Mađarska je odlučila povući se iz globalnog ugovora Ujedinjenih naroda o migraciji i na sastanku Opće skupštine namjerava glasovati protiv ovog sporazuma, prenosi internetski portal njemačke televizije N-TV.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je rekao kako ovaj međunarodni ugovor potiče migracije, ne obvezuje one koji se ilegalno sele iz jedne zemlje u drugu na ništa, a također proturječi zdravom razumu i interesima Mađarske.

"Mađarska, kako se i očekivalo, odlučila se povući iz sporazuma Ujedinjenih naroda o migraciji koji je usvojen krajem prošlog tjedna", prenosi njemački N-TV.

Ovu je odluku, nakon sastanka mađarske vlade, najavio ministar vanjskih poslova zemlje Péter Szijjártó. "Ovaj paket mjera proturječi razumu i interesima Mađarske", kazao je mađarski ministar.

Sporazum podupire migraciju i tretira ovaj fenomen kao "dio ljudskih prava", što je sa stajališta mađarske strane neprihvatljivo.

Osim toga, mađarski ministar se ne slaže s činjenicom da novi sporazum o migraciji, koji je trenutno u fazi rasprave među zemljama članicama Ujedinjenih naroda, ničim ne obvezuje sudionike s pravne točke gledišta.

Zbog toga je Mađarska odlučila ne sudjelovati u raspravama u Marakešu i na sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda će glasati protiv sporazuma.

Kako javlja njemačka televizija, tekstu sporazuma je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usuglašen u petak.

U skladu s ovim ugovorom, svjetska zajednica želi uspostaviti okvir za rješavanje problema migracija.

Globalni sporazum o migracijama, pod službenim imenom Global Compact, trebao bi biti potpisan u prosincu u Maroku.

Mađarska se sa svojim premijerom Viktorom Orbanom odlučila izolirati od migranata i izbjeglica, izvještava njemački N-TV. Orban se ne slaže s podjelom izbjeglica na kvote unutar EU, a 2015. je naredio da se stave barijere na granicama sa Srbijom i Hrvatskom, čime je blokirao put ilegalnim migrantima kroz Mađarsku i velikim dijelom smanjio priliv imigranata kroz balkansku rutu, koja je kasnije preusmjerena prema Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Komentirajući uhićenje Marije Butine po optužbama da je bila agent ruske vlade, ruski veleposlanik u SAD optužio je američke obavještajne agencije da "love" Ruse u inozemstvu. Govoreći za Sputnik, politički komentator Joe Quinn objasnio je zašto je Butinina navodna aktivnost možda dotaknula živac među američkom dubokom državom.

Japan i Europska unija u utorak su potpisali sporazum o slobodnoj trgovini koji će pokriti trećinu globalne ekonomije, u očiglednoj suprotnosti prema protekcionističkoj politici koju zagovara američki predsjednik Donald Trump. Sporazum su na ceremoniji u Tokiju potpisali predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker te japanski premijer Shinzo Abe. Dokument mora ratificirati Europski parlament, što se očekuje idućih mjeseci, te također japanski parlament.

Sporazum, najveći do sada koji je postigla Europska unija, ujedinit će oko 600 milijuna ljudi diljem obaju tržišta. Europski dužnosnici nadaju se da će on stupiti na snagu početkom 2019. Prema sporazumu Japan će ukloniti carine na 94 posto cjelokupnog uvoza iz Europske unije, uključujući 82 posto poljoprivrednih i ribljih proizvoda. EU uklonit će 99 posto carina na uvoz iz Japana. Ukinut će tarife na uvoz japanskih automobila i kamiona u osmoj godini kao i televizora u šestoj godini primjene sporazuma. Dvije će strane u utorak potpisati i sporazum o strateškom partnerstvu koji je namijenjen jačanju suradnje na pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti, kibernetičkog kriminala, energetske sigurnosti i klimatskih promjena.

Do potpisivanja dolazi u trenutku pojačanih globalnih trgovinskih napetosti, nakon što je Trump uveo carine na uvoz aluminija i čelika kao i na kinesku robu te propituje pristojbe u automobilskoj industriji, što će pogoditi europsku i japansku industriju.

