Svaki put kada bi sirijska i ruska vojska nanijele značajne vojne i strateške gubitke teroristima, okupljenima pod crnim barjakom, Bijele kacige bi izbacile video koji navodno pokazuje kemijski napad na nedužnu čeljad "zlikovaca" Bashar al-Assada". Nakon toga vrli političari na Zapadu bi automatski "popušili" priču bez potrebe za ikakvim dokazima o krivici, te bi raspalili svojim "pametnim projektilima" po zemlji koja nikome nije učinila ništa nažao osim što se previše približila Iranu i Ruskoj Federaciji. Naravno, u zapadnjačkom osvetničkom pohodu na "zločine protiv čovječnosti" i "spašavanju nedužnih ljudi od trovača" su najglasnije Sjedinjene Američke Države, zemlja koja zbog svojega "ekscepcionalizma" može izigravati "svjetskog policajca" čineći pri tome ono što drugima zabranjuje i za što ih kažnjava.

Krajem 2005. Christiane Amanpour iz CNN intervjuirala je sirijskog predsjednika Bashar al-Assada prije objavljivanja izvješća UN-a o istrazi ubojstva Rafika Haririja, bivšeg premijera Libanona, na Valentinovo te godine. Sirijski vođa je u to vrijeme bio učinkovito suđen i osuđen u suđenju putem medija da je naredio Haririjev atentat, iako do danas nema uvjerljivih dokaza koji dokazuju da je vlada Sirije ili Libanona povezana s masivnim bombaškim napadom u Bejrutu koji je ubio Haririja i 22 drugih ljudi. Zapravo, dokazi snažno ukazuju na izraelsku ruku u ubojstvu.

S obzirom na to da je Haririjeva smrt potaknula popularni ustanak pod nazivom "Revolucija Cedar", koja je srušila pro-sirijsku vladu u Bejrutu i dovela do toga da sirijske trupe napustite Libanon nakon desetljeća mirovnih operacija od libanonskog građanskog rata, teško je vidjeti kakva je moguća motivacija koju je sirijska vlada mogla imati za ubojstvo Haririja - iako se sigurno može vidjeti kako su neke druge zemlje u regiji mogle imati koristi.

Nakon što je Assad intenzivno ispitivan oko navodne angažiranosti u tom mračnom poslu, Amanpour je nastavila govoriti svom ispitaniku u lice da američka vlada 'aktivno traži' da ga silom ukloni:

"Gospodine predsjedniče, retorika promjene režima vodi prema vama iz SAD-a. Oni aktivno traže novog sirijskog lidera. Oni odobravaju vize i posjete sirijskih oporbenih političara. Oni govore o izolaciji vaše diplomatije i možda o državnom udaru ili kolapsu vašeg režima."

U izvješću Baraka Ravida, višeg diplomatskog dopisnika izraelske televizije Channel 10, se navodi kako se tijekom njegova trotjednog posjeta Sjedinjenim Državama saudijski krunski princ Mohammad bin Salman sastao s čelnicima židovske zajednice u Americi i rekao kako Palestinci moraju prihvatiti američke uvijete za mir ili zašutjeti i prestati prigovarati.

Na sastanku ia zatvorenih vrata s čelnicima židovskih organizacija u New Yorku, 27. ožujka, saudijski princ Mohammad bin Salman je oštro kritizirao palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa, piše Barak Ravid, navodeći kao izvore diplomatsku prepisku izraelskog konzulata u New Yorku i tri izvora, dva izraelska i jedan američki, koji su upoznati s razgovorima tijekom ovog sastanka.

"Posljednjih nekoliko desetljeća je palestinsko je vodstvo propustilo jednu priliku za drugom i odbacilo sve prijedloge za mir. Vrijeme je da Palestinci prihvate prijedloge i pristanu doći za pregovarački stol ili zašutjeti i prestati prigovarati", prema izvješću Baraka Ravida je na sastanku izjavio Mohammad bin Salman.

Saudijski krunski princ je na sastanku iznio dvije važne točke o palestinskom pitanju.

Palestinsko pitanje nije prioritet za saudijsku vladu

Jasno je da palestinsko pitanje nije prioritet za saudijsku vladu ili saudijsko javno mnijenje. Mohammad bin Salman je rekao "kako Saudijska Arabija ima mnogo veće, hitne i važne probleme za rješavanje, poput suočavanja s iranskim utjecajem u regiji".

