Gospodari lutakaS


Oil Well

Nafta bi mogla drastično da poskupi 2020.

oil tanker
© Natalia Kolesnikova / AFP
Cene nafte mogle bi da skoče na 200 dolara za barel u narednih 18 meseci. To bi moglo da dovede do ekonomskog udara užasnih razmera, upozorava se u izveštaju koji prenosi RT.

Istraživački ekonomista i posmatrača tržišta nafte Filip K. Verleger predviđa da bi moglo doći do manjka dizel goriva 2020. godine, kao rezultat propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) donetog radi smanjenja emisije sumpora. Propisi, koji će stupiti na snagu početkom 2020. godine, smanjuju dozvoljenu koncentraciju sumpora u gorivima koja koriste plovila sa 3,5% na samo 0,5%.

Ova pravila već su pokrenula akcije s ciljem da se smanji sadržaj sumpora. Međutim, trenutni globalni kapacitet možda neće moći da pruži dovoljno goriva sa niskim sadržajem sumpora kako bi omogućio nesmetan prelazak iz goriva visokog sumpora u brodsku flotu.

Industrija pomorstva čini oko 5 odsto ukupne globalne tražnje nafte, a većina brodova koristi tečno ulje visokog sumpora. Prebacivanje tolike industrije na niskosumporni dizel i gorivo slično dizelu - predstavlja ogromnu promenu.

Vlasnici brodova će imati nekoliko opcija: da instaliraju skupe sisteme za čišćenje i uklanjanje sumpora, da pređu na goriva koja imaju nizak nivo sumpora, ili da pređu na LNG. A LNG najčešće smatraju najskupljom opcijom koja zahteva kapitalne izdatke za remont celokupne flote.

Dalji problem je što nije svaka nafta istog sastava - postoje kiselije sa više sumpora i one kojima treba dodatna obrada, a nisu sve rafinerije opremljene opremom za dodatnu obradu.

Do sada, pomorska industrija je koristila preostalo mazivo a to je najjeftiniji i najprljaviji deo. Do 2020. godine proizvodnja dizela će morati da poraste za najmanje sedam odsto, upozorava se u izveštaju Philip K. Verlegera, što premašuje tri odsto potrebnih za drumski transport i druge namene.

Wine n Glass

Previše alkohola?: Ukrajinski zvaničnik optužio Rusiju da je zapalila Grčku

Požar u Grčkoj
© AP Photo / Thanassis Stavrakis
Strašni šumski požari koji su poslednjih dana zahvatili Grčku postali su povod za još jedan napad na Rusiju iz Ukrajine. Poslanik Vrhovne rade i član partije Vitalija Klička "Udar" Vitalij Čepinoga izašao je sa spektakularnom izjavom za rubriku verovali ili ne: Moskva je poslala smrtnu opasnost na Grke kao osvetu za diplomatski skandal.

"Grčka je proterala nekoliko pripadnika FSB koji su se maskirali u diplomate. Kremlj je obećao odgovor. Nakon nekoliko nedelja Grčka je zapaljena sa nekoliko strana. Zbog čega? Stvar je u tome da je savremena Rusija sposobna za sve. Nema nikakve kontrole i moralnih ubeđenja. Mogu nekoga da dignu u vazduh, nekoga da otruju, nešto da potpale. U toj državi je takva spoljna politika", napisao je Čepinoga na Fejsbuku.

Te reči su šokirale čak i Ukrajince.

"Ne, prijatelji, mi nemamo nikakvih moralnih barijera. Nema ni razuma ni savesti - samo želja da se što više uzburka krv", rekao je novinar RIA FAN Andrej Mančuka.

Arrow Up

Puigdemont: Izvještaji o umiješanosti Moskve neosnovani, obratiti pažnju samo na čvrste dokaze i činjenice

Puigdemont
Izvještaji o navodnoj povezanosti predstavnika španskog regiona Katalonije i Moskve su neosnovani, izjavio je bivši katalonski lider Karles Puđdemon.

On je na konferenciji za novinare u Berlinu rekao da postoji dosta lažnih vijesti o vezama Moskve i Katalonije.

"U svakom slučaju, trebalo bi da obratimo pažnju samo na čvrste dokaze i činjenice. Ne postoje konkretne činjenice koje ukazuju na to da bi tako nešto moglo biti istinito", rekao je Puđdemon.

Puđdemon je dodao da "botovi na internetu" stoje iza prenošenja ovakvih glasina, javio je TASS.

Španski dnevni list "El pais" u novembru prošle godine pisao je kako su pojedini hakeri, koji borave u Rusiji, navodno pomogli katalonskom vlastima u održavanju internet stranice referenduma o nezavisnosti Katalonije, koji je održan 1. oktobra 2017. godine.