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) na Twitteru je napisao da bi neki ljudi "radije išli u rat" nego što se on susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u ponedjeljak u Helsinkiju.

Dvojica lidera su razgovarala u glavnom gradu Finske o situaciji na Bliskom istoku, Krimu te uplitanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016. godine, prenose agencije.

To je bio prvi zvanični bilateralni susret dvojice lidera, nakon kojeg je Tramp kazao da je to 'dobar početak'.

- Putin i ja smo razgovarali o mnogim bitnim temama. Približili smo stavove a nekima je to smetalo jer su željeli vidjeti boksački meč - naveo je Tramp.

Kazao je da su odnosi Rusije i SAD-a na najnižem nivou ali i to da će se ta situacija promijeniti.

Istaknuo je da je sastanak s Putinom bio bolji nego raniji održani samit NATO-a u Briselu na kojem je lider SAD-a kritikovao partnere Alijanse jer ne ulažu dovoljno u odbranu.

Izraelski parlament je usvojio nacrt zakona kojim se Izrael definira kao "država-nacija židovskog naroda", u okviru kojeg je modificiran kontroverzni članak kojim se predviđalo osiguravanje novih lokaliteta za Židove.

Usvojenim tekstom zakona sa 62 glasa za i 55 protiv određuje se da hebrejski postaje jedini službeni jezik Izraela, dok je ranije arapski imao identičan status kao hebrejski, te nalaže da su "židovska naselja (u Izraelu) od nacionalnog interesa", prenosi Haarets.

Premijer Benjamin Netanyahu izrazio je zadovoljstvo glasanjem.

"To je odlučan trenutak u historiji izraelske države koji je naš jezik, našu himnu i našu zastavu uklesao u mramor", izjavio je on.

U modificiranom tekstu se tvrdi da "država smatra kako je razvoj židovskih naselja od nacionalnog interesa te da će država poduzeti mjere za poticanje, napredovanje i služenje tom interesu".

U prethodnoj verziji nacrt zakona spominjao je mogućnost osnivanja lokaliteta isključivo namijenjenih židovima, što je isključivalo arapske izraelske građane koji čine 17,5 posto ukupnog izraelskog stanovništva, većinski židovskog. Zakon daje pravo na samoodređenje samo Židovima.

Javni komunikacijski centar za ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) izvijestio da je Slovačka predala Rusiji Aslana Jandieva, člana skupine ubijenog čečenskog terorista Šamila Basajeva.

"Optuženi Aslan Jandiev je bio uključen u organizaciju i provedbu nekoliko velikih terorističkih napada pomoću improviziranih eksplozivnih naprava, između ostalih, na području parka i rekreacijskog centra u Vladikavkazu 2006. godine. Ovi teroristički napadi su doveli do stradanja civila", priopćio je ruski FSB.

Bojeći se sudskog progona, Jandiev je 2010. uspio napustiti ruski teritorij. S krivotvorenim dokumentima je pokušao dobiti prebivalište i azil u Švicarskoj, Nizozemskoj i drugim europskim zemljama regulirati svoj pravni status.

Godine 2011. je uhićen je u Slovačkoj. Posljednjih sedam godina je Aslan Jandiev pokušava osporiti odluku Slovačke da ga izruči Rusiji, ali bez uspjeha.

U njegovu ubranu je ustao i Amnesty International, koji je krajem veljače ove godine Slovačkoj uputio pismo u kojem traži od slovačkih vlasti da spriječe izručenje čečenskog terorista ruskom pravosuđu.

"Slovačke vlasti su uhitile Aslana Jandieva 20. siječnja 2011. i glavni tužitelj Ruske Federacije je podnio zahtjev za njegovo izručenje. Sada je u opasnosti od neposrednog izručenja Rusiji, nakon odluke ministra pravde 7. veljače da potpiše potrebne dokumente. Ako bude izručen Rusiji, Aslan Jandiev će biti izložen riziku mučenja i drugog zlostavljanja", 21. veljače ove godine je priopćio piše Amnesty International.

Gotovo identična poruka je upućena i ukrajinskim vlastima, koje su uhitile pripadnika čečenskih islamističkih militanata Ahmeda Čatajeva.

Svjetske agencije izvještavaju da je izraelski režim prekinuo isporuke nafte i plina Pojasu Gaze.

