Nova grčka vlada najmlađeg premijera u grčkoj povijesti, Aleksisa Ciprasa, 40-godišnjeg bivšeg inženjera, uspostavljena je u utorak, 27. siječnja.

Cipras, grčki Che Guevara je već u kampanji dao naslutiti kako više ništa u Grčkoj neće biti isto, i poručio "Nada stiže". Izbor Syrize, desne populističke stranke snažno suprotstavljene europskoj politici stroge proračunske štednje, izazvao je glavobolje kod mnogih moćnika. Potezi novog premijera koji mrzi kravate, u prva 24 sata njegove vladavine, govore dovoljno. Potegnuo je mjere koje bi se rijetko tko usudio... A hoće li se pokazati kao pametne mjere koje će pomoći Grcima da izbjegnu, odnosno izađu iz moderne grčke tragedije, ostaje nam vidjeti.

Dakle, ovo je 20 poteza koje je Cipras napravio u samo 24 sata vladavine:

1. Cipras je ateist pa je suprotno grčkoj tradiciji, prisegu položio pred predsjednikom Grčke.
2. Položio vijenac na groblje streljanim grčkim komunistima.
3. Primio ruskog veleposlanika - ovo je sve zapadnjake šokiralo.
4. Napravio koaliciju s političkim neprijateljem. Ciprasu je nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora nedostajalo dva mjesta do apsolutne većine u parlamentu pa je dogovorio savez Sirize s malom strankom Neovisni Grci, koja ima 13 zastupnika.
5. Skresao vladu na pola. Broj ministraskih pozicija smanjio je s 19 na 10.
6. Najavio drastično smanjivanje vojnog budžeta.
7. Poslao EU-u memorandum kojim traži smanjivanje grčkog duga.
8. Zatražio promjenu uloge i organizacije EU Banke.
9. Predložio totalnu zabranu špekulativnih bankarskih "ponuda".
10. Podnio zahtjev za dodatno oporezivanje bogataša.
11. Predložio ukidanje državnih povlastica i koncesija Crkvi.
12. Zatražio oštre zatvorske kazne za prevarantsko prikrivanje kapitala.
13. Podigao minimalnu plaću na 750 €.
14. Dao nalog za subvencioniranje hipotekarnih dugova najsiromašnijima.
15. Podnio prijedlog zakona da se banke, željeznica, pošte i vodovod nacionaliziraju.
16. Predložio izmjenu izbornog zakona.
17. Predložio davanje državnih, bankarskih i crkvenih zgrada na korištenje beskućnicima.
18. Naložio besplatni obrok djeci u školama.
19. Predložio besplatno zdravstvo za nezaposlene i beskućnike.
20. Uveo jednake plaće za muškarce i za žene.

Zadnje što je Cipras napravio je vraćanje na posao gotovo 600 radnica koje su protestirale od 2013. godine, kada ih je, u okviru mjera štednje, otpustila prethodna vlada premijera Antonisa Samarasa.

Ukrajina ima problema sa regrutovanjem vojnika za ratovanje u Donbasu. Vašington se zalaže za formiranje jedinica za brzo reagovanje u članicama NATO-a.

Ukrajinske vlasti imaju velike probleme oko realizacije planova mobilizacije jer mnogi izbegavaju da se odazovu pozivu i beže u Rusiju, ali i u druge susedne zemlje, izjavio je Oleg Bojko, načelnik uprave ukrajinske armije koja se bavi regrutovanjem novih momaka. Događa se i da potencijalni vojnici potplaćuju pograničnu službu da bi mogli da odu iz Ukrajine u Rusiju. Mnogi Ukrajinci beže i u Rumuniju, pa su tamošnji hoteli i hosteli puni. Zbog velikog broja onih koji izbegavaju regrutaciju, iz vojske stiže zahtev da svi koji po godinama spadaju u mobilizacijski kadar ne mogu da napuštaju zemlju.


Ogorčeni ukrajinski vojni i civilni rukovodioci za tako veliki broj dezertera okrivljuju ruske tajne službe i lično predsednika Vladimira Putina zbog obećanja koje je on dao da će svi koji pobegnu u Rusiju iz Ukrajine jer ne žele da učestvuju u bratoubilačkom ratu u Donbasu, imati mogućnost da rade. Predsednik Porošenko tvrdi kako ruske tajne službe rade protiv ukrajinske mobilizacije. U Kijevu smatraju da u Ukrajini radi ogroman broj ruskih špijuna.


Četvrta po redu mobilizacija u Ukrajini počela je 15. januara i planirano je da uniformu obuče 104.000 vojnika. Među njima će biti i žena. Ali po onome što se događa, očigledno je da jedan broj građana Ukrajine ne smatra Rusiju neprijateljskom zemljom, kako je to 27. januara zvanično proglasila Vrhovna rada.

Kako god, entuzijazam je sve manji. Prilikom prve mobilizacije bilo je 20 odsto dobrovoljaca, u drugoj 10 odsto, a u trećoj tek šest odsto dobrovoljaca. Sada će taj procenat biti još manji.

Evropske sankcije Rusiji, koje ističu u martu, biće produžene do septembra, saopštila je večeras visoka predstavnica Evropske unije spoljnu politiku i bebednost Federika Mogerini, nakon sastanka šefova diplomatija EU u Briselu.

Sankcije, koje obuhvataju 132 ruska i ukrajinska funkcionera kojima je zabranjeno da putuju u EU i 85 preduzeća i banaka kojima je uskraćen pristup na evropsko tržište, produzene su zbog pogoršanja situacije na terenu i odbijanja Rusije da poštuje sporazum iz Minska, rekla je šefica evropske diplomatije.


Današnja sednica Spoljnopolitičkog saveta EU-a protekla je u znaku oštre debate između većine zemalja članica, koje su tražile pooštravanje sankcija, i manjine, predvođene Grčkom, koja je bila protiv njihovog produžavanja.

"Postigli smo konsenzus.", rekla je Mogerini na konferenciji za medije nakon sastanka i dodala da je Evropska komisija zadužena da pripremi spisak novih imena za "crnu listu" EU-a, o čemu će ministri ponovo odlučivati početkom februara.

Nekoliko zemalja članica, uključujući baltičke države i Poljsku, zalagale su se za mnogo oštriji pristup koji bi uključio šire sankcije protiv ruske privrede, ali o tome nije postignut neophodan konsenzus.

Litvanski ministar spoljnih poslova Linus Antanas Linčevičius rekao je pre početka sastanka da smatra da bi samoproglašene Donjecke i Luganske republike trebalo staviti na listu terorističkih organizacija, a Rusiju osuditi zbog agresije na Ukrajinu.


"Mora se reći: Rusija vodi rat protiv Ukrajine.", kazao je on.

Snage Armije Novorosije saopštile su da su zarobile dva tenka pod Avdejevkom. Tenkovi nisu odgovarali na vatru, pa su Rusi odlučili da ih zarobe. Ustanovili su da su svi poklopci za izlaz iz tenka zavareni, a pod gusenicama postavljene mine.

U tenkovima su našli živu posadu, koja im je ispričala da su nedavno mobilisani, ali da su odbijali da “poginu u glupom ratu”. Stoga je ukrajinski komandant naredio da ih zavare i miniraju kako ne bi mogli da pobegnu ili se odvezu sa položaja, a sve u nadi da će otvoriti vatru na sunarodnike.

Da ukrajinska vojska muku muči sa borbenim duhom pokazalo se i u naselju Crveni partizan kod Donjecka. Ukrajinski rezervisti predali su se bez boja posle nekoliko artiljerijskih plotuna. Ispostavilo se da je reč o nedavno mobilisanim ljudima iz ruskojezičnog Krivog Roga. Snage Novorosije su već napravile tri čete sastavljene od - zarobljenika.

Bojevi se nastavljaju naročito duž autoputa koji vodi iz Debaljceva gde se u okruženju nalazi oko 8.000 ukrajinskih vojnika. Njihova komanda ubacila je u borbu velike rezerve koje su značajno usporile napredovanje snaga Novorosije. Međutim, Armija Novorosije saopštila je da se dovoljno približila autoputa da bi po njemu mogla da otvara artiljerijsku vatru sa direktnim navođenjem.

Po rečima komandanta Kozačkog puka, Pavela Dremova, njihovi položaji su na oko dva i po kilometra od autoputa. Stanovnici Debaljceva i okolnih mesta navode da je ulaz i izlaz iz grada nemoguć već dva dana.

Temeljem najava BiH vlasti o namjeri dostave oružja u Ukrajinu, danas se službeno oglasilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Kako prenosi agencija TASS, MVP Rusije je zabrinuto izjavama o najavljenoj isporuci oružja iz BiH u Ukrajinu. Prema mišljenju diplomata takvi planovi proturječe međunarodnim pravilima i ne pridonose mirnom rješenju stanja u regiji.

''Takve namjere ne mogu do li izazvati osudu, tim više što se dostava oružja planira izvršiti iz države koja je na sebi iskusila sve užase bratoubilačkog rata od 1992.-1995. godine.", izjavio je službeni predstavnik MVP Rusije Aleksandar Lukašević.

Isti dalje kaže: ''Krajnju zabrinutost izaziva činjenica što će isto oružje biti upotrebljeno od strane ukrajinske vojne sile za nastavak granatiranja naseljenih mjesta i ubojstava mirnih građana. Rezultat istih djelovanja smo vidjeli u mnogim gradovima i selima jugoistoka Ukrajine."

U svezi navedenog predstavnik MVP Rusije pozvao je bosansko-hercegovačke vlasti da odustanu od namjere isporuke oružja Kijevu.

BERLIN - U svom prvom potezu otkako je u ponedjeljak postao grčki premijer, Alexis Tsipras posjetio je spomen obilježje u Kaisarianiu gdje su nacisti 1944. ubili 200 pripadnika grčkog pokreta otpora.

Taj potez nije prošao neopažen u Berlinu, kao niti Tsiprasova odluka da nekoliko sati poslije primi ruskog veleposlanika kao prvog stranog dužnosnika.

Tada je uslijedila objava da će radikalni akademik Yanis Varoufakis, koji je mjere štednje svojedobno nazvao "fiskalnim waterboardingom" (CIA-inom nasilnom tehnikom ispitivanja) postati novi ministar financija.

Ubrzo je Tsipras povukao još jedan sporan potez kada je kritizirao priopćenje EU-a koja je upozorila Rusiju na mogućnost novih sankcija.

Pretpostavka krugova bliskih njemačkoj kancelarki Angeli Merkel prije nedjeljnjih izbora bila je da će Tsipras ostvariti tijesnu pobjedu, teško oformiti koaliciju i, ako to uspije, sukobljavanje ubrzo zamijeniti kompromisom.

Umjesto toga je, nakon uvjerljive pobjede i brzog formiranja koalicije s desnom strankom Neovisnih Grka, u prvim danima vlasti signalizirao da ne namjerava odstupiti, uznemirivši dužnosnike u Berlinu od kojih neki priznaju da su šokirani početkom vladavine 40-godišnjeg grčkog premijera.

"Nema sumnje, iznenadila nas je lakoća Syrizine pobjede i brzina kojom je Tsipras oformio koaliciju", rekao je visoki njemački dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Drugi političar je rekao da Tsiprasov izbor koalicijskog partnera i ministra financija "nisu dobri znakovi", a treći je priznao da je "šokiran" prvim danima Tsiprasa na premijerskoj dužnosti.

Dužnosnici bliski Merkel kažu kako još uvijek vjeruju da će Tsipras naposlijetku promijeniti smjer, odbaciti radikalna predizborna obećanja i pristati na gospodarske reforme na kojima su ustrajali Berlin i njegovi europski partneri i koje su bile uvjet Ateni za dobivanje nužne pomoći za vraćanje duga idućih mjeseci.

Gledajući naslove u medijima moglo bi se zaključiti kako je ruski predsjednik Vladimir Putin neumjesno odlučio da ne sudjeluje u komemoraciji holokausta u Poljskoj.

Drsko šireći dezinformacije, agencija Reuters navodi u svom članku Putin will not attend Holocaust commemorations in Poland slijedeće:

"Reutersovi izvori tvrde da se Putin neće pridružiti svjetskim državnicima na skupu u logoru smrti Auschwitz jer je nepovjerenje izazvano sukobom u Ukrajini bacilo tamnu sjenu na dogovore."

