1980-ih, američka elita se plašila uspona gospodarske sile Japana, ali uspjela je obuzdati svog konkurenta jer je Japan u korijenu bio vazalna država okupirana od strane američke vojske. Međutim, uspon Kine danas je sasvim druga priča. S 1,4 milijarde ljudi, najvećom svjetskom ekonomijom (po BDP paritetu kupovne moći - PPP) i neovisnom vanjskom politikom, uspon Kine označava početak višepolarnog svijeta.

"Američko stoljeće" je gotovo, ali Amerikanci ne mogu prihvatiti činjenicu da oni - 5% svjetskog stanovništva - ne mogu vladati ostalih 95% zauvijek. Američko polaganje prava i oholost uzrokuju mnoge da nasrnu i krenu na put koji je opasan i za njih i za svijet.

Ujedinjeni narodi su po prvi put objavili detaljan popis stranih militanata u Siriji i koliko ih je poginulo ili zatočeno u njihovoj borbi "na Alahovom putu", kako oni kažu, iako se svi islamski klerici, isključujući vehabije i one iz Muslimanskog bratstva, slažu da njihov put vodi ravno u "vatre Džehennema", isto mjesto koje je među kršćanima poznatije kao Pakao.

Američki dokumenti po prvi put otkrivaju broj stranih terorista u Siriji i njihovu nacionalnost, što ukazuje da je broj stranih terorista koji su ušli u Siriju od početka rata ukupno dosegao 171 400 boraca.

Dokumente su objavili egipatski pisac Refaat Al-Sayyed Ahmad u knjizi pod "Sirija suočena s činjenicama i dokumentima globalnog rata".

Detalji informacija o nacionalnosti i broju stranih terorista koji su ušli u Siriju od početka rata u Siriji su sljedeći:

• 24 500 terorista iz Saudijske Arabije, ubijeno je 5990 terorista, uključujući 19 žena, a 2700 terorista je proglašeno "nestalima". Nestale ćemo i dalje voditi kao takve, iako se u većini slučajeva radi o teroristima kojima nisu pronađena tijela i ubijeni su u zračnim udarima ili borbama u pustinji ili drugim nepristupačnim regijama, gdje su skončali svoj ratni put.
• 25 800 terorista iz Turske, od kojih je poginulo 5760 i nestalo 380.
• 21 000 terorista iz Čečenije, od kojih je 5230 ubijeno, 16 su žene, a 1950 je proglašen nestalima.
• 10 500 terorista iz Tunisa, od kojih je 4200 ubijeno, uključujući 45 žena, a 1260 je proglašen nestalima.
• 9 500 terorista iz Libije, od kojih 3940 ubijenih i 1650 nestalih.
• 13 000 terorista iz Iraka, od kojih je 3780 ubijeno, a 1200 je nestalo.
• 11 000 terorista iz Libanona, od kojih je ubijeno 3110, a 1080 je nestalo, od kojih su 7 bile žene.
• 8600 terorista iz Turkmenistana, od kojih je 3050 ubijeno, uključujući 11 žena, a 900 je proglašen nestalima.
• 7500 terorista iz Egipta, od kojih je 2100 ubijeno, a 870 je nestalo.
• 3800 terorista iz Jordana, od kojih je 1990 ubijeno, a 265 nestalo.
• 4600 terorista iz Pakistana, od kojih je poginulo 1380 i 590 nestalo.
• 3600 terorista iz Afganistana, od kojih je 1380 ubijeno, a 630 proglašeno nestalima.
• 2800 iz Jemena, od kojih je 1440 ubijeno, a 700 je nestalo.
• 2550 terorista iz Kazahstana, od kojih je ubijeno 1130.
• 2700 terorista iz Uzbekistana, od kojih je 780 ubijeno, a 390 nestalo, uključujući 4 žene.
• 1900 terorista iz Kuvajta, od kojih je ubijeno 640, a 8 je nestalo.
• 1950 terorista iz Alžira. 620 terorista je poginulo, a nestalo 44.
• 2100 terorista iz Maroka. Ubijeno je 610, uključujući 7 žena, a 630 je nestalih.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden napisao je na Twitteru da se Rusija opet počela miješati u američke izbore i sada djeluje protiv njegovog sjedišta izborne kampanje, prenosi CNS News. U isto vrijeme, apelirao je i na Amerikance da doniraju novac za njegovu zakladu, koja bi trebala započeti borbu protiv laži i stranog uplitanja.