"Izrael je blokirao isporuke nafte i plina Pojasu Gaze do nedjelje, kao odmazdu za stalne pokušaje napada terorističke skupine Hamas", potvrdilo je jučer izraelsko Ministarstvo obrane.

Punkt Kerem Shalom, koji je prošlog tjedna već zatvoren za trgovinu, u ponedjeljak je zatvoren i za isporuke nafte i plina, ali je cionistički režim pokazao malo "humanosti" i ostavio prolaz otvoren za hranu i lijekove

Zatvaranje će dodatno pogoršati humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze, najvećem koncentracijskom logoru na svijetu u kojem na 365 km² preživljava oko dva milijuna Palestinaca, koji su već suočeni s nestašicama goriva, struje i vode.

Izrael ovim mjerama nastoji izvršiti pritisak na militantnu skupinu Hamas koja Pojasom Gaze upravlja od 2007. Najnovije mjere su uvedene kako bi se zaustavile "ubojite palestinske zrakoplovne snage", koje zmajevima s privezanim zapaljivim balonima izazivaju požare na "izraelskom teritoriju", zapravo bivšoj zemlji Palestinaca koji su proteklih desetljeća protjeranih s njihovih polja i iz domova u tom području.

Izraelski režim je uveo i dodatne mjere pritiska s ciljem izgladnjivanja stanovništva Pojasa Gaze. Naime, ribolovni pojas Gaze, ključni izvor prihoda za nekoliko tisuća ribara, bit će smanjen sa šest na tri morske milje, dodalo je Ministarstvo obrane Izraela.

Tijekom vikenda su Hamas i izraelske snage navodno razmjenjivale vatru. Izrael je rekao da je u petak navečer ispaljeno više od 200 raketa i minobacačkih granata u smjeru "izraelskih teritorija".

Izraelski ministar predlaže bombardiranje djece u Gazi

Izraelski ministar savjetuje bombardiranje palestinske djece koja puštaju zapaljive balone iz opkoljenog Pojasa Gaze.

"Zašto ne pucati na nekoga tko šalje zračno oružje protiv naših zajednica?", na tjednom sastanku vlade izraelskog režima, posvećenog nedavnom bombardiranju Pojasa Gaze, rekao je izraelski ministar prosvjete Naftali Bennet.

Ni svjetsko prvenstvo u fudbalu i pripadajući mu šokovi uključujući "kockaste", ni do suza merhametli EU samit u Londonu o Balkanu (Bože, koliko samo oni nas vole!), pa ni onaj NATO-a u Briselu što kobajagi saljeva strah unaokolo svima osim Trumpu koji ih vuče za nos - ništa od toga nije minulih dana gurnulo u drugi plan priču o izbjeglicama, ili migrantima kako je aktuelnije. Zbog njih samih? Glupost. Tema je samo, kako ih se riješiti iz Evrope i vratiti ih bilo gdje, najbolje nama na Balkan.

Tim povodom iz novina jedne EU zemlje pitali me, doslovce: "Kako riješiti položaj izbjeglica?" Uz to ni slutnje, ni dileme, onako usput: A ko su te izbjeglice, otkud oni i zašto...Čijeg su zla plod.

Dali mi "do desetak redova" za odgovor. Rekao urednik da ide na stubac, pa toliko...

Napisao sam "da ih se neće niko riješiti zidovima, žicama, kampovima. Za to je kasno. Planetarna otimačina i sebičluk odavno su zanemarili logičnu činjenicu da će sve završiti ovako. Nečiji je biznis interesno razaranje života i sudbina onih što su pokrenuti. Zlo je pobijedilo. Pristići će nova siledžijstva, terorizmi, razaranja. Stvoren je ciljano drugi svijet, mentalno, izrabljivački, ponižavajući za većinu na planeti. Kapacitet svjetskih 'lidera' ne dobacuje do normalnog pitanja i rješenja - kako omogućiti ljudima da požele ostati u svojim kućama".

