Gospodari lutakaS


Arrow Up

Sirijska vojska oslobodila plinska i naftna polja u Palmiri i Raqqi

Sirijska vojska
© AFP

Teroristi “Islamske države” su ostali bez prihoda od nafte i plina u području Palmire i jugozapadu pokrajine Raqqa.


Sirijska državna agencija SANA, ali i neovisno izvori koji izvještavaju s terena, potvrđuju da su sirijska vojska i saveznici oslobodili plinska polja Arak, gdje su uništili sve položaje teroriste takozvane “Islamske države”.

“Kalifat” je gubitkom ovih objekata ostao bez najvažnijeg izvora prihoda za financiranje svojih terorističkih aktivnosti.


Dollars

Kazahstan predložio uvođenje nove svjetske kriptovalute

Dolar
© Flickr/ 401(K) 2012
Predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev predložio je tokom govora na Ekonomskom forumu u Astani kako da se spasi svetska ekonomija od valutnog rata uz pomoć stvaranja globalne kriptovalute.

Došlo je ozbiljno vreme da se razmotri pitanje uvođenja međunarodne platne jedinice. Ona će omogućiti da se svet izbavi od ratova valuta, spekulacija, da se izbegnu razmirice u trgovinskim odnosima, smanji nestabilnost na tržištu“, izjavio je Nazarbajev.

Po njegovim rečima, ova valuta treba da se bazira na jednostavnom shvatanju mehanizma emisije koji će kontrolisati samo njeni potrošači.

„Uzimajući u obzir digitalizaciju, razvoj novih tehnologija kao što je blokčejn, takva platna jedinica može biti stvorena kao kriptovaluta. Važno je je da se ona ne bazira na apstraktnom poverenju, već na osiguranju konkretne imovine“, naveo je Nazarbajev.

Po njegovom mišljenju, uvođenje globalne kriptovalute može se organizovati putem stvaranja glavne Centralne banke, npr. pri specijalno formiranom komitetu UN.

Arrow Up

Kina je već pretekla SAD po paritetu kupovne moći

Radnici
Kina je već pretekla Sjedinjene Države kao najjača ekonomija svijeta po paritetu kupovne moći, a do 2050. će to učiniti i Indija, navodi se u izveštaju multinacionalne revizorsko-konsultantske kompanije PrajsvoterhausKupers (PwC) sa sjedištem u Londonu.

U izvještaju pod nazivom „Dugoročni izgledi: Kako će se globalni ekonomski poredak promijeniti do 2050. godine”, PwC je rangirao 32 zemlje na osnovu projektovanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) mjerenog paritetom kupovne moći.

Makroekonomisti PwC-a su koristili paritet kupovne moći kao mjeru ekonomske produktivnost i životnog standarda među zemljama.

Prvo mjesto na rang listi pripalo je Kini s procjenjenim BDP-om u 2050. godini (prema paritetu kupovne moći) od 58.500 milijardi dolara i petinom udjela u svjetskoj ekonomiji.

Pored toga i kineska vojna moć će nadmašiti američku, navode stručnjaci.

Chess

Saudijska Arabija: Nije nam potrebna turska vojna baza

Saudijski kralj Salman
© AP Photo/ Yoan Valat, Pool,
Saudijska Arabija saopštila je da joj nije potrebna turska vojna baza, nalik onoj koja se nalazi u Kataru.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan navodno je ponudio Saudijskoj Arabiji da na teritoriji te države izgradi bazu, nedugo nakon što je 2014. počela izgradnja turske baze u Kataru, navodi AFP.

Erdogan je o toj ponudi saudijskom kralju Salmanu od pre tri godine ponovo govorio protekle nedelje u intervjuu za jednu portugalsku televiziju, rekavši da se Saudijci otada nisu izjašnjavali, iako su obećali da će razmotriti predlog.

Parlament Turske je samo dva dana nakon izbijanja krize u vezi sa Katarom ovog meseca odobrio slanje vojnika u tursku bazu u toj zemlji.

Turska predvodi napore da se reši diplomatska kriza koja je započeta prekidom svih veza Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Egipta sa Katarom i optužbama na račun Dohe da podržava terorizam.
Kraljevstvo ne može da dozvoli Turskoj da izgradi vojnu bazu na našoj teritoriji“, navodi se u saopštenju koje je prenela saudijska državna novinska agencija SPA.
U saopštenju se navodi izjava neimenovanog zvaničnika, koji je kazao da Saudijskoj Arabiji „nije potrebna takva stvar“, dodavši da su vojne sposobnosti Saudijske Arabije na najvišem nivou.

Komentar: Lako je moguće da bi Saudijska Arabija imala drugačiji stav da Turska nije odlučila održati dobre odnose s Katarom.


Dollar Gold

SAD sa svojim skupim plinom želi europsko tržište, a Krim, Sirija i hakeri su izgovor za malu djecu

Na vijest da SAD sastavlja novu proširenu listu sankcija protiv Rusije, Europska unija je pozvala Washington da koordinira sve nove antiruske sankcije s Bruxellesom, priopćila je Europska komisija.

