Nije tajna da je Francuska od početka rata u Siriji podupirala islamističke snage koje su se borile kako bi srušile sekularnu vlast u Damasku. Potpora iz Francuske stizala je na razne načine što je militantima u prvim godinama rata omogućilo da zauzmu znatne dijelove Sirije.

Dakako, Francuska nije bila jedina - zemlje koje su također aktivno i uvelike podupirale islamističke borce u Siriji su: SAD, Turska, Izrael, Saudijska Arabija, Katar i Jordan.

Francuska sada ponovno šalje pomoć u Siriju, u vidu 50 tona medicinske pomoći, ali po prvi puta ne militantima već sirijskoj državi. Naime, nakon dogovora s Rusijom, Francuska je odlučila poslati pomoć u Istočnu Ghoutu pokraj Damaska, prostor koji se od travnja ove godine nalazi pod kontrolom vladinih snaga.

Pomoć će iz Francuske danas biti prebačena ruskim zrakoplovom do ruske zračne vojne baze na sjeverozapadu zemlje te će dalje biti prebačena do Istočne Ghoute. Dogovor o francuskoj pomoći postignut je za vrijeme susreta francuskog predsjednika Macrona i ruskog predsjednika Putina u svibnju ove godine.

Ovo je tako postao prvi slučaj da jedna Zapadna zemlja šalje pomoć Siriji, državi Siriji, od početka rata.

Francuska je prekinula diplomatske odnose s Damaskom još 2011., no, uvidjevši sada kako sirijska vojska definitivno dobiva ovaj rat, ovim potezom pokazuju kako ne žele biti predaleko od pobjedničke strane.

Nakon susreta Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom u Helsinkiju i njegove izjave Crnogorcima koju je dao u intervjuu za Fox News, ne stišava se bura na istoku Europe.
Naime, kada ga je poznati voditelj Tucker Carlson upitao: "Zašto bi moj sin trebao biti poslan u Crnu Goru, da bi je štitio od napada?", Donald Trump je odgovorio: "Razumijem u čemu je stvar. Ja sam sam sebi postavio ovo pitanje."

"Crna Gora je mala zemlja s hrabrim ljudima. Vrlo agresivnim. Mogu jednom postati agresivni, čestitamo, mi smo u Trećem svjetskom ratu. Ali na takvim načelima je stvoren NATO". Rekao je Donald Trump.

Nakon summita u Helsinkiju se politička klima u istočnoj Europi znatno pogoršala i mnogi preispituju sigurnosna jamstva NATO pakta, tvrdi Rudolf Gruber, dopisnik iz Beča švicarskog lista Luzerner Zeitung.

Talijanski ministar unutarnjih poslova i zamjenik premijera, Matteo Salvini, poručio je kako Krim "legitimno" pripada Rusiji jer je, kako tvrdi, referendum tamo održan 2014. godine bio volja naroda.

Izjavu je dao u intervjuu za The Washington Post nakon što ga je novinarka Lally Weymouth upitala "podržava li rusku aneksiju Krima". Nakon što je Salvini poručio kako je na Krimu održan referendum, Weymouth je rekla kako je to bio "lažni referendum".

Na to pak Salvini ponovno ističe: "To je vaše subjektivno novinarsko mišljenje. Referendum je bio i 90% glasača glasalo je za povratak Krima Ruskoj Federaciji".

Weymouth na to dodaje kako se referendum ne može smatrati legitimnim zbog prisutnosti ruskih snaga na Krimu u to vrijeme, a Salvini ističe kako je nelegitimna zapravo bila promjena vlasti u Kijevu. "Bila je to pseudo-revolucija financirana od strane stranih sila, baš kao i nemiri na Bliskom istoku poznati kao Arapsko proljeće", rekao je Salvini.

Njegovi komentari su, očekivano, izazvali burnu reakciju ukrajinskih vlasti, a ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine pozvalo je u Kijevu talijanskog ambasadora na obavijesni razgovor kako bi prosvjedovali zbog Salvinijevih izjava.

Potpisivanju sporazuma između Makedonije i Grčke o preimenovanju bivše jugoslavenske republike u Republiku Sjevernu Makedoniju, koja je samostalna od 1991. godine, nije cilj pronaći dugoročno rješenje koje će zadovoljiti i makedonski i grčki narod. Pravi je cilj bio ispuniti tek formalne uvjete za poziv Makedonije u NATO na summitu u srpnju ove godine. Ovo mišljenje su izrazili mnogi makedonski, ali i ruski i srpski stručnjaci, koji također pozorno prate širenje NATO pakta.

Podsjetimo da su sporazum o preimenovanju Makedonije 17. lipnja potpisali ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke, Nikola Dimitrov i Nikos Kotzias. Potpisivanje sporazuma je dovelo do prosvjeda u Skopju i nekoliko makedonskih gradova, pod sloganom "Nećemo odustati od imena, to je naša zemlja". Predsjednik zemlje Đorđe Ivanov je odbio ratificirati potpisani sporazum, pa je poslan u parlament. Unatoč činjenici da sjednici nisu nazočili zastupnici glavne oporbene stranke VMRO-DPMNE, parlament je ratificirao sporazum, ali je prerano reći da je priča završena. Stanovništvo će na referendumu izraziti svoje mišljenje o novom nazivu zemlje.

Naime, prema uvjetima sporazuma s Grčkom, Makedonija bi trebala promijeniti svoje ime i ustav, za što je potrebna dvotrećinska glasova zastupnika. Vladajuća stranka u ovom trenutku nema taj broj glasova, čak i ako se u obzir uzmu partneri u vladajućoj koaliciji, stranke makedonskih Albanaca.

Rusija se čini nezainteresiranom za cijeli slučaj, iako je poznavateljima prilika vrlo dobro poznato da to nije tako. Prema ruskom povjesničaru, stručnjaku za Balkan s Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Georgiju Engelhardtu, Makedonija može očekivati jačanje vanjskog pritiska, prije svega na predsjednika Ivanova.

"Bit će i jakog pritiska, unutarnjeg i vanjskog, na zastupnike oporbene stranke VMRO DPNME, kako bi se stranka na neki način podijelila i ugrabili potrebni glasovi. To se treba očekivati upravo u okviru promicanja potrebe promjene imena zemlje", vjeruje stručnjak.

Engelhardt je naglasio da se sve čini kako bi se potkopala stara pat pozicija u kojoj se Makedoniji spori s Grčkom, što nitko posebno ni ne skriva. Tijekom posljednjih nekoliko godina su Sjedinjene Države i druge vodeće zapadne zemlje zaključile kako treba ukloniti ovu "sivu zonu" u jugoistočnoj Europi, posljednji preostali više ili manje veliki prostor izvan NATO pakta.

U podrumu bombardovane zgrade koju su pripadnici terorističke organizacije Al Kaida koristili za skladištenje oružja u istočnom dijelu sirijskog grada Alepa novinar britanskog Independenta prošle godine je pronašao dokumente na kojima se nalazio i potpis Ifeta Krnjića, penzionisanog direktora fabrike BNT-TmiH iz Novog Travnika. Riječ je o garantnim listovima za minobacače proizvedene u BiH.
Britanski novinar je odlučio provjeriti šta tačno stoji iza pronađenih dokumenata pa se zaputio u BiH s namjerom pronalaska Ifeta Krnjića koji je trebao razotkriti kako je oružje iz Bosne i Hercegovine završilo u rukama terorista u Siriji.

Kako prenose provladini sirijski izvori, ali i izvori takozvane oporbe i The Washington Post, rat za oslobađanje juga zemlje je završio.

Nakon što su ruske zračne snage provele zrakoplovne udare po položajima islamističkih skupina u gradu Nawi, sirijske kopnene snage su napravile proboj zapadno od posljednje veće utvrde terorističkih skupina i gotovo okružila grad. Svaki daljnji otpor bi bio uzaludan i na kraju je postignut dogovor između militanata i sirijske vojske o predaji svih položaja terorista u Quneitri i jugozapadnoj Dara'i.

Na temelju sporazuma će sirijska vojska preuzeti kontrolu nad svim gradovima pod kontrolom militanata u Quneitri i osigurati prijevoz na sjever zemlje onima koji ne prihvate ponudu o amnestiji.

Osim toga, svi militanti će predati svoje teško oružje, a teroristi islamističkih kao što su Hayat Tahrir Al-Sham i Ahrar Al-Sham će biti prevezeni u sjevernu Siriju.

Konačno, sporazum će omogućiti povratak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda na njihove granične točke uz tampon zonu Golanske visoravni koju pod okupacijom drži izraelski režim.

Sporazum će se početi provoditi u narednim danima i nekoliko desetaka tisuća prognanih civila će se moći vratiti svojim domovima u Quneitri i Zapadnoj Dara'i. Trenutno je većina raseljenih civila sklonjena u blizini linije razdvajanja na Golanskoj visoravni.

The Washington Post javlja kako su sirijski militanti pristali na uvjete predaje i svoje posljednje džepove otpora u Quneitri će predati vladinim snagama, čime će Damask ponovno uspostaviti vlast nad granicom iz vremena prije izbijanja sukoba 2011. godine.

Danas je izraelski Knesset konačno usvojio zakon prema kojem će se za Izrael moći koristiti termin židovska država, koja isključuje i diskriminira ne samo Arape sunite ili šiite, nego i kršćane, Druze i druge manjine.

Izraelski Knesset je danas usvojio zakon kojim se Izrael definira kao "državu-nacija židovskog naroda". Zakon sadrži i izmijenjeni kontroverzni članak kojim se predviđa osiguravanje novih lokaliteta za Židove. Dakle, vraćamo se staroj priči, za koju mnogi tvrde da je antisemitska izmišljotina, odnosno planu izraelskog ministra rada Yigala Allona napisanog nakon rata 1967.
On podrazumijeva pripajanje velikih područja u takozvanom koridoru Jeruzalem, cijele Jordanske doline uključujući strateška mjesta između Jenina u Hebronu i južnog dijela Pojasa Gaze.

Plan je također predviđao osnivanje nekog oblika autonomije za Palestince u dijelovima koji bi se vratili pod jordanski suverenitet. Sličnosti Allonova plana s prijedlozima izraelskih pregovarača u Oslu '90-ih i politika koju je židovski režim danas potvrdio su impresivni.

Plan je u Knessetu u prosincu 1977. javno predstavio tadašnji premijer Menachem Begin i pojasnio "kako će prema planu arapski stanovnici Judeje, Samare i distrikta Pojasa Gaze moći samostalno obavljati svoje unutarnje poslove u područjima koja je napustila izraelska vojska, te stvoriti lokalnu policiju i izabrati svoju upravu, a Izrael će zadržati puni suverenitet i nadzor vanjske politike, ekonomije i granica na palestinskim područjima". Od tada do danas se ništa nije promijenilo i malo je vjerojatno da će židovski režim u Tel Avivu, koji se nakon usvajanja današnjeg zakona s punim pravom može tako nazivati, išta promijeniti u svojoj politici prema Palestincima, ali i ostalim manjinama.

Zakon je danas usvojen sa 62 glasa "za" i 55 "protiv" i određuje da hebrejski postaje jedini službeni jezik Izraela, dok je ranije i arapski imao identičan status s hebrejskim.

Osim toga, zakon nalaže da su "židovska naselja u Izraelu od nacionalnog interesa".

Britanski tabloid The Sun je izvijestio kako je od svojih izvora saznao da je britanska policija identificirala počinitelje pokušaja ubojstva bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri u Salisburyu. Kako piše The Sun, Scotland Yardu je siguran da iza pokušaja atentata stoji nekoliko ruskih državljana.
"Britanska policija je otkrila osobe koje su izvršile atentat na bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala pomoću nervnog agensa Novičok", piše The Sun, pozivajući se na svoje "izvore".

Kao što su ranije izvijestili britanski mediji, dužnosnici Scotland Yarda vjeruju "kako su napad, po nalogu Kremlja, provela dvojica unajmljenih ubojica".

Za ruskog predsjednika se obično kaže da u geopolitičkom smislu odlično igra šah, ali njemački Die Welt kaže kako se ovaj put ruski predsjednik odlučio igrati Trumpov poker. Naime, unatoč relativno dobrom prinosu na njih, Moskva je nedavno u prodala velike količine američkih državnih obveznica i tako oslabila SAD.

"Vladimir Putin ima snažne saveznike i nadaren je igrač pokera koji zna kako blefirati s lošijim kartama", piše Holger Zschäpitz, glavni urednik odjela za financije njemačkog lista.

Računajući nominalni BDP, Rusija je od 2014. u ekonomskom smislu pala iza nekih gospodarstava, ali je ruski predsjednik svoju zemlju vratio na političku pozornicu svijeta.

Njegov strateški dar nije otkriven 16. srpnja, tijekom njegova susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ipak, tijekom summita u Helsinkiju, Putin je igrao samouvjereno, predstavivši sebe kao novog partnera, ali pod jednakim uvjetima, iako je američko gospodarstvo dvanaest puta veće od ruskog. Do nedavno je ta razlika bila manja i američka ekonomija je bila veća osam puta od ruske.

No, sada barem znamo da Rusija nikako nije partner na kojeg se SAD mogu bezuvjetno osloniti, a Trump nije državnik kojem Putin vjeruje.

Usprkos lijepim riječima, koje je Trump dijelom pobio po povratku u SAD, zaključci se, prije svega, mogu izvući iz najnovijih podataka američkog Ministarstva financija. Moskva se riješila gotovo svih svojih američkih državnih obveznica. Kremlj je prodao 69 posto američkih obveznica samo u svibnju, a kupili su ih profesionalni ulagači.

Podsjetimo, drastičan rez u svibnju je uslijedio nakon što je gotovo polovica američkih obveznica u ruskim rezervama prodana u travnju.

Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Junker, koji je tijekom upravo završenog summita NATO-a u Bruxelessu jedva stajao na nogama, pridržavan od strane europskih državnika, ogledni je primjer stanja u kojem se već dugo nalazi Europska unija. Naime, unatoč službenom demantiju glasnogovornice EK koja je njegovo teturanje pripisala "bolnom napadu išijasa", Junker vidno podsjeća na ruskog predsjednika, Borisa Jelcina koji je često na službenim skupovima, a pod utjecajem velikih količina alkohola, imao neviđene ispade. Predsjednika Jelcina, kroničnog alkoholičara i marionetu Zapada, koji je tijekom devedesetih godina Rusiju bacio na koljena, Rusi pamte po okrutnim ekonomskim reformama ("šok terapija") koje su najveći broj građana ove velike zemlje odvukle u stanje krajnjeg siromaštva i neviđene bijede, ali istovremeno omogućile stvaranje malobrojne, neobično povlaštene kaste.

Oligarsi su potom, uz svesrdnu pomoć zapadnih "savjetnika" privatizirali ogromno rusko nacionalno bogatstvo, nekadašnju državnu imovinu, te ga izvezli u "civilizirani" svijet - zemlje zapadne Europe ili off shore rajeve pod kontrolom britanske kraljice. Slično, i od išijasa bolesni Junker, svoju je osamnaestogodišnju poziciju premijera Luksemburga iskoristio za pretvaranje te malene, ali iznimno bogate, politički neobično moćne zemlje u poreznu oazu usred Europske unije, te time snažno pridonio stvaranju nesocijalne i nesolidarne Europe kao ključnog izazova političke budućnosti i stabilnosti Europske unije.