Bez obzira na sve njegove kritike palestinskog vodstva, saudijski princ je dodao kako za normalizaciju odnosa Saudijske Arabije i ostalih država Perzijskog s Izraelom mora biti značajnog napretka u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu.

"Izvor koji je upoznat sa sastankom mi je rekao da su nazočni bili zapanjeni kada su čuli kako je saudijski krunski princ komentirao palestinsko pitanje", piše Barak Ravid.

Lideri Francuske, Njemačke i Britanije postigli su dogovor kako će braniti iranski nuklearni sporazum postignut 2015. godine iz kojeg američki predsjednik, ukoliko se isti znatno ne izmijeni, prijeti izlaskom. No, u isto vrijeme Macron, Merkel i May poručuju kako će nastojati od Irana dobiti nove ustupke iako su iz Teherana u više navrata jasno poručili kako neće pristajati na promjene potpisanog sporazuma.

Za vrijeme jučerašnje telefonske konferencije Merkel, May i Macron složili su se kako je iranski nuklearni sporazum "najbolji način da se neutralizira prijetnja mogućeg nuklearnog naoružanog Irana".

Dakako, nije riječ samo o tome - europske sile nastoje poprilično profitirati od ovog sporazuma ulazeći na dosad uvelike im zatvoreno iransko tržište. SAD-u ta činjenica smeta, a u kombinaciji s Trumpovim ekstremnim animozitetom prema Iranu, izgleda kako će europske zemlje teško nagovoriti Washington da odustane od napada na ovaj sporazum.

Bijela kuća je došla do vrlo zanimljive ideje, napustiti Siriju i istovremeno "ostati" tamo, raspoređujući na sjeveru zemlje arapsku kontingent u vojne baze Amerikanaca, prvenstveno iz Saudijske Arabije. Ostatak snaga su trebali poslati Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Egipat.

"Trump je došao na ideju arabizacije jednog od najkrvavijih ratova u tijeku u duhu tužnog sjećanja na Vijetnam", piše Dmitrij Minin za rusko izdanje portala Fond strateške kulture.

Ovaj je plan, po svemu sudeći, nastao tijekom trotjednog boravka u Sjedinjenim Državama ministra obrane i krunskog princa Saudijske Arabije Mohammada bin Salmana. 17. travnja je isto rekao saudijski ministar vanjskih poslova Adel Al-Jubeir, tijekom zajedničke tiskovne konferencije s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antóniom Guterresom.

Nakon raketnog napada na Siriju je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders potvrdila kako predsjednik Donald Trump i dalje želi vratiti američke vojnike iz Sirije i umjesto njih rasporediti saudijske kontingente, koje bi podržali Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, a kasnije se u medijima pojavila i mogućnost slanja egipatskih trupa.

Međutim, uloga ove tri zemlje bi u odnosu na Saudijce bila samo sekundarna. Osim toga, govorilo se i o tome kako bi režimi zaljevskih monarhija trebali izdvojiti novac za obnovu uništenog sjevera Sirije. Izračun se, očigledno, temeljio ne samo na vojnoj sili, nego i na "kupnji" lokalnog stanovništva.

No, ovaj plan je brzo naišao na nepremostive prepreke. Katar je odbio sudjelovati u ovoj operaciji, a ubrzo je iz novinskih napisa "nestao" i Egipat. UAE službeno nisu ni opovrgnuli ni potvrdili sudjelovanje, ali izvori upoznati s vlastima u Abu Dabiju su naveli kako UAE nisu skloni ovoj vrsti vojne avanture.

Vlada Katara je navela da će plan kojeg su osmislile Sjedinjene Američke Države, koji predviđa slanje snaga iz arapskih zemalja u Siriju, samo zakomplicirati situaciju u toj arapskoj zemlji. Katar je ujedno podsjetio Saudijsku Arabiju da Doha neće nikome ništa plaćati za raspoređivanje američkih snaga na sirijskom teritoriju.


"Svaka vojna akcija u Siriji bi samo zakomplicirala situaciju", rekao je ministar vanjskih poslova Katara Mohammed bin Abdulrahman al-Thani, nakon sudjelovanja na konferenciji o borbi protiv terorizma u Parizu ranije ovog tjedna.