U stvari, Poljska - zemlja domaćin komemoracije, nikad nije ni pozvala ruskog predsjednika.

Ova geopolitička smicalica i prateće dezinformacije imaju za cilj ojačati percepciju po kojoj je Rusija hegemonistička prijetnja, ništa manja od nacističke Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata. Stvarnost je potpuno drukčija.

22. lipnja 1941. je započela operacija Barbarossa. Tri ogromne njemačke armije brzinom munje prodrle su u Sovjetski Savez u pokušaju osvajanja Rusije. Ta invazija zatekla je ruske snage nepripremljenim, dovodeći njemačku vojsku pred sama vrata većih ruskih gradova uključujući i Moskvu.

Na svom putu, nacističke snage provele su masovna hapšenja i pogubljenja istočnoeuropskih židova, Slavena i Rusa. Ruski narod i njihovi saveznici ogorčeno su se borili, po cijenu od nekoliko milijuna života da prvo uspore, a zatim zaustave ovu ofenzivu, da bi na kraju prešli u kontranapad i stigli do samog Berlina.

Pooštrenim merama kontrole granice, Brisel je odlučan da zaštiti Evropu kojoj, po oceni bezbednjaka, sve više preti radikalni islamski terorizam. Najveća opasnost preti od islamista iz BiH, Kosova i Sandžaka...

Svaki ulazak građana BiH na teritoriju Evropske unije biće odmah evidentiran i prosleđen policijama i bezbednosnim službama svih članica Unije. Posebno će se pratiti prelazak hrvatske granice i naročito onih državljana BiH koji se dovode u vezu sa odlascima na ratišta u Siriju i Irak i nezakonitu trgovinu oružjem. Pooštrenim merama kontrole granice, Brisel je odlučan da zaštiti Evropu kojoj, po oceni bezbednjaka, sve više preti radikalni islamski terorizam!

Ove mere EU prema BiH stupiće na snagu već naredne sedmice, a novi režim kontrole evropske granice biće detaljano objašnjen u dokumentu ministara spoljnih poslova zemalja članica EU koji će krajem ove nedelje biti usvojen na samitu u Rigi.

Prema podacima Interpola, oko 500 osoba iz BiH, sa Kosova i Sandžaka ratovalo je u Siriji i Iraku na strani Islamske države. Sve bezbednosne procene govore da su ti ljudi velika bezbednosna pretnja po povratku kući, jer su obučeni za rat.

Evropski bezbednjaci zabrinuti su i zbog rasta broja sledbenika džihada u regionu, a upravo je granica Hrvatske prema BiH i Srbiji jedna je od najdužih spoljnih granica Unije, zbog čega su tu potrebne najoštrije kontrole.

S druge strane, građani BiH zabrinuti su da bi novi režim EU mogao da dovede do stvaranja većih gužvi i višečasovnog zadržavanja na granici, ali "Novostima" je u Graničnoj policiji BiH potvrđeno da na graničnom prelazu sa Hrvatskom u utorak nije bilo većih zadržavanja.

- Granična policija redovno kontroliše granicu u skladu sa važećim propisima - kažu u GP BiH.

Izraelske snage još su jednom izvele niz zračnih napada na Siriju, ciljajući položaje sirijske vojske, navodno kao odgovor na raketni napad Hezbollaha prema području od strane Izraela okupirane Golanske Visoravni. Razmjena vatre dolazi u trenutku kada je Iran, ključni saveznik i Sirije i Hezbollaha, poručio Izraelu kako su ubojstvom iranskog generala u Siriji prešli "crvenu liniju" (vidi: U izraelskom zračnom napadu u Siriji ubijen iranski general i sin bivšeg vođe Hezbollaha).

Ovim napadom Izrael je još jednom pokazao kako nije nipošto nepristrani promatrač u ovom sukobu te kako i dalje služi kao avijacija sirijskih militanata na čiju se stranu svrstao već odavno.

Agresija se više ni ne pokušava sakriti, kao ranije, Izrael sada otvoreno priznaje napade na Siriju. Iz izraelske vojske (IDF) jučer su potvrdili napade te ističu kako su ciljani položaji artiljerije sirijske vojske. "IDF smatra sirijski režim odgovornim za ono što se događa na njihovom teritoriju i djelovati će svaki put i na sve načine kako bi se zaštitili državljani Izraela", navodi se u poruci IDF-a.