Sankcije
Europska komisija je istaknula kako je važno uskladiti nove mjere “kako bi se osigurala njihova učinkovitost na međunarodnoj razini i očuvalo jedinstvo među partnerima”.

Ranije je njemačka kancelarka Angela Merkel osudila nacrt novih sankcija Washingtona protiv ruskih energetskih kompanija. Prije nje su kancelar Austrije Christian Kern i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel također nazvali neprihvatljivom američku namjeru da nametne sankcije europskim energetskim tvrtkama zbog njihove suradnje s Rusijom.

Kremlj je rekao da je nezadovoljstvo u Europi protiv ruskih sankcija razumljivo.

Naime, Washington je donio odluku kojom želi sankcionirati europske kompanije koje posluju s Rusijom u energetskom sektoru, čime bi se ugrozio zajednički projekt ruskog Gazproma i europskih energetskih kompanija “Sjeverni tok 2“, kojeg Njemačka ni po koju cijenu ne želi izgubiti.

Za američke dužnosnike i administraciju je lako donositi takve odluke, jer američke kompanije niti će osjetiti gubitke, niti će se odraziti na ukupne trgovinske i gospodarske odnose između Moskve i Washingtona. Međutim, europski partneri ruskih kompanija su nešto drugo i oni su s Moskvom u energetskom sektoru nesmetano poslovali čak i tijekom najvećih napetosti u vrijeme Hladnog rata.

Blue Planet

Rusija će graditi 4 umjetna otoka u Barentsovom moru

Rusija će graditi 4 umjetna otoka u Barentsovom moru

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je potpisao vladin dekret o izgradnji četiri umjetna otoka u Kolskom zaljevu, a ugovor za gradnju će biti potpisan s kompanijom OOO “Kolsko brodogradilište”. Dokument je objavljen na internetskoj stranici ruske Vlade.


“Uredba Vlade od 17. lipnja 2015. №1129-r odobrava plan prioritetnih aktivnosti u regiji Murmansk i izgradnju velikih off shore struktura. Centar će graditi OAO “NOVATEK” i “Kolsko brodogradilište”, navodi se u priopćenju.

U dokumentu se navodi da je za izgradnju objekata potrebno izgraditi četiri umjetna otoka u Kolskom zaljevu u Barentsovom moru, a “Kolsko brodogradilište” je dobio dopuštenje od Rosmorrečflota da stvoriti umjetno kopno.

“Centar će biti namijenjen za proizvodnju pomorskih kompleksa za proizvodnju, skladištenje i otpremu ukapljenog prirodnog plina i plinskog kondenzata, off shore proizvodnih sustava, kao i za popravak brodske opreme i opreme koja se koristi za razvoj off shore nafte i plina”, stoji u dokumentu kojeg je potpisao Medvedev.

Ranije je priopćeno da će Rosneft bušenja u Barentsovom moru početi 2018. godine, stoga se ova uredba službeno odnosi na izgradnju i razvoj energetske infrastrukture u zemlji.

Stop

Moskva Zagrebu: Ne dodvoravajte se kijevskoj partiji rata

Rusija
© Sputnik/ Vitaliy Belousov
Planovi Kijeva u vezi sa korišćenjem hrvatskog iskustva u „reintegraciji teritorije“ ne doprinose rešavanju unutrašnje ukrajinske krize, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije. Komentar ruskog diplomatskog resora objavljen je nakon saopštenja o početku rada grupe za saradnju sa Ukrajinom pri Vladi Hrvatske.

Ministarstvo je takve poteze ocenilo kao „neproduktivne i neumesne“.

Nadamo se da će hrvatski partneri preorijentisati napore na to da doprinesu da Kijev direktno i dosledno ispuni svoje obaveze u okviru minskog kompleksa mera koji je utvrdio ’normandijski format‘“, navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da Zagreb, umesto da poziva da se intenzivira dijalog u okviru kontakt grupe u Minsku, više voli da promoviše „paralelne strukture domaće proizvodnje“.

„Jednostrano daju teške stranice balkanske krize prve polovine devedesetih godina prošlog veka, dodvoravajući se kijevskoj ’partiji rata‘, umesto da nedvosmisleno iskažu da su privrženi traganju za putevima pomirenja i zajedničkog života“, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

Predsednik Ukrajine Petro Porošenko izjavio je da planira da Vrhovnoj radi podnese na razmatranje nacrt zakona o reintegraciji Donbasa u kojem će biti propisana pravna dejstva ukrajinske vojske.

Ukrajinski premijer Vladimir Grojsman pozvao je kasnije da se prilikom izrade nacrta zakona iskoristi iskustvo Hrvatske, koja je „povratila izgubljene teritorije posle krvavog rata koji je isprovocirao režim Slobodana Miloševića“.

