Jučer je u Johannesburgu završio 10. summit na vrhu zemalja skupine BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Zaključak je da BRICS više nikome ne mora dokazivati svoju održivost i isplativost, za BRICS Post iz Južne Afrike piše posebni izvjestitelj Firas Al-Atraqchi. Iako je skup održan s temom veće uravnoteženosti u trgovini u unutar skupine i fokusiranjem na Afriku, pretpostavljalo se da će Rusija i Kina veći naglasak dati na trgovinski rat i druga međunarodna i lokalna pitanja.

Svijet je bio pod pritiskom rastuće financijske krize, kada su Brazil, Rusija, Indija i Kina dogovorili formiranje gospodarskog bloka 2008. godine. Hipotekarna kriza koja je počela s divom Lehman Brothers, četvrtoj najvećoj investicijskoj banci u Sjedinjenim Državama, dovela je do urušavanja velikih banaka, korporacija i izazvala krizu eurozone.

Kada je Južna Afrika 2010. godine ušla u tadašnji BRIC, sve vodeće svjetske ekonomije bile su uznemirene. SAD su prvi put pribjegle programima poticaja poput kvantitativnog ublažavanja (QE), kupnje obveznica i snižavanje kamatnih stopa. Eurozona je ovaj primjer slijedila nekoliko godina kasnije, kako bi se nosila sa stagnacijom u Francuskoj i Njemačkoj i recesijom u Italiji, Grčkoj i drugim zemljama, baš kaka su SAD počele gasiti svoj poticajni program. MMF je tada upozorio da napredna gospodarstva trebaju održavati poticajnu politiku.

"U najrazvijenijim gospodarstvima značajni izlazni nedostaci i ići ispod ciljane inflacije ukazuju na to da monetarni stav mora ostati prilagodljiv. Upravljanje visokim javnim dugom u uvjetima niskog rasta i niske inflacije ostaje ključan izazov", upozorio je MMF u ranijem izvješću.

U vrijeme kada je SAD završio svoj QE, Grčka je, skoro bez gotovog novca i neplaćenim zajmovima, trebala program pomoći, dok je kineski gospodarstvo blago usporilo rast i ušlo u takozvanu "korektivnu fazu".

Ipak, 2016. godine je MMF počeo pokazivati neke naznake rasta na svjetskim tržištima. No, tada je Velika Britanija glasala za napuštanje Europske unije i zajedničkog tržišta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je posvećenost američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) biračima i njegove težnje da ispuni obećanja koja je dao tokom predsjedničke kampanje.

- Istinska prednost Trampa je što je on posvećen i predan tome da ispuni obećanja prvenstveno data biračima - naglasio je Putin.

On je dodao da je to jedinstvena osobina aktuelnog predsjednika SAD jer, ''po pravilu, neki lideri zaborave svoja obećanja data biračima čim se izbori završe".

- Ali Tramp nije ta vrsta političara. Možete da ga kritizirate zbog toga što radi, i neki ljudi to zaista i čine, međutim, jedna stvar je apsolutno jasna, on ispunjava obećanja data tokom predizborne kampanje - rekao je Putin, prenio je TASS.

Kurdska televizija Rudaw je potvrdila da je Sirijsko demokratsko vijeće, samoproglašena "uprava" sjeverne Sirije pod kontrolom Kurda i političko krilo Sirijskih demokratskih snaga, bilo u Damasku na pregovorima s predstavnicima sirijske vlade.

Izaslanstvo sirijskih Kurda je stiglo je u Damask kako bi započelo pregovore s vladom Bashara Al-Assada. Iako je navedeni cilj razgovora rasprava o elektroenergetskoj infrastrukturi, na stolu bi također mogla biti i vojna suradnja.

Riad Darar, supredsjedatelj Sirijskog demokratskog vijeća (SDC), izjavio je za Reuters kako je delegaciju predvodio Ilham Ahmed, izvršni čelnik ovog tijela.

"Sirijski Kurdi su okosnica Sirijskih demokratskih snaga (SDF) koje su pomogle Sjedinjene Države u oslobađanju znatnih područja sjeverne Sirije od kontrole Islamske države ", piše internetsko izdanje kanala Rudaw.

Cilj pregovora je povećati suradnju između Assadove vlade i sirijskih Kurda u poboljšanju javnih usluga, osobito elektroenergetske infrastrukture. SDF snage kontrolira najveću sirijsku branu koja proizvodi energiju u Tabqi, koja hitno treba popravke.

Ranije je regionalno vijeće u Raqqi priopćilo kako će osigurati dolazak stručnjaka iz Damaska, koji su prije rata radili na brani, kako bi je obnovili i opet stavili u pogon.

Aldar Khalil, viši dužnosnik u kurdskoj upravi Sirije je ovog tjedna za Rudaw izjavio da su kurdski dužnosnici spremni pomoći operacijama Assadovog režima u pokrajini Idlib, ako se Assad fokusira na sjever kako bi uklonio turske snage iz kurdskog kantona Afrin na sjeverozapadu Sirije.

Podsjetimo, u siječnju ove godine je Turska u tom području pokrenula operaciju protiv kurdskih YPG snaga i preuzela kontrolu nad Afrinom u ožujku. Od tada su SDF snage pokušale iskoristiti sve svoje diplomatske i vojne sposobnosti kako bi oslobodile Afrin, ali bez uspjeha, prenosi Rudaw.

Damask je više puta pozvao Ankaru da povuče svoje snage. Turska, koja je dugo podupirala sirijske militantne oporbene skupine, gradi vojne ispostave u Idlibu, na teritoriju pod kontrolom islamističkih skupina.

Kurdi u Siriji nisu bili pozvani na mirovne razgovore u Ženevi ili Astani, jer je na tome inzistirala Turska.

Ovi susreti su prvi izravni pregovori političkog krila Sirijskih demokratskih snaga i Assadove vlade od početka sirijskog rata. Sirijski Kurdi se nadaju kako će bolja suradnja s Assadovom vladom u Damasku potkopati nazočnost turskih snaga u sjevernoj Siriji.

Izraelski ministar odbrane Avigdor Lieberman izjavio je da je odobrio izgradnju novih 400 kuća za jevrejske doseljenike u naselju Adam na Zapadnoj obali, sjeveroistočno od Jeruzalema, kao odgovor na posljednje napade Hamasa.

- Najbolji odgovor na terorizam je proširenje naselja - napisao je Lieberman na svom Twitter nalogu.

Izraelska vojska je saopćila da je u četvrtak uvečer ubijen tinejdžer koji je prije toga ušao u naselje i nožem ubo troje ljudi.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu ranije je izjavio da je Izrael spreman da izvrši napad na Hamas i dodao da će taj napad biti veći od bombardovanja 20. jula.

Situacija na granici Izraela i pojasa Gaze znatno se pogoršala u posljednjih nekoliko mjeseci. Palestinci od 30. marta održavaju masovne proteste u blizini granice.

Do sada je u u sukobima sa izraelskom vojskom poginulo više od 130 Palestinaca. Tenzije su naročito eskalirale 14. maja, kada je u Jeruzalemu otvorena Ambasada SAD-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Vojska Izraela u sukobima koristi ubojita sredstva navodeći zabrinutost za sigurnost kao izgovor.

Jučer je za Srbiju bio vrlo "zanimljiv dan", barem u političkom smislu. Naime, nakon službene posjete Zagrebu je izraelski predsjednik Ruven Rivlin posjetio Beograd, gdje je izjavio kako je zadovoljan stanjem diplomatskih i ekonomskih odnosa Srbije i Izraela. Podsjetio je da je on prvi predsjednik Izraela koji je posjetio Srbiju i pozvao predsjednika Aleksandra Vučića da posjeti Jeruzalem.

"Uskoro se obilježava 25 godina od kad su Srbija i Izrael obnovili diplomatske odnose, ali naše prijateljstvo traje duže. Židovska zajednica na Balkanu i Srbiji je stara 2000 godina. Gledamo u budućnost ali povijest, dobra i strašna, ne smije i ne može se zaboraviti", kazao je Rivlin.

Rivlin je pozitivno ocijenio ekonomsku suradnju i posebno pohvalio na "Zakon o restituciji imovine osobama bez živih nasljednika, za kojeg je zaslužan predsjednik Vučić". Predsjednik izraelskog režima je rekao kako ovaj zakon treba "postati model i drugim državama". Pri tome sigurno nije mislio na vlastitu zemlju, koja je vojnom silom otela imovinu i zemlju Palestinaca, od kojih mnogi imaju živuće nasljednike i nemaju pravo pristupa svojoj bivšoj imovini, a govoriti o povratku je znanstvena fantastika.

Rivlin je rekao kako je Izrael "svjestan patnje koje je iskusio srpski narod i da dva naroda imaju mnogo zajedničkog,kao i da se i dalje se bore da zaštite nezavisnost od onih koji su veći od njih".

"Židovska zajednica u Srbiji je mala, ali predstavlja glavni most između naša dva naroda", rekao je Rivlin.

Predsjednik Srbije je ocijenio da su odnosi Srbije i Izraela "tradicionalno dobri, a na još višem i boljem nivou su odnosi srpskog i židovskog naroda koji su zajedno prošli kroz mnogo muka i strahota u Dva svjetska rata".

Vučić je rekao da ga je izraelski predsjednik obavijestio o stanju na Bliskom istoku i problemima Izraela.

Navodeći da će Srbija uvijek podržavati postojanje i opstanak Izraela, s kojim će uvijek gajiti prijateljske odnose, zahvalio je Rivlinu što Izrael ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu.

Glasine ponovno kovitlaju o nadolazećem napadu pod lažnom zastavom sa kemijskim oružjem u Siriji, baš kao što su to činile nedugo prije vrlo sumnjivog slučaja Douma u travnju.

Upozorenja sirijskih i ruskih obavještajnih službi, kao i američkih pokreta ratnih brodova i povećanja sredstava SAD-a za propagandnu tvrtku Al Qaede, poznate kao Bijele kacige, daju ovim upozorenja dobar dio težine.

Budući da američki ratni stroj ima i poznati program promjene režima u Siriji i opsežnu povijest korištenja laži, propagande i operacija pod lažnim zastavama za opravdanje vojnog intervencionizma, nema legitimnog razloga da se posumnja na to. Ova upozorenja vrijedi ozbiljno shvaćati.

Dakle, neki su ljudi razumljivo nervozni. Prema tome kako su stvari sada postavljene, tehnički je moguće da džihadske frakcije unutar Sirije i njihove savezničke imperijalističke obavještajne službe i obrambene agencije nastave napadati civile s kemijskin oružjem i okrivljavati vladu Asada za njih sve dok ne izvedu jednu koja je tako pretjerana da će omogućiti masovnim medijima da izgrade javnu potporu za napad na Damask u punom razmjeru. Ovo bi imalo koristi i za američko centralizirano carstvo koje već desetljećima planira promjenu režima u Siriji i nasilnim islamističkim ekstremistima koji traže kontrolu nad ovim regionom. To također stvara vrlo realnu vjerojatnost izravnog vojnog sukoba sa sirijskim saveznicima, uključujući i Rusiju.

Ali odgovarajući odgovor na prijetnju izbijanja svjetskog rata u Siriji zapravo nije strah, ako razmišljate o tome. Najprikladniji odgovor na to bi bio neublažen, urlajući bijes na zapadne sociopate koji su stvorili ovu situaciju.

Zašto su pomagači terorista, "Bijele kacige", evakuirani na Zapad? Možda nisu trebali pasti u ruke Assadovih vojnika jer znaju previše toga što bi stvorilo probleme zapadnim silama i zaljevskim šeicima?

Damask je u velikoj mjeri dovršio oslobođenje juga Sirije od islamističkih terorističkih skupina koje su podržavale zaljevske monarhije i Zapad. Operacija sirijske vojske je bila iznimno uspješna i ponovo je uspostavljena kontrola nad okupiranim pokrajinama Quneitra i Dara'a. U međuvremenu su ostali samo mali džepovi terorista i područje koje drži ISIL, koje će uskoro biti pregaženo.

Mnoge lokalne terorističke skupine su se jednostavno predale. Oni militanti koji su htjeli ostati podvrgnuti su procesu pomirenja s vlastima, dok su ostali stavljeni u zelene autobuse i poslani u Idlib.

Među onima koji su bili evakuirani su bili i članovi takozvane "sirijske civilne zaštite", također poznati pod nazivom "Bijele kacige", zapravo propagandni odjel Al-Qaede.

Kako se približava 4. studeni, datum do kojeg je Bijela kuća dala rok inozemnim tvrtkama za prekid poslovnih odnosa s Iranom, Sjedinjene Države i vlada u Teheranu ulaze u fazu sve napetijih odnosa, zbog čega su nedavno razmjenjene međusobne poruke eskalirajući (za sada diplomatski) sukob podigle na novu i vrlo opasnu razinu.

Suočen sa stalnim napadima nakon sastanka s ruskim predsjednikom Putinom, te i dalje prisutnim pritiskom službene istrage o navodnoj ruskoj umješanosti u američke predsjedničke izbore, 2016. godine, američki predsjednik Trump izabrao je upravo Iran kao novi cilj za "skretanje pozornosti", omiljenu manipulativnu tehniku suvremene politike. Ipak, njegova odluka da Iran izvrgne iznimno snažnom pritisku, nesumnjivo je nastala pod snažnim utjecajem dinastije Sauda, kao i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Iranski predsjednik Rouhani, poznat kao umjeren i oprezan političar, svoju je poruku (koja se zapravo referirala na poziv na otpor Americi koji je 1991.g. uputio Saddam Husein, a rat s Amerikom nazvao "majkom svih bitaka" ("the mother of all battles"), uputio više kao ponudu za razgovor, pa i sasvim legitiman zahtjev da SAD prestanu destabilizirati iransku vladu.

Iran je iznimno velika zemlja, za Sjedinjene Države zaista krupan zalogaj. Od revolucije 1979.godine, Iran je u središtu interesa zapadnih sila, prvenstveno SAD-a i Izraela, koje su ga posredno, izravno ili neizravno, uvlačile u ratne sukobe - od Iraka, Sirije, Libanona, okupirane Palestine, a zemlja je niz godina izložena teškim ekonomskim sankcijama Zapada. Islamska Republika Iran, geostrateški smještena na prostoru Bliskog istoka, regije koja povezuje Perzijski zaljev i Arapsko more, Središnju i Južnu Aziju, te Kavkaz, dakle ključne regije za geopolitičko nadmetanje u 21. st., nesumnjivo je regionalna sila koja je kroz prošlost, ali i sada snažno utjecala na sudbinu Bliskog istoka.
Sjedinjene Države u ovoj velikoj posthladnoratovskoj geopolitičkoj igri nastoje izolirati euroazijske sile - Rusiju i Kinu (Heartland), kontrolirajući Rimland destabilizacijom i hibridnim ratovima.

U toj igri Iran je, zapravo, ključna država, kontrolom čijeg područja bi Sjedinjene Države osigurale svoju prisutnost od Turske (vojne baze), Iraka i Afganistana, te Pakistana, do Indije, Mynamara i azijsko pacifičke regije. Ako Washington uspije smijeniti režim u Iranu, te uspostaviti marionetsku vladu, time i vojnu nazočnost u Iranu, ali i Indiji, tada bi "Veliki geopolitički zid" prema euroazijskim velikim silama - Rusiji i Kini bio dovršen.

Fudbalska lopta sa simbolima Svetskog prvenstva 2018, koju je predsednik Rusije Vladimir Putin poklonio američkom lideru Donaldu Trampu, verovatno je opremljena specijalnim čipom sa komunikacionom funkcijom.

Poklon uručen na konferenciji za novinare u Helsinkiju izazvao je protivrečne reakcije u Vašingtonu. Republikanski senator Lindsi Grejem napisao je na Tviteru: "Proverio bih ovu fudbalsku loptu na uređaje za prisluškivanje i nikada ne bih dozvolio da se unese u Belu kuću."

Novinari Blumberga došli su do zaključka da je kongresmen možda delimično bio u pravu: na površini lopte videli su specijalni logo koji upozorava da je on opremljen uređajem za komunikaciju.

Kompanija "Adidas" zvanično objašnjava da su sve lopte za Svetsko prvenstvo 2018. proizvedene korišćenjem tehnologije NFC (Near Field Communication). U njih su montirani sitni čipovi. Specijalna aplikacija instalirana na pametni telefon očitava kod i otvara pristup video-zapisima igrača, takmičenjima navijača i drugom sličnom sadržaju.

​Sam čip je pasivan, ne prenosi nikakve informacije i ima vrlo mali raspon dejstva - da bi se program koristio, neophodno je približiti aparat skoro potpuno do lopte. To se može uraditi, na primer, u prodavnici gde se prodaju "Adidasovi" proizvodi ili kupujući samu loptu, odnosno, čip-implant vrši čisto reklamnu funkciju.

Spolja čip podseća na ono što se instalira na bankarske kartice za beskontaktno plaćanje. "Adidas" objašnjava da je nemoguće promeniti, izbrisati ili prepisati informacije ugrađene u njega.

Ranije je portparolka Bele kuće Sara Sanders potvrdila da je lopta koju je Putin poklonio Trampu prošla standardnu bezbednosnu proveru, obaveznu za sve poklone predsedniku. Ona je odbila da precizira detalje ove procedure.

Tokom zajedničke konferencije za medije nakon samita u Helsinkiju, odgovarajući na pitanje novinara ko sada treba da preuzme inicijativu za Siriju, Vladimir Putin je predao Donaldu Trampu loptu sa Svetskog prvenstva u fudbalu, rekavši da je "lopta sada na njegovoj strani". Tramp je predao poklon supruzi Melaniji i obećao da će je dati njihovom sinu Baronu.

Svi znaju da SAD žele smijeniti vlasti u Iranu, a Trumpove nedavne objave na Twitteru su napetosti između Sjedinjenih Država i Islamske Republike dovele do usijanja.

Isključivo pod izraelskim pritiskom je Bijela kuća raskinula nuklearni sporazum s Teheranom i ponovno nametnula sankcije Iranu, nakon čega je pokrenula diplomatsku ofenzivu vršenja pritiska na sve zemlje u svijetu da prestanu kupovati iransku naftu.

U svom obrazloženju SAD tvrde kako Teheran financira terorističke skupine, iako su upravo proiranske milicije i armije na kopnu dale najveći doprinos porazu američkih i saudijskih terorističkih organizacija u koje su Washington, Rijad i ostale zaljevske monarhije uložile milijarde dolara.

Sada Bijela kuća otvara paljbu na Iran. Ali Iranci uzvraćaju vatru, za sada samo verbalno. Na konferenciji za novinare je iranski predsjednik Rohani zaprijetio da će blokirati prolaz kroz Hormuški tjesnac i nijedan tanker neće izaći iz Perzijskog zaljeva. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Zarif je rekao da Perzija, današnji Iran, ima tisuće godina povijesti i da Sjedinjene Države nisu ni prvo ni posljednje od carstava koje će Perzijanci ispratiti na smetlište povijesti, dok će Iran i dalje će postojati.

U međuvremenu su u virtualnoj razmjeni mišljenja već spomenuti "tweetovi masovnog uništenja". Retorika na obje strane postaje sveobuhvatnija. Jasno je da Iran širi i pokušava proširiti svoj utjecaj, ali uglavnom zbog toga što je sve više okružen i prijete mu radikalne arapske sunitske skupine.

Međutim, na izuzetno podijeljenom Bliskom istoku je čak i mali pomak ka sili ravan najavi rata koji bi u negativnom smislu utjecao na sve regionalne sile.