Tim riječima je ministar vanjskih poslova Katara komentirao pitanje strategije usvojene od strane administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je pozvao svoje partnere na Bliskom istoku, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Egipat, da daju milijune dolara i pošalju veliki broj snaga "za uspostavljanje stabilnosti u sjeveroistočnoj Siriji, tako da američki kontingent koji je tamo raspoređen može napustiti to područje".

U posljednjih nekoliko sastanaka s američkim dužnosnicima je katarski ministar jasno dao znanja da "svaka odluka o Siriji treba biti dio sveobuhvatnog sporazuma" i kako "svaka mjera koja u Siriji ne jamči političku tranziciju u skladu s međunarodnim ugovorima ne bi dovela do promjena na bolje u arapskoj zemlji".

Govoreći za televiziju France24, ministar vanjskih poslova Katara Mohammed bin Abdulrahman al-Thani također je odgovorio svom kolegi iz Saudijske Arabije Adelu Al-Jubeiru, koji je pozvao Dohu da "plati troškove nazočnosti američkih vojnika u Siriji i za zaštitu Katara".

"Ove izjave nisu dostojne odgovora. Svi znaju što je američki predsjednik mislio kada je tražio da Arapi plate za američku vojnu nazočnost u Siriji", naglasio je Al-Thani.

Saudijska Arabija je jedina zemlja od spomenutog arapskog kvarteta koja se u utorak izjasnila u korist prijedloga Bijele kuće, dok druge arapske zemlje nisu podržale plan.

Uoči napada ukrajinske vojske i neonacističkih postrojbi Nacionalne garde Ukrajine u subotu na civilne četvrti i položaje milicija Donjecke i Luganske Nardone Republika, primijećeno je prebacivanje teškog oružja i dodatnih snaga u Kijeva u Donbas, uključujući četiri vagona s vojnicima. Prema vojnim analitičarima to što znači da bi u narednim danima mogli očekivati ofenzivu većih razmjera Porošenkove vojske, krajem prošlog tjedna rekao je Eduard Popov, direktor ruskog Centra za javno informiranje i suradnju "Europa".

"Kijev nesumnjivo provodi pripreme za veliku ofenzivu protiv Donbasa. Na terenu su razmještene poljske bolnice, povećava je broj vojnika i tehnike, ali to je samo stvaranje uvjeta. Kijev neće početi napad kada on odluči, nego kada to naredi Zapad, što bi moglo biti na dan inauguracije predsjednika Ruske Federacije ili Dan pobjede. Za ofenzivu trebaju i pogodni politički razlozi. Izbori 17. ožujka u Rusiji su bili prikladni, ali napad nije počeo", rekao je Eduard Popov.

Po njegovom mišljenju, za napad ovih dana nema preduvjeta, ali se oni ne mogu isključiti. Ukrajinski političari nisu uzalud promijenili status sukoba u Donbasu iz "antiterorističke operacije" u "Operaciju ujedinjenih snaga". Antiteroristička operacija je značila drugačiju vrstu akcija za neutraliziranje pozadinskog neprijatelja i likvidaciju "terorista" i "separatista". Tu je operaciju službeno vodila Sigurnosna služba Ukrajine, iako je glavna u borbama na terenu bila vojska. Promjena statusa operacije je promijenila ideologiju onoga što se događa u Donbasu", rekao je analitičar.

U Narodnoj miliciji samoproglašene Luganske Narodne Republike su izvijestili da je Kijev tijekom prošlog tjedna na liniju razdvajanja u Donbasu dovukao teška oružja i poslao dodatne snage. U područje Luganska do linije kontakta je poslano devet borbenih vozila BMP-1, sa svojstvima oklopnog transportera i tenka, te dva raketna bacača "Grad". Također su stigla četiri vagona s pripadnicima vojske, među njima i bataljun "Poltava" Nacionalne garde Ukrajine.

"Nakon što je Kijev zakonom naredio takozvanu "reintegraciju" Donbasa, tamošnje milicije se više ne nazivaju unutarnjim protivnikom ili "separatistima", nego vanjskim neprijateljem kojeg u Lugansku i Donjecku vodi Rusija". Prema ukrajinskoj propagandi, to nisu stanovnici Donbasa koji se ne slažu s radikalnom nacionalističkom i neonacističkom politikom režima u Kijevu, nego su pijuni Kremlja, što znači promjenu konfiguracije svega što Kijev radi i što namjerava raditi u Donbasu.

Britanski novinari su zaćutali o slučaju Skripalj i njega više nema u medijima, ali rusko Ministarstvo spoljnih poslova neće pustiti da istraga o trovanju bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije prođe neopaženo, izjavila je portparolka ministarstva Marija Zaharova.

"Britanski novinari su za dan ućutali kao da je, hajde da govorimo otvoreno, postojalo naređenje za sve da ćute. Oni su svi ućutali", rekla je Zaharova.

Ona je napomenula da se "slučaj Skripalj" ne pojavljuje u medijima i da je prestao da bude interesantan, prenio je TASS.

Kako je ukazala, "niko nikoga ne traži, niko ne vrši nikakve istrage, niko ne zahtijeva od britanske strane ni fotografije, ni snimke".

"Slučaj ne postoji u medijskom prostoru. Bez obzira na to, bez ikake sumnje, Ruski istražni komitet, ruska amabasada u SAD i Ministarstvo spoljih poslova 'oraspoložiće ih' vijestima sa tog fronta", navela je ona.

"Imamo nešto da im kažemo", poručila je Zaharova.

Sjedinjene Države duboko su zabrinute iranskim "destabilizirajućim i zloćudnim aktivnostima", rekao je u nedjelju novi američki državni tajnik Mike Pompeo nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Pompeo je to kazao tijekom kratkog posjeta bliskoistočnoj regiji gdje se ranije sastao sa saudijskim kraljem Salmanom u Rijadu i naglasio potrebu za jedinstvom među zaljevskim saveznicama među kojima Washington prikuplja podršku za nove sankcije protiv Irana.

Posjet NATO-u u Bruxellesu i bliskoistočnim zemljama događa se samo nekoliko sati nakon što je Pompeo potvrđen kao američki državni tajnik. On čak nije ni posjetio vlastiti ured, kazao je Netanyahuu.

Govoreći uz izraelskoga premijera Pompeo je rekao u Tel Avivu: "Ostajemo duboko zabrinuti zbog iranske opasne eskalacije prijetnji prema Izraelu i regiji".

Dodao je da je čvrsta suradnja s bliskim saveznicima poput Izraela "presudna za naše napore protiv iranskih destabilizirajućih i zloćudnih aktivnosti na Bliskom istoku te doista na cijelom svijetu".

Pompeo je također rekao da selidba američkog veleposlanstva u Jeruzalem, koja se treba dogoditi 14. svibnja, jest priznavanje realnosti "Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela i sjedišta njegove vlade".

Netanyahu je glede Irana naglasio bliskost američke i izraelske suradnje.

"Mislim da je najveća prijetnja svijetu i našim dvjema zemljama, i svim zemljama, brak militantnog islama i nuklearnog oružja, te posebno pokušaj Irana da razvije nuklearno oružje. Danas smo imali vrlo plodonosan razgovor o toj temi", rekao je Pompeo.

Snažne eksplozije odjekivale su u nedjelju navečer na području grada Hame i pokrajine Alep u Siriji, izvijestila je tamošnja državna novinska agencija SANA. Državni mediji navode da su dvije vojne baze pogođene projektilima koje je ispalio zasad nepoznati neprijatelj.

Jedan vojni izvor potvrdio je sirijskoj novinskoj agenciji da se "oko 22:30 sati po lokalnom vremenu dogodio novi raketni napad, usmjeren na vojne položaje u Hami i Alepu", prenosi RT.

Poginulo četrdeset ljudi?

Neimenovani sirijski dužnosnik potvrdio je za rusku agenciju RIA da su pogođena skladišta streljiva 47. brigade sirijske vojske te da su projektili najvjerojatnije ispaljeni iz zrakoplova, u sjevernoj Siriji, koje se nalazi između grada Al-Malikiayh i zračne luke Al-Nayrab.

Prema zasad nepotvrđenim infrmacijama, u napadu je bilo poginulih i ranjenih. Prema izvorima proturežimskih snaga, poginulo je više od 40 ljudi. Eksplozije u vojnoj bazi u Hami trajale su više od sat i pol, šireći se na obližnje naselje zbog čega su neki stanovnici bili prisiljeni bježati iz svojih domova, izvijestio je Sky News.

Na videosmnimci objavljenoj na internetu jednog od navodnih zračnih napada vidi se velika eksplozija koja osvjetljava horizont.