Ruska Ambasada u Madridu kasnije je saopštila da izvještaji pojedinih medijskih izdanja o navodnoj "ruskoj vezi" u okviru katalonske krize "ne pomažu čitaocima da vide stvarni izvor problema u tom području".

Better Earth

U Johannesburgu počeo summit skupine BRICS - Turska dobila posebnu pozivnicu

BRICS
© REUTERS/Siphiwe Sibeko
U lipnju ove godine je u gradu Qingdao u Kini održan godišnji summit Šangajske organizacije za suradnju, koji je vrlo malo popraćen u medijima, iako su donesene važne odluke u smislu jačanja kolektivne sigurnosti azijsko-pacifičke regije.

Na tom su sastanku sudjelovali Kina, Rusija Indija, Pakistan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan, te Iran kao zemlja sa statusom promatrača i zemlje koja treba postati nova punopravna članica SCO.

Ovaj dogovor nije medijski popraćen jer se u Kanadi u isto vrijeme održavao prilično buran summit skupine G7, na kojem su čelnici "najvećih sedam ekonomija svijeta", od kojih neke to odavno nisu, većinu vremena proveli u svađi i na kraju se nisu dogovorili ništa.

Od danas pa do 27. srpnja Johannesburgu, Južnoafrička Republika, održava 10. summit zemalja BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Organizatori su pripremili pozivnice za više od 5000 delegata. Summit će pratiti više od 1100 medija, većina iz Kine, Južne Afrike, Rusije, Indije, Rusije i Brazila, ali i brojnih drugih zemalja. Akreditirani su novinari kuća SABC, CCTV, CGTV, China Daily, Bloomberg, Reuters, Xhinua, RT i brojnih nezavisnim medija.

Južnoafrička vlada, kao organizator, želi raditi na rješavanju trgovinske neravnoteže i to će biti tema s kojima će razgovarati sda svojim BRICS partnerima.

Lerato Mataboge, zamjenik glavnog ravnatelja na Ureda za trgovinu i industriju, rekao je da je Južnoj Africi najveće izvozno odredište Kina, a slijede Indija, Brazil i Rusija. Trend je isti s uvozom, s Kinom kao najveći uvoznikom u JAR.

Predsjednik Južne Afrike, Cyril Ramaphos, ugostio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga jučer, dan prije zakazanog sastanka na vrhu.

"Dok SAD uvijek ignorira Afriku, Kina je davno prepoznala gospodarsku ulogu Afrike i snažno je prisutna na kontinentu. To je dodatno jača poziciju skupine BRICS u svjetskom poretku i dodatno se jača trgovina i bilateralni sporazumi među afričkim zemaljama", izjavila je za BRICS Post Fatima Vawda, direktorica za ulaganja južnoafričke tvrtke "27four Investment Managers".

Magnify

Teheran nije Pjongjang: Teško da će Iran pristati na Trumpove zahtjeve

Iran
© AFP 2018 / CHAVOSH HOMAVANDI
Samo dan pošto je uzburkao strasti pretnjom iranskom predsedniku Hasanu Rohaniju da će se "suočiti sa užasnim posledicama zbog pretnji Sjedinjenim Državama", američki predsednik Donald Tramp poručio je da je spreman za pregovore o novom sporazumu o denuklearizaciji Irana.

Tramp je naime naveo da Iran nije ista zemlja od kako je on odlučio da povuče SAD iz nuklearnog sporazuma sa Teheranom i da je spreman za dogovor.

Takva ponuda američkog predsednika, međutim, nije iznenadila novinara i spoljnopolitičkog komentatora Borislava Korkodelovića, koji kaže da ga situacija sa Iranom podseća na ono što se dešavalo sa Severnom Korejom.

"Čini se da Tramp pokušava da ponovi ono što je uradio sa Severnom Korejom - da izazove što je moguće veću zategnutost u odnosima i što zapaljiviju atmosferu, a onda da, kao poslovni čovek, ponudi nešto poput pregovora. To je u slučaju Pjongjanga i prihvaćeno, ali se veruje da Iran, kao moćnija država koja je u mnogo boljoj međunarodnoj poziciji, to neće prihvatiti", kaže Korkodelović.

On takođe napominje da su razlike između Pjongjanga i Teherana velike.

"Iran nije samo druga vrsta države, već su u slučaju Severne Koreje svi regionalni igrači poput Rusije, Kine i Južne Koreje bili za pregovore sa SAD. U slučaju Irana imamo zemlje poput Izraela, Saudijske Arabije i UAE, američke saveznike oštro suprotstavljene Teheranu, koji ne bi voleli da Tramp ponudi Iranu nešto zbog čega bi oni ostali kratkih rukava, bez obzira da li bi Iran to prihvatio ili ne", smatra Korkodelović.