Komentar: Sraman potez, blago rečeno, i hrvatskih i ukrajinskih vlasti, koji gledaju na etničko čišćenje Srba iz Hrvatske kao hvalan potez kojeg treba ponoviti.

Pogledajte: Behind the Headlines: Russia and the Neo-Comintern, interview with Dmitry Babic


Bullseye

Oliver Stone usporedio postupke američkih medija s Orwellovim "tjednom mržnje"

Oliver Stone
© AFP 2017/ Tizana Fabi
Američki režiser Oliver Stounu intervjuu „Rosijskoj gazeti” napravio je paralelu između reakcije medija na njegov film „Intervju sa Putinom” i „nedeljnim festivalom mržnje prema spoljnom neprijatelju” iz romana „1984” pisca Džordža Orvela.

Ovo je organizovana nedelja mržnje. Pravo ministarstvo istine“, rekao je Stoun, komentarišući članke u američkim medijima povezane sa „mešanjem“ Rusije u predsedničke izbore u SAD.

Režiser je rekao da je skandal oko Trampa užasan i okarakterisao ga kao „Rašagejt“, praveći analogiju sa političkim skandalom „Votergejt“, koji je koštao funkcije predsednika SAD Ričarda Niksona.

„To je užasno, Rašagejt“, dodao je Stoun.

„U stvari, mrze Trampa. Spojili su dva čoveka i nastala je konfuzija. Iako se oni nikad nisu sreli, govore da su satkali veliku teoriju zavere“, rekao je on.

Dokumentarni film „Intervju sa Putinom“ prikazivan je na američkoj televiziji „Šoutajm“ od 12 do 15 juna. U filmu ruski predsednik priča o svojoj porodici, o odnosima poznatih političara, dostignućima o sportu i o svom stavu prema SSSR-u i SAD.

Bad Guys

Žele mu suditi jer je vodio obranu Tripolija: Hag traži da se nedavno oslobođeni Saif Gaddafi odmah uhiti i izruči

Žele mu suditi jer je vodio obranu Tripolija: Hag traži da se nedavno oslobođeni Saif Gaddafi odmah uhiti i izruči
© AFP

Tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Hagu, Fatou Bensouda, pozvala je na uhićenje i izručenje Saifa Gaddafija,
sina pokojnog libijskog predsjednika Muammara Gaddafija, koji je nedavno oslobođen iz zatvora u libijskom gradu Zintanu gdje je proveo šest godina.

Podsjetimo, i prije nego je Saif zarobljen od strane militanata krajem 2011. godine za njim je raspisana međunarodna tjeralica te ga se tereti za "ratne zločine" koji su navodno počinjeni za vrijeme Bitke za Tripoli koju je on vodio 2011. godine.

Libija je 2011. godine bila žrtva međunarodne agresije koju su predvodili NATO i pojedini Zapadni saveznici s Bliskog istoka, u prvom redu Katar. Zemlja je uništena, predsjednik Gaddafi je brutalno smaknut, a situacija je i danas, 6 godina nakon, u popriličnom rasulu.

Gdje se Saif danas nalazi, nije poznato, no poznato je da je oslobođen na temelju amnestije istočne libijske Vlade iz Tobruka. Ne bi iznenadilo da se tamo i pojavi. On može igrati važnu ulogu na libijskoj političkoj sceni i nema sumnje kako još uvijek ima velik broj pristaša, teško je stoga očekivati da će ga istočne vlasti, ako dođe na njihov teritorij, izručiti Hagu.

Komentar: Povezano: Dedolarizacija: Razlog zašto je Zapad uništio Libiju


Brain

Uris nije Johnny: U Latviji se “raduju” NATO trupama, ali se "zlih" Rusa ne boje kako se čini

Latvijske vlasti strahuju da bi pogranična područja s pretežno ruskim stanovništvom mogla doživjeti sudbinu Donbasa i Krima, ali Latvijci koji tamo žive ne vjeruju u rusku prijetnju i sve što se događa vide kao političko poziranje prenosi CTV News. Štoviše, oni su više zabrinuti zbog prisutnosti vojnika NATO pakta, koji bi samo mogli izazvati Rusiju, koja se u ovom trenutku priprema za svoje velike vojne vježbe.
U Latviji se “raduju” NATO trupama, ali se Rusa ne boje kako se čini
© CTV NewsBorbene NATO snage pod zapovjedništvom Kanade se nadaju da će odvratiti ruske trupe od ulaska u latvijske gradove kao što je Kārsava
U Washingtonu je i dalje u središtu pozornosti političkog života takozvani ruski utjecaj u zemlji, dok se trenutno provodi “Operacija Reassurance“, kojoj je cilj spriječiti “rusku agresiju” na Baltik. Stotine pripadnika kanadske vojske se pripremaju za predvođenje misije NATO pakta u Latviji. Ekipa televizije CTV i novinarka Mercedes Stephenson su proveli jedan dan na granici s Rusijom, kod mjesta Kārsava, gdje je u ovom trenutku sve mirno.