio je Rojters.

Ujedinjene nacije su ranije danas pozvale Rusiju, Iran i Tursku da spriječe borbe u sirijskoj pokrajini Idlib gde se vladine snage spremaju za ofanzivu na pobunjenike.

AP je prenio da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš juče takođe upozorio na situaciju u Idlibu poručivši da tamo raste rizik od humanitarne katastrofe.

Gutereš je pozvao Rusiju, Iran i Tursku da kao države garantori pokušaju da obuzdaju nasilje u Siriji kako bi se našlo mirno rješenje za Idlib, pokrajinu u kojoj živi skoro tri miliona.

Iran se i dalje pridržava odredbi nuklearnog sporazuma postignutog s velikim silama 2015. godine silama i poslije povlačenja SAD iz sporazuma, saopštila je danas Međunarodna organizacija za atomsku energiju (IAEA) u povjerljivom dokumentu.

U kvartalnom izvještaju distribuiranom zemljama članicama u koji je AP imao uvid, IAEA je navela da je Iran ostao u okviru ključnih ograničenja navedenih u sporazumu nazvanom Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (ili JCPOA, po engleskoj skraćenici).

Ovaj zaključak donijet je u trenutku kada drugi potpisnici istorijskog sporazuma iz 2015. godine - Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina - nastavljaju napore da spasu sporazum od kada je američki predsjednik Donald Tramp odlučio da u maju jednostrano povuče SAD iz njega.

Prema sporazumu, daju se ekonomski podsticaji a zauzvrat Iran treba da da određene nuklearne garancije. Od kada su se SAD povukle i ponovo uvele sankcije Iranu, privreda te zemlje je već počela da posustaje i domaća valuta je drastično izgubila vrijednost.

Ostalih pet zemalja potpisnica potvrdile su da su posvećene sporazumu kojim se ograničava iransko obogaćivanje uranijuma i skladištenje materijala koji bi mogao da bude upotrebljen u programu za proizvodnju nuklearnog oružja. U zamjenu za to, Teheranu su ukinute trgovinske, naftne i bankarske sankcije.

IAEA je navela u izvještaju da je dobila pristup svim lokacijama u Iranu koje je trebalo da posjeti i da su inspektori potvrdili da je Iran ostao u okviru granica skladištenja teške vode i nisko obogaćenog uranijuma.

Grčka je konačno savladala finansijsku krizu, koja je gotovo uništila ovu prelijepu zemlju. Barem tako tvrde evro-birokrate, nakon još jednog od bezbrojnih sastanaka posvećenih ovoj temi. Nažalost, i ovaj put je u pitanju bezobzirna obmana.

Ministri finansija 19 država evrozone nakon (naravno, dramatičnog) sastanka u Luksemburgu 20. avgusta objavili su: "Grčka kriza je večeras i ovdje završena"! Evropski komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovici nadahnuto je dodao: "Konačno smo došli do kraja puta koji je bio dug i težak. Ovo je istorijski momenat". Grčki ministar finansija Euklid Cakalotos je uskliknuo: "Ja sam srećan čovjek"!

Posao političara dozvoljava izvjesno pretjerivanje, ali su ovaj put baš debelo i neumjesno prekardašili. Jer nije se desilo ništa dramatično novo i, opet nažalost, ništa posebno dobro.

Istina je da je tog datuma isticao treći program finansijske "pomoći", koji je ozloglašena Trojka (Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF) nametnula Grčkoj prije deset godina i da je još mnogo ranije odlučeno da se program ne nastavi, već da bude zamijenjen drugim aranžmanom.

Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je saopštila da se na Tviteru pojavio propagandni projekat u kojem se koristi lik devojčice i koji bi mogao da postane informaciona udarna pesnica zapadnih država za bombardovanje Sirije, nakon mogućeg insceniranja primene hemijskog oružja u provinciji Idlibu.

U pitanju je tviter stranica šestogodišnje Hale koja navodno živi u Idlibu i redovno objavljuje video-snimke druženja sa prijateljima. Prema rečima Zaharove, stranica devojčice je primer "ciničnog, proračunatog, ali ne i novog pristupa propagandi u Siriji naših zapadnih kolega".

Predsednik Brazila Mišel Temer je na dve nedelje rasporedio vojnike duž granice i glavnih puteva u državi Roraimi na severu Brazila, na granici sa Venecuelom, kako bi "garantovali red i mir" zbog ogromnog priliva izbeglica koje napuštaju krizom pogođenu Venecuelu.

Takva odluka Brazila usledila je nakon sukoba lokalnog stanovništva i Venecuelanaca na granici, a Temer je izjavio da "tragična" situacija u susednoj zemlji predstavlja pretnju za čitavu Južnu Ameriku.

Prema rečima dr Dušana Vasića, profesora Fakulteta za poslovne studije i pravo i bivšeg ambasadora SR Jugoslavije u Meksiku, situacija sa migrantima je stavljena u funkciju političkih obračuna i pritiska na Venecuelu.

"Takav potez Brazila je poražavajući. Naime, domaće civilno stanovništvo napalo je izbeglice iz Venecuele i zbog toga je proamerički predsednik Temer poslao vojsku na tu granicu. Brazilske vlasti, međutim, nisu pokušale da to pitanje reše sa lokalnim vlastima u smislu da se organizuju prijemni centri, da se tim ljudima ponude hrana i prenoćište, da se asimiluju u meri u kojoj je to moguće, bar privremeno. Dakle, sve ono što spada u paket humanitarnih postupaka je izostalo, a pridošlice su se odjednom našle u sukobu sa lokalnim stanovništvom i Brazil je reagovao vojskom", objašnjava prof. Vasić.

Egzodus iz Venecuele je, podseća naš sagovornik, krenuo 2013. godine, nakon smrti Uga Čaveza, a do sada je oko 2 miliona i 300 hiljada Venecuelanaca napustilo tu zemlju. Kako kaže, iz zemlje odlazi uglavnom stanovništvo iz siromašnih, ruralnih područja.

Jučer su Sjedinjene Države poslale zahtjev Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za održavanje konzultacija s Rusijom zbog uvoznih carina koje su ruske vlasti uvele na niz roba iz američkog uvoza.

Podsjetimo, zahtjev za održavanjem konzultacija sa suprotnom stranom se prvi korak nužan u postupku podnošenja tužbe u WTO.

Washington u tužbi navodi kako Moskva iste carine na primjenjuje i na slične robe drugih članica WTO.

Rusija je 5. kolovoza uvela povećane uvozne carine na više roba iz Sjedinjenih Država kao odgovor na uvođenje carina na ruski čelik i aluminij od strane Trumpove uprave.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskova je izjavio kako Kremlj podnošenje zahtjeva SAD-a protiv Rusije u WTO zbog carina na američke proizvode "ne smatra normalnim".

"S druge strane, ovo je naše legitimno pravo. Naravno, Rusija će u ovom slučaju upotrijebiti širok raspon protuargumenata", rekao je Peskov.

Ministarstvo ekonomije i gospodarskog razvoja Rusije je priopćilo da su SAD pogrešno protumačile mjere koje je poduzela Moskva i da zemlja po pitanju carina djeluje u okviru normi Svjetske trgovinske organizacije.

"Mi djelujemo u okviru Sporazuma WTO o zaštitnim mjerama prema kojem možemo nadoknaditi štetu uzrokovanu posebnim zaštitnim mjerama koje donose druge države, u ovom slučaju SAD", stoji u priopćenju ruskog ministarstva ekonomije.

SAD tvrde da su mjere Rusije protivne pravilima WTO i primjenjuju se samo na uvoz iz Sjedinjenih Država, a ne na robe iz drugih zemalja i stope carina su veće od maksimalnog dopuštenih prema uvjetima članstva u WTO.

Rusija je dobila 60 dana kako bi riješila spor, nakon čega će SAD vjerojatno tražiti od WTO da donese presudu.

Planovi Indije za kupnju ruskog oružja, između ostalog i PRO i PZO sustava S-400, mogu za posljedice imati američke sankcije, izjavio je 29. kolovoza pomoćnik američkog ministra obrane za Azijsko-tihooceansku regiju Randall Shriver.

Govoreći u washingtonskom Carnegie Center-u, Schriver je kazao kako Bijela kuća ne jamči dugoročno isključenje Indije od primjene američkog zakona o sankcijama CAATSA. Osim toga, kazao je kako SAD u budućnosti mogu biti bolji i perspektivniji indijski partner.

"Pogledajte na sliku ruske budućnosti - naprimjer, demografiju. Ne mislim kako je to država s kojom uistinu treba imati strateško partnerstvo na dalju budućnost. Mi možemo biti bolji i perspektivniji partneri", izjavio je američki državni službenik.

Podsjećamo: gotovo identične riječi Schriver je nedavno izgovorio i prigodom posjeta Manili, kada se suprostavio namjerama Filipina za kupnju ruskih dizel podmornica.


Što se tiče američkog zakona CAATSA, Washington njime pravda uvođenje jednostranih sankcija protiv bilo koje države, koja s Rusijom surađuje u vojno-tehničkoj sferi. Moskva takvo američko ponašanje oštro kritizira, tvrdeći kako sprječava tržišno natjecanje i konkurenciju na međunarodnom tržištu oružja i vojne opreme.

Nakon istrage i provjere dokumenata Pentagona su stručnjaci američkog Projekta organizacije za državni nadzor (POGO) zaključili da američka vojska pokušava prikriti kritične nedostatke projekta F-35 koji mogu dovesti do obustave serijske proizvodnje zrakoplova.

Prema izvješću kojeg su objavili američki stručnjaci, dužnosnici Pentagona mnoge opasne nedostatke dizajna borbenog zrakoplova reklasificiraju tako da ne izgledaju ozbiljni.

Prema jednom od autora izvješća, kojeg citira The Washington Examiner, Pentagon želi biti siguran da će moći doći na Capitol Hill i reći: "Više nema nedostataka prve kategorije".

U izvješću se navodi da su "nedostaci prve kategorije" oni koji ugrožavaju živote i zdravlje posade ili drugih osoba, nose rizik gubitka zrakoplova, što će u budućnosti rezultirati potrebom da se zaustavi serijska proizvodnja borbenog zrakoplova F-35.

Prema opširnom izvješću kojeg je objavio POGO, među 19 kritičnih nedostataka su neki koji su namjerno podcijenjeni, kao što su problemi sustava za katapultiranje ili određivanje koordinata za lansiranje raketa, što može dovesti do pogrešnih udara po svojim jedinicama.

Općenito, prema procjeni ovog izvješća, zrakoplov trenutno ima 111 ključnih nedostataka prve kategorije i još 855 druge kategorije.

Podsjetimo, prošlog četvrtka, kada je F-35A trebao sletjeti u bazu na Floridi, dogodio se incident kada je zrakoplovu u povratku u bazu otkazala oprema za slijetanje. Pilot je manevrirajući uspio prizemljiti zrakoplov, a lokalni mediji su objavili fotografije koje prikazuju avion spušten na nos. Detalji o incidentu zbog kojeg se lovac morao vratiti u bazu nisu objavljeni.

David Hearst, urednik portala Middle East Eye, opisao je saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana kao kockara koji gubi. Prinčevi planovi počinju blijediti u pustinji zbog sve većih problema sa kojima se suočava unutar države te problema koje ima njegov glavni patron, američki predsjednik Donald Trump, kaže Hearst.

U svom tekstu objavljenom na britanskom portalu Middle East Eye, Hearst kaže da se balon raspršio i da veliki projekti Mohameda bin Salmana iščezavaju jedan za drugim u pustinji, a sa njima i ambiciozne tvrdnje o reformi desetljeća korupcije i diverzifikaciji ekonomije koja ovisi o nafti.

Dodaje kako su propali i Bin Salmanovi pokušaji da se pojavi kao Trumpov čovjek na Bliskom istoku.

Sada su u Saudijskoj Arabiji mladi 32-godišnji prijestolonasljednik i ljuta kraljevska porodica koja samo čeka priliku da mu se osveti zbog poniženja kojeg je pretrpjela, što nije recept za stabilnost, a kamoli reformu, ističe Hearst.

Strahovi

Autor teksta kaže kako saudijska ekonomija i dalje u velikoj mjeri zavisi od nafte i da država pokušava spriječiti odliv kapitala u inostranstvo.

Dodaje da se prošle sedmice srušio kamen temeljac Bin Salmanovih projekta, a riječ je o planu izlaska saudijske naftne kompanije Aramco na berzu i ostvarivanja 100 milijardi dolara prodajom 5 posto dionica. Navodi da je novinska agencija Reuters objavila da su raspušteni finansijski savjetnici koji su radili na projektu i da je potpuno otkazana inicijalna javna ponuda (IPO) za Aramco. Ističe da se IPO suočava sa sumnjama vezano za pravne korake koje bi porodice žrtava napada 11. septembra 2001. mogle poduzeti.

Nakon što je Europska unija donijela je odluku da Iranu dodijeli pomoć od 18 milijuna eura za ublažavanje utjecaja američkih sankcija protiv Teherana, postalo je jasno da taktika i strategija Washingtona, kojoj je cilj prisiliti Irance na reviziju nuklearnog sporazuma, neće uspjeti. Stvar nije toliko u iznosu kojeg je dodijelio Bruxelles, već u simbolici ove geste. U tom smislu američki časopis The Atlantic podsjeća kako su 2012. godine SAD i EU zajedno uveli embargo na izvoz iranske nafte, što je "prisililo Teheran da sjedne za pregovarački stol". Međutim, ovaj put se to neće dogoditi.

Ranije je šefica europske diplomacije Federica Mogherini rekla kako će Europska unija potaknuti tvrtke da posluju s Iranom, bez obzira na jednostrane sankcije Washingtona, ali pod uvjetom da Teheran ne izađe iz sporazuma o svom nuklearnom programu. Štoviše, EU je usvojila zakon kojem je cilj ograničiti štetu europskim tvrtkama zbog američkih sankcija. EU je također pojednostavila postupak za pružanje financijskih sredstava i jamstava Europske investicijske banke za projekte u Iranu i namjerava ojačati gospodarsku suradnju s Islamskom Republikom. Stvara se mehanizam za izravnu naplatu sa Središnjom bankom Irana, zaobilazeći američke banke.

Stručnjaci kažu da se "takav potres u američko-europskom savezu nije vidio od 1996. godine". No, to nije spriječilo da velike zapadne tvrtke, kao što su Airbus, Total, Renault, Siemens, Boeing, General Electric i drugi, da odbiju surađivati s Iranom. No nisu otišli svi, što znači da je iransko pitanje, uz politički "razvod" Sjedinjenih Država i EU, podijelilo i europske tvrtke.

Čini se da Washington uopće nije zabrinut zbog takvog razvoja događaja i smatra da u Europi nema "borbe između kompanija i europske birokracije". No, ovdje se otvara još jedan front koji, uz brojna druga putanja, dodatno može destabilizirati Europsku uniju.

Postavlja se pitanje koje konkretne rezultate u Europi nastoji postići administracija Donalda Trumpa pod krinkom borbe protiv Irana.

Posebni američki izaslanik za Iran, Brian Hook, naveo je kako Europljani ovom akcijom šalju "pogrešnu poruku u krivo vrijeme", te poziva EU da pomogne Washingtonu da "okonča iranski prijetnju globalnoj stabilnosti". Ali to su samo prazne fraze, što je vidljivo u dinamici u Europi i na Bliskom istoku.