Bivši potpredsjednik, a sada demokratski predsjednički kandidat u Sjedinjenim Državama, Joe Biden, objavio je video poruku na svom Twitteru pozivajući Amerikance da ulože 5 dolara za borbu protiv strane intervencije, prenosi CNS News. Uz objavu na Twitteru je priložen i video u kojem političar kaže da su ga sada preuzeli Rusi.

"Opet se Putin i Rusi pokušavaju miješati u naše izbore i odlučivati tko će postati predsjednik", kaže Biden u videu.

"I ovaj put sam postao predmet njihove pažnje. Kao što Putin zna, ako postanem predsjednik Sjedinjenih Država to će biti zadnji dani njegove tiranije, njegovih pokušaja zastrašivanja Sjedinjenih Država i istočnoeuropskih zemalja. On je negativac, isti kao i naš predsjednik. A znam da on ne želi da postanem predsjednik. Ali evo što ću vam reći: kada postanem predsjednik, sve će se promijeniti", stoji u objavi Bidena.

Na kraju videa obraća se ruskom vođi: "Gospodine Putine, američki narod donosi odluku na svojim izborima, a ne vi."

Sama objava kaže sljedeće: "Ruski Facebook trolovi su se vratili. I ovaj put su se suprotstavili mojoj kampanji. Ne možemo dopustiti ponavljanje 2016. godine."

Sirijska nafta se pod zaštitom američkih vojnika i pre i nakon poraza terorista aktivno šalje cisternama van Sirije, prokomentarisalo je rusko Ministarstvo odbrane izjavu šefa Pentagona da će američki vojnici ostati na istoku Sirije kako bi čuvali naftna polja od "terorista DAEŠ-a".

Izjava šefa Pentagona Marka Espera o nekoj potrebi da se sačuvaju grupe američkih snaga na istoku Sirije "radi čuvanja naftnih polja" od "terorista DAEŠ-a" ne izaziva čuđenje u Ministarstvu odbrane Rusije.

"Apsolutno nijedno energetsko nalazište niti drugi minerali na teritoriji Sirije ne pripadaju teroristima DAEŠ-a, posebno ne 'američkim braniteljima od terorista DAEŠ-a', već isključivo Sirijskoj Arapskoj Republici. Ni po međunarodnom pravu, niti u samom američkom zakonodavstvu — nigde nema i ne može biti ni jednog legitimnog zadatka za američke vojnike — za čuvanje i odbranu energetskih nalazišta Sirije od same Sirije i njenog naroda. Zato, to što sada radi Vašington — zauzimanje i držanje pod svojom oružanom kontrolom naftnih polja na istoku Sirije — međunarodni je državni banditizam", navodi se u saopštenju ruske vojske.

Prodemokratski aktivisti su pobijedili u Hong Kongu? Takvi se površni zaključci mogu izvući iz naslova vijesti kako je "hongkonška vlada konačno i definitivno povukla prijedlog zakona za izručenje". To što je ubojica svoje trudne zaručnice s Tajvana izašao na slobodu, upravo zahvaljujući neizglasavanju "spornog" zakona, branitelje ljudskih prava nimalo ne uznemirava.

No, vratimo se prosvjedima, a "gospodina" Chan Tong-Kaia neka ugoste njegovi prijatelji u Hong Kongu ili neka ga kao počasnog gosta primi Amnesty International.

Jedan događaj i uz njega jedna mala nijansa. 26. listopada prosvjednici se okupljaju na demonstracijama, ali slogani ovog događaja sugeriraju na vrlo neobične zaključke. Ