Jučerašnje rušenje sirijskog vojnog zrakoplova od strane Izraela dodatno je povećalo napetosti na granici Sirije i Izraela - podsjetimo, Izrael tvrdi kako je sirijski vojni zrakoplov ušao u njihov zračni prostor dok sirijska strana opovrgava ove tvrdnje te navode kako je zrakoplov, Sukhoi, sve vrijeme bio unutar sirijskog zračnog prostora te je izvodio napade na položaje ISIL-a.

Neslužbeni izvori navode kako je zrakoplov pao na prostor enklave koja se nalazi pod kontrolom ISIL-a u blizini izraelske i jordanske granice. Pilot je poginuo na licu mjesta.

Libanonski kanal al-Mayadeen ističe kako je sirijski vojni zrakoplov pao na oko 15 kilometara unutar sirijskog teritorija, a ta informacija također sugerira kako se zrakoplov vjerojatno nije nalazio u izraelskom zračnom prostoru.

Iz UN-a ističu kako ovaj incident "ukazuje na sve češće i sve opasnije konfrontacije između Izraela i Sirije". No, zadnjih dana jedina konfrontacija stiže iz pravca Izraela koji je u više navrata ciljao sirijski teritorij, a rušenje zrakoplova samo je zadnji u nizu napada.

Kako su borbe za oslobođenje juga Sirije pri kraju, a na drugoj strani se zaoštrava retorika između Washingtona i Teherana, uz spominjanje izravnog sukoba, jučer su Zapadni Jeruzalem doputovali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i načelnik Glavnog stožera ruske vojske general Valerij Gerasimov.

Na sastanku s premijerom izraelskog režima, Benjaminom Netanyahuom, čelnik ruske diplomacije Sergej Lavrov je razgovarao o situaciji u Siriji.

Na sastanku su sudjelovali i general Gerasimov i zapovjednik izraelske vojske, general Gadi Eizenkot.

Ruska i izraelska strana navode da je posjeta Lavrova i Gerasimova trajala nekoliko sati i nije predviđen razgovor s medijima.

Prema riječima izraelskog premijera, dolazak ruske delegacije je dogovoren za vrijeme nedavnog telefonskog razgovora Netanyahua s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ranije je američki predsjednik Donald Trump izjavio da su Rusija, SAD i Jordan pokrenuli aktivni proces trilateralnih pregovora o Siriji i sigurnosti Izraela. Putin je na konferenciji za novinare s Trumpom u Helsinkiju 16. srpnja izjavio kako je Rusija zainteresirana za osiguranje mira na Golanskoj visoravni i samom Izraelu.

Agencije prenose kako je ruska strana došla u Izrael s prijedlogom da se iranske snage povuku 100 kilometara sjeverno od granice okupiranog Golana.

Reuters javlja kako je Netanyahu odbio razgovarati o tom rješenju i iznio je svoje zahtjeve, iako je Vladimir Putin u razgovoru s Netanyahuom u Moskvi ranije rekao "kako je nerazumno očekivati da će se Iran i Hezbollah u potpunosti povući iz Sirijske Arapske Republike".

"Izrael je u ponedjeljak odbacio ruski prijedlog o povlačenju iranskih snaga u Siriji najmanje 100 kilometara od linije prekida vatre na Golanskoj visoravni", izjavio je za Reuters izraelski dužnosnik.

Zanimljivo je bilo odavde, iz Hrvatske, osluškivati zbivanja iz Helsinkija gdje su se minule sedmice, konačno prvi put nakon dvije godine, ciljano i »bilateralno« sreli Donald Trump i Vladimir Putin. A takvi se nikada ne sreću tek onako. Dakle, nije bilo usput, na nekom međunarodnom skupu na kojem su bili kao bitan dio šire igre. I nisu im teme bile rutinske.

Na ovim prostorima osmatranje te storije je bilo drugačije nego što bi bilo u normalnim uslovima. Tog ponedjeljka ovdje bezmalo nikog živog nije ništa drugo preokupiralo mimo planetarnog uspjeha kockastih. Tamo neko istovremeno nadmudrivanje o budućnosti planete nije po značaju ni do koljena. Koga je interesiralo o čemu su naglabala njih dvojica u časovima koji su obilježili povijest Hrvatske, i ne samo nje, samo malo ranije - u Rusiji. Shodno tome i vijesti, analiza i komentara na ovdašnjem terenu bilo je u pripadajućoj količini, zapravo tek ponešto usput.

Kako stvari stoje evo pet dana kasnije, kada se ta višeslojna egzaltacija nacije još raspršila po »bazi« uz strasti i pjesme raznih vrsta, i dalje je vidljivo da u medijima za bilo kakve dubinske analize sudara one dvojice u Helsinkiju još nema ni bog zna kakvog interesa, a ni prostora. Analize suštine totalnog nacionalnog trijumfa su u prednosti. Zato su i tumačenja onoga što se među Trumpom i Putinom tamo desilo, i tek se može desiti, vjerovatno važne uglavnom samo onima kojima se može spočitnuti da baš i ne posjeduju dovoljno domoljublja u svojim genima. No, to je druga i duga priča. Nakon zasluženih anđela u život će se tek došunjavati i (ne)očekivani đavli.

Kada bi se stvari u svijetu doista dešavale onako kako ih najavljuje i odjavljuje Donald Trump, bila bi kapitalna njegova izjava nakon poslije dva sata razgovora s Putinom u četiri oka, plus otprilike još toliko sa saradnicima, koja je u slobodnoj interpretaciji glasila: »Američko - ruski odnosi lošiji su nego ikada, no... od prije nekih četiri sata to se promijenilo«. Optimisti bi kazali »svaka čast«, pesimisti bi kazali »jest al' šipak«, a oni realniji i oprezniji bi rekli »sačekajmo da vidimo...« I pri tome bi - mislim na ove opreznije - imali u vidu puno toga što se dešavalo od trenutka kada je Donald Trump ušao u izbornu trku, pa sve do današnjeg dana. I u Americi, i u svijetu od kojega Amerika ne može da pobjegne ma koliko se trudila i ma koliko se ono Trumpovo »America First« u njih čitalo baš kao »baš me briga za sve druge«.

U ovoj planetarnoj storiji istina i laži, unutar koje se igra puno igrica tragom jednog interesa - kako biti pobjednik - najmanje su dva fronta u pitanju o kojima valja razmišljati kada se o Trumpu radi. Prvi je njegov, domaći, kojeg on ipak ne drži pod vlastitom kontrolom ni blizu onoliko koliko vjeruje da drži. Drugi je onaj vanjski s nizom »geostrateških partnera« od kojih mnogi odigravaju pod tim zajedničkim kišobranom isključivo vlastite igre temeljem samo svog interesa, pa tek onda i tragom interesa »partnera« moćne Amerike.
A kako tu stvari stoje na osnovu onoga što dopire do nas nakon susreta u Helsinkiju, a povodom isključivo unutrašnje, američke strane priče?

Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je u nedjelju da Iranom "upravlja nešto sličnije mafiji nego vladi", pojašnjavajući da misli na veliko bogatstvo i korupciju među vođama te zemlje.

Govoreći kalifornijskoj publici sastavljenoj uglavnom od iranskih Amerikanaca, Pompeo je rekao da će, iako iranski narod mora odrediti smjer zemlje, Washington "podržati dugo ignorirani glas iranskog naroda".

Dodao je da je američka vlada pokrenula 24-satni kanal na perzijskom jeziku na televizijskim, radijskim, digitalnim i društvenim medijima kako bi dosegao Irance u Iranu i širom svijeta, javlja Reuters.

U Zajedničkom centru za kontrolnu i koordinaciju primirja, kojeg je dio i Donjecka Narodna Republika, zabilježeno je da su ukrajinske snage tijekom proteklog tjedna prekršile režim primirja u Donbasu gotovo 50 puta. U nasumičnom granatiranju, bez gađanja određenih vojnih ciljeva, ranjen je jedan civil.

"Od 16. do 22. srpnja su oružane snage Ukrajine prekršile primirje 47 puta, ispalivši 808 streljiva na teritorij DNR", rekao je novinarima predstavnik Donjecke Narodne republike.

Prema njegovim riječima, ukrajinske snage su 38 puta koristile granate kalibra 120 milimetara i 49 puta kalibra 82 milimetara. Zabilježeno je da je jedan civil ranjen. Ispaljeni projektili su oštetili su 16 zgrada.

Podsjetimo, vlasti iz Kijeva su pokrenule vojne akcije protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike, koje su proglasili svoju neovisnost nakon puča u zemlji u 2014. Situacija u Donbasu se pogoršava unatoč zaključenim Sporazumima iz Minska, kojima se, da su se proveli, do danas mogao riješiti problem istoka Ukrajine. Od početka primirja i Sporazuma iz Minska, militanti Kijeva redovito krše prekid vatre i više puta su pokušavali probiti linije obrane DNR i LNR.

Ministarstvo obrane Ukrajine je jučer priopćilo da je ukrajinska vojska stvorila posebne postrojbe za borbu protiv utvrđenja u Donbasu.

"Po nalogu zapovjednika zajedničkih snaga, generala Sergej Najeva, stvorene su postrojbe za borbu protiv posebno zaštićenih vojnih objekata i utvrđenja. Ako bude potrebno, jedinice su spremne za borbene misije", piše u priopćenju.

Ranije je priopćeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine izdalo naredbu Graničnoj službi da se pripremi za "oslobođenje" Donbasa. Podsjetimo da je ukrajinska vojska u lipnju u "sivom području" Donbasa napredovala duboko oko dva kilometra, čime je prekršila Sporazume ia Minska, koji jasno definiraju položaje obiju strana. Ukrajinske snage su napomenule da je operacija o ofenzivi bila pripremana oko dva tjedna u uvjetima najstrože tajnosti.

Aleksandar Zaharčenko, čelnik Donjecke Narodne Republike, uvjeren je da će u Donbasu sigurno biti sukoba većih razmjera, dok se u Lugansku pripremaju za obranu od operacija ukrajinskih snaga većih razmjera.

Čokoladice "toblerone" sa svojim kultnim trouglastim oblikom vraćaju se na police, nakon što je proizvođač još 2016. godine smanjio čokoladu sa 170 na 150 grama, ostavljajući cenu istom ali povećavajući razmak između trouglova.

Potez proizvođača "Mondeleza" svojevremeno je naišao na veliko negodovanje ljubitelja popularne čokoladice, ali su iz kompanije rekli da su morali da promene oblik čokoladice da bi cena proizvoda ostala ista.

Tada je poručeno da je to samo privremen potez, a sada, dve godine kasnije, iz "Mondeleza" potvrđuju da će čokoladici vratiti prvobitni oblik.

Čokoladica više neće imati 150, već 200 grama, ali će biti i dosta skuplja - oko 200 odsto.

"Stalno radimo na tome da plasiramo što kvalitetniju čokoladu u oblicima za koje znamo da naši kupci vole. Čokolada od 150 grama više se neće proizvoditi, ali ćemo i dalje praviti one od 100 i 360 grama", istakao je portparol "Mondeleza".

U vrijeme dok se europske zemlje bore s metastazama islamskog fundamentalizma koje su se proširile u društvenom tkivu islamskih zajednica diljem kontinenta, vlasti Kanade donosi suludu odluku o financiranju terorističkih skupina novcem poreznih obveznika.
Trenutno u Europskoj uniji, ali i zemljama koje nisu njen dio, tajne službe i vlasti pokreću bitku protiv paradžemata i islamskih centara koje financiraju zaljevske monarhije i gdje se propagira radikalna verzija militantnog islama. Za činjenicu da je dio muslimana Europe, koji ranije nisu poznavali ovakvu interpretaciju svoje religije, zadojen mržnjom i što potpuno krivo interpretiraju džihad, krive su sve liberalne vlade zapadne Europe, koje su ranije dozvoljavale dolazak saudijskih imama, gradnji islamskih centara novcem zaljevskih monarhija, gdje se kasnije širilo radikalni islam. Naravno, ovaj proces se ne može odvojiti od ekonomskih interesa koje su najvećim dijelom od suradnje sa Saudijskom Arabijom imali Velika Britanija i Belgija, ali i druge zemlje Europske unije.

CNN je prije tjedan dana objavio vijest da će takozvane "Bijele kacige" s juga Sirije biti evakuirane, ali nije navedeno gdje. Sada, kada su borbe za oslobađanje južnih sirijskih pokrajina praktično gotove, aktivisti "Bijelih kaciga", koji su u slobodno vrijeme navodno "spašavali civile" i pravili propagandne uratke za zapadne medije, dok ostatak vremena provodili u borbama protiv vladinih snaga, znaju da bi se mogli suočili s kaznenim progonom zbog suradnje s agresorskim zemljama, prije svega s američkim i britanskim obavještajnim službama. Stoga su tražili sve načine da ih se nekako izvuče s tog područja. Odlazak u Idlib nije bio opcija, jer taj teritorij kontrolira turska tajna služba MIT. SAD, Izrael i Jordan izvukli su Bijele kacige iz oslobođenog juga Sirije

Na kraju je ipak pronađeno rješenje. Na molbu Sjedinjenih Država je Izrael evakuirao 800 pripadnika "Bijelih kaciga" i članova njihovih obitelji,koje je potom uputio prema Jordanu, prenosi AFP.

Nakon Helsinškog sastanka, i stojeći pored Vladimira Putina, Donald Trump izjavio je glasnim i jasnim riječima za cijeli svijet: "Radije bih preuzeo politički rizik u potrazi za mirom nego da rizikujem mir u potrazi za politikom". I to je i učinio. Neslaganje je bilo ogromno unutar "elitne klase" - od poziva na vojne udare do optužbe za izdaju.

Zapravo, ovdje je bivši ravnatelj CIA-e John Brennan na summitu u Helsinkiju: "Donald Trumpova predstava za tiskovnu konferenciju u Helsinkiju raste i premašuje prag 'visokih zločina i prekršaja'. To nije ništa manje od izdaje." Većina demokrata se složila.

Nedavna anketa od 1.013 registriranih birača utvrdila je da se 71 posto republikanaca ne bavi histerijom koja okružuje "Helsinški summit" i još uvijek podržavaju Trumpov odnos s Rusijom, a blizu 70 posto zapravo odobrava Trumpovo rukovanje summita. Činjenica je, da je broj republikanaca koji vjeruju da je Rusija saveznik zapravo porastao s 22 posto u 2014. na 40 posto u srpnju 2018., točno prije summita. Još je zanimljivija nedavna dvostranačka gallup anketa koaj je pokazala da većina Amerikanaca bilo kojeg političkog kruga čak niti ne rangira glupost "ruskog dosluha" među najvažnijim problemima s kojima se SAD suočavaju!

Ako su rezultati tih anketa točni, onda masivna medijska kampanja da se Trump okleveće kao "izdajica" samo čini histerične glavne medije i korumpiranu elitu koju oni predstavljaju puno više odbojnom u očima većine američkih ljudi.

Američke sankcije protiv zemalja koje kupuju rusko naoružanje moraju imati izuzetke kako neke zemlje ne bi definitivno prigrlile Rusiju, izjavio je u petak američki ministar obrane.

"Rusija mora platiti za svoje agresivno i destabilizirajuće ponašanje te za svoje nezakonito zauzimanje Ukrajine", ocijenio je Jim Mattis u priopćenju.

"Iako je uvođenje sankcija nužno i zasluženo zbog njihova zlonamjerna ponašanja, važno je dati državnom tajniku mogućnost da odstupi od zakona Caatsa", dodao je on.

Američki kongres usvojio je 2017. zakon koji su podržali republikanci i demokrati kako bi kaznio Rusiju zbog ponašanja u Ukrajini i umiješanosti u američke predsjedničke izbore. Taj zakon nazvan Caatsa (Counter America's Adversaries Through Sanctions Act) nameće gospodarske sankcije protiv svakog entiteta ili zemlje koji sklapaju ugovore o naoružanju s ruskim tvrtkama.