Izraelski napad dolazi nakon što su jučer popodne dvije rakete pale na sjeverni dio Golanske Visoravni. Navodno su ispaljene od strane Hezbollaha, libanonske vojno-političke organizacije koja se bori na strani sirijske vojske. Rakete su pale na otvorenom prostoru i nije bilo nikakve štete niti žrtava, unatoč tome Izrael je odmah iskoristio priliku i pokrenuo zračne napade na sirijsku vojsku.

Ovaj novi izraelski napad na teritorij Sirije dolazi neposredno nakon što je Iran upozorio Izrael da su prešli "crvenu liniju" nakon što su u zadnjem zračnom napadu na teritoriju Sirije ubili jednog njihovog generala koji je u Siriji djelovao kao savjetnik sirijske vojske.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova, Hossein Amirabdollahian, komentirao je: "Rekli smo Amerikancima kako vođe cionističkog režima mogu očekivati posljedice zbog svojih poteza. Cionistički režim je prešao naše crvene linije".

"Samo zahvaljujući strpljenju Vladimira Putina, koji ne odgovara na brojne napade i provokacije Zapada protiv Rusije, svijet nije u nuklearnom ratu", smatra Paul Craig Roberts, bivši savjetnik američkog predsjednika Ronalda Reagana.

"Zamislite kakve bi bile posljedice za Zapad ako Putin odluči odgovoriti na brojne napade protiv Rusije i protiv njega samog", napisao je Paul Craig Roberts, ekonomist i bivši savjetnik bivšeg predsjednika Reagana, u svom novom članku.

"On može uništiti NATO savez i cijeli zapadni financijski sustav u bilo koje vrijeme. Sve što mora učiniti je objaviti službeno da je NATO proglasio ekonomski rat protiv Rusije, državama članicama bloka obustaviti isporuku energije, a ako se to dogodi, NATO će biti raspušten. Europa ne može preživjeti bez ruskih energetskih zaliha i vladavina Washingtona bi se okončala", tvrdi Paul Craig Roberts.

"Putin shvaća da ga drski neokonzervativci prisiljavaju da pritisne nuklearno dugme, samo kako bi spasili vlastiti obraz“, rekao je stručnjak, dodajući da su način na koji Putin ne odgovara na provokacije i njegovo strpljenje "spasili svijet od nuklearnog rata". S druge strane se Europska unija ponaša potpuno iracionalno. Stariji čitatelji će se sjetiti akcija "Ništa nas ne smije iznenaditi" i školskog predmeta "Obrana i zaštita", kada se cjelokupno stanovništvo bivše Jugoslavije pripremalo za zajednički otpor agresiji bilo kojem od tada dva suprostavljena bloka.

Vjerojatno poučena sličnim iskustvima iz "socijalističke“ mladosti, ali izvan svake pameti, učinila je i predsjednica Litve, Dalia Grybauskaite, koja je odštampala na stotine tisuća priručnika pod nazivom "Priručnik za preživljavanje ruske invazije" (Russian Invasion Survival Manual).

I dok većina Amerikanaca još uvijek ne vidi mogućnost velikog sukoba s Rusijom, Europljani koji su vidjeli dva velika rata u prošlom stoljeću, a posebno zemlje kojima je Sovjetski Savez bio veći neprijatelj od nacističke Njemačke, kao da znaju bolje.
Litva, baš kao i njeni susjedi, priprema se za invaziju ruskih snaga na širokoj skali i njihova vlada je izdala svojim građanima priručnik za preživljavanje. Iako kompletni detalji tek trebaju biti objavljeni, priručnik, između ostalog, savjetuje građane da "zadrže zdrav duh, ne paniče i ne gube sposobnost jasnog prosuđivanja“.

Ministar obrane Litve Juozas Olekas, prošlog utorka je na konferenciji za novinare u Vilniusu predstavio 100 stranica priručnika "Kako se ponašati u ekstremnim situacijama i slučajevima rata", a cilj ovog "briljatnog" uratka je educirati građane te zemlje o tome kako se ponašati i što činiti u slučaju invazije.