Stock Down

SOTT Fokus: Velika obmana: Gušenje ruske ekonomije devedesetih godina bila je namjerna politika MMF-a

.... ako pojam milijardi barela dokazanih rezervi nafte i milijarde tona zlata ispunjavaju vaše snove s vizijama veoma uzbudljivog krupnog toka gotovine i ledene vodke, onda bi Boris Jelcin mogao pronaći nešto za vas. - Paul Hofheinz, časopis Fortune, 23. rujna 19911.
Prethodni članak je izvadak iz poglavlja 3 moje knjige Velika obmana: Istina o Bill Browderu, Zakonu Magnitsky i anti-ruskim sankcijama. Dio 1 je ovdje. Dio 2 je ovdje.
Rusija
© Viktor Korotayev / ReutersUlična prodavačica hrani psa lutalicu na ilegalnom tržištu hrane u predgrađu Moskve, siječnja 1997.
Šok terapija dala je Rusiji jednu od najgorih i najdužih gospodarskih depresija 20. stoljeća, humanitarnu katastrofu bez presedana za mirnodopsku krizu i kriminalno nepravednu privatizaciju javne imovine. Razlozi zbog kojih su se stvari dogodile na taj način u Rusiji uglavnom nisu dobro razumljive na zapadu. Čak i među bolje informiranim intelektualcima često se smatra da je neuspjeh šok terapije neodređeno povezan s nekim zlokobnim nedostatkom u ruskom društvu. To je ono što je Bill Browder karakterizirao kao "prljavo nepoštenje Rusije" ili "Ruska zla osnova," što je izazvalo korupciju i kriminalitet zapanjujućih proporcija. U ovom toksičnom okruženju slatki plodovi zapadne demokracije i kapitalizma jednostavno nisu mogli rasti unatoč velikodušnom dobročinstvu ruskih zapadnih prijatelja.

Takva lakovjerna verzija događaja nikada nije bila utemeljena na bilo kojoj koherentnoj analizi onoga što se dogodilo u Rusiji tijekom 1990-ih. Umjesto toga, ona se temelji na svrhovitom upravljanju percepcijom u zapadnim medijima. Još od travnja 2015., Washington Post je dobar primjer ovakvog upravljanja percepcijom. U članku uredništva, Washington Post informirao je svoje čitatelje da je devedesetih godina prošlog stoljeća "tisuće Amerikanaca otišlo u Rusiju u nadi da će pomoći tim ljudima da postignu bolji život. Američki i zapadni napori u proteklih 25 godina - kojima su Sjedinjene Države i Europa posvetile milijarde dolara - imale su za cilj pomoći Rusiji da nadvlada strašno nasljeđe sovjetskog komunizma, koji je 1991. godine ostavio zemlju na koljenima. ... Amerikanci", pišu urednici Washington Posta, "došli su iz najboljih razloga. ... velikodušna ruka produžila se na post-sovjetsku Rusiju, nudeći najbolje od zapadnih vrijednosti i znanja."2

Zaista, zapadnjačka uloga u ruskoj tranziciji gotovo je uvijek predstavljena kao velikodušno dobročinstvo. Iako su mnogi među zapadnim pomagačima došli u Rusiju s iskrenim i časnim namjerama, cijeli je projekt, u mjeri koliko je to odredila njezina zapovjedna i upravljačka struktura, bio jednostavno masivan, bestidni zločinački poduhvat.

Brick Wall

Trump želi spriječiti neizbježno — novi svjetski ekonomski poredak

Kina i SAD
© AP Photo / Ng Han Guan, Pool
Sastanak ministara finansija 20 najrazvijenijih zemalja sveta (G20) samo je nedvosmileno potvrdio sve veći jaz u trgovinskom sukobu SAD i ostatka sveta i grčevitu borbu Amerike da spreči neizbežno - nadolazeći novi svetski ekonomski poredak, u kome će Kina voditi glavnu reč.

Loše vesti iz globalne ekonomije sustižu jedna drugu. Upozoravajuća ocena MMF-a da će trgovinski rat koji su uvođenjem carina pokrenule SAD u nameri da zaštite svoju privredu, mogao da smanji globalni bruto društveni proizvod za oko 430 milijardi dolara, odnosno 0,5 odsto, nije bila najgora poruka sa zasedanja ministara finansija 20 najrazvijenijih zemalja sveta.