Ovako mislim jer sam se te priče nagledao. Mrak je planiran i realizovan u svakodnevnom životu. "ISIL" je pobijedio ne kao vojska, već kao ideja i uvjerenje. Nahranjeni su mitovima dovoljnim da stvore mržnje. Pa zar se i naša drama nije hranila bolesnim mitovima. Hrani se interesno i danas. Slobodni svijet nije više slobodan. Ljudi sretni što glasaju za vanredna stanja u svojim nekada slobodnim i demokratskim državama koje to više nisu. Kako? Pa tako što misle da su sigurni uz zakone po kojima se hapsi bez naloga, prisluškuje bez naloga, drži u pritvoru bez naloga... Sve to postaje normalno. U Americi se za kupljeno pivo prije osamnaeste kažnjava, a istoga dana možeš kupiti automatsku pušku, mitraljez i manji minoibacač i ništa.


Sve to zbog odbrane od zlikovaca, raznih. Kojih zlikovaca? Onih što su ih oni izmislili, obučili, naoružali i hrane do dana današnjeg. U Siriji ih još zovu "umjereni", "slobodna vojska...". I bore se, naravno, za "ljudska prava".

Članice Europske unije izgubile su oko 10 milijardi dolara nakon smanjenja izvoza svojih roba i usluga u Iran, izjavio je austrijski veleposlanik u Teheranu Stefan Schultz u intervjuu iranskoj agenciji Shana.

U okviru sastanka s predstavnicima inozemnih tvrtki u Iranu, kojem je nazočio i iranski ministar vanjskih poslova Muhammad Javad Zarif, austrijski veleposlanik Schultz kazao je, kako bi europske tvrtke željele minimizirati gubitke zbog ugroza novih sankcija od strane SAD-a. Izjavio je, kako su se tijekom nedavnog susreta u Beču austrijski i iranski predsjednici dogovorili nastavak gospodarske suradnje uz uvjet iranskog ispunjavanja preuzetih obveza pri potpisivanju nuklearnog sporazuma s Teheranom. Schultz je izjavio kako će Iran i njegovi partneri iskoristiti sve zakonite mogućnosti za zaobilaženje američkih sankcija.

"Mi moramo pronaći mehanizme koji će omogućiti zaobilaženje sankcija SAD-a. EU će to činiti uz pomoć već postojećih različitih instrumenata. Europske države također mogu proširiti svoju bilateralnu suradnju s Iranom, koristeći i vlastite mogućnosti", izjavio je austrijski veleposlanik u Iranu.

Podsjećamo: Washington zahtjeva od svojih europskih saveznika (ali i drugih zemalja svijeta) prekid gospodarske suradnje s Iranom, prije svega u njegovom energetskom sektoru, a poglavito prekid uvoza iranske nafte od 4. studenog, kada će te sankcije i stupiti na snagu. Time želi oslabiti gospodarsku i vojnu moć Irana i proizvesti socijalne probleme i nemire, koji bi u konačnici trebali dovesti do pada iranske vlade i promjene smjera iranske vanjske politike.

Takvi zahtjevi američke administracije, formulirani nakon američkog jednostranog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom u svibnju ove godine, izazivaju veliki otpor diljem svijeta, jer, osim što predstavljanju kršenje međunarodnog prava i rezolucije VS UN-a, neposredno čine i ekonomske štete po zemlje koje su s Iranom uspostavile čvrste gospodarske odnose, prije svega po EU koja je velika uvoznica iranske nafte i ima brojne unosne investicije u samom Iranu, ne samo u energetskom sektoru. Hoće li EU uspjeti pronaći mehanizme za zaobilaženje američkih sankcija do studenog, kako to navodi austrijski veleposlanik, pokazat će se vrlo brzo jer vrijeme doslovno "curi".

Svjetsko prvenstvo nije za Rusiju bio samo vrhunski promotivni događaj, već vrlo vjerojatno i prekretnica u odnosu zapada i Moskve, prekretnica koja bi mogla označiti početak normalizacije stanja između dvaju blokova i "povratak na staro", povratak na relativno normalne odnose kakvi su postojali do 2014. godine.

Kontraproduktivne sankcije

Dobar dio Europe već je godinama stava kako sankcije koje je zapad uveo Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine više nemaju nikakvog smisla. Potpuno je jasno kako je Krim de facto, ako ne de jure, sastavni dio Rusije i da sankcije neće ništa promijeniti.