Sam tok rasprave na skupu održanom proteklog vikenda u Buenos Ajresu, razmenjene međusobne pretnje i optužbe bitnih aktera, ali i muk na relaciji najbitnijih - SAD i Kine, ukazuje da je jaz sve veći.

SAD, koje su krenule sa protekcionističkim merama, carineći prvo uvozni čelik i aluminijum, a potom uvodeći i carinu na robu vrednu 50 milijardi dolara, uvezenu iz Kine, na G20 su, očigledno, došle sa taktikom - napad je najbolja odbrana.

Američki ministar finansija Stiven Mnučin osuo je paljbu na Kinu i EU zatraživši od njih da poštuju "slobodnu, pravičnu i uzajamnu trgovinu". Ponovio je predlog američkog predsednika Donalda Trampa izrečen na nedavnom samitu G7: Ako Evropa veruje u slobodnu trgovinu, spremni smo da potpišemo sporazum o slobodnoj trgovini bez tarifa, bez carinskih barijera i bez subvencija. Dakle, moraju biti zastupljene sve te stavke.

Komentar: Pogledajte također: SAD će, na kraju, ostati same sa svojim lažima, Washington će platiti skupu cijenu za pokretanje trgovinskog rata protiv Kine


Dollars

MMF Venezueli prognozira inflaciju od 1.000.000 %

Hiperinflacija
© Carlos Garcia Rawlins / Reuters
Međunarodni monetarni fond smatra kako je moguće da inflacija u Venezueli do kraja godine dosegne nevjerojatnih milijun posto, o čemu za portal Nacional govori ekonomist MMF-a Alejandro Werner.

Prema njegovim riječima, to će stanje u Venezueli biti slično onom u Njemačkoj 1923.g. ili u Zimbabveu 2010.-ih godina. Osim toga, kolaps ekonomije, hiperinflacija i pogoršanje stanja u opskrbi stanovništva dovest će do daljnjeg rasta migracijskog tijeka u susjedne zemlje.

Vlada u Caracasu službeno je prestala objavljivati informacije o razini inflacije u Venezueli još od 2015. godine. Ukoliko se ostvare prognoze MMF-a, radit će se o rekordnoj razini inflacije u državama Latinske Amerike.

Komentar: Embargo i sankcije protiv koje je zemlji nametnuo Washington su uzrokovali visoku inflaciju i krizu. Venezuela je pokrenula svoju kriptovalutu, Petro, koja će službeno funkcionirati s potporom državnih rezervi nafte.


Bullseye

Ruski zvaničnik: NATO bi mogao biti koristan u borbi protiv pravih prijetnji - zagađenja svjetskog okeana

NATO
© REUTERS / Ints Kalnins
NATO bi mogao dati realni doprinos ako bi se borio protiv zagađenja svetskog okeana, izjavio je senator Aleksej Puškov.

"Nije jasno čime se bavi NATO, a mogao bi dati i realni doprinos u borbi protiv pravih pretnji - zagađenja svetskog okeana koji je dostigao opasne razmere", napisao je Puškov na Tviteru.

On je dodao da bi u tom slučaju novac koji su države NATO-a skupile za odbranu mogao biti korisno upotrebljen, dok bi čovečanstvo pozitivno ocenilo takve napore.

Komentar: Odlična ideja!


USA

Američki analitičar: Washington želi Iranu uvesti haos i etničke podjele kao što su pokušali uraditi sa Sirijom

Iran
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pokušava da balkanizuje i destabilizuje Iran i druge zemlje na Bliskom Istoku, poticanjem nemira i rasparčavanjem regiona, izjavio je politički analitičar Skot Benet za Press TV.

- Interes američke vlade je balkanizacija i uvođenje iranskog naroda i vlade u haos, frakcije, sporenja i etničke podjele, naveo je Benet, bivši američki oficir i vojni psiholog.

Takođe, Vašington će poduzeti sve što može kako bi se Iran pretvorio - iz jedne čvrste, koherentne i produktivne - u zemlju manjih svađalačkih plemena i frakcija, rekao je Benet.

"To je ono što su pokušali uraditi sa Sirijom... ali nije uspjelo", dodao je.

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu da će se suočiti sa teškoćama 'kakve je samo nekolicina pretrpjela kroz historiju' nakon što su Sjedinjene Države pokrenule kampanju, nastojeći potaknuti unutrašnje nemire u samom Iranu.

Trampova agresivna poruka uslijedila je nakon mu je iranski predsjednik Hasan Rohani uputio upozorenje da "ne vuče lava za rep" i da nije u poziciji da potiče iranski narod protiv iranske sigurnosti i interesa.

Komentar: "Tamo je mafija na vlasti": Pompeo govorom iranskoj dijaspori objavio početak operacije smjene režima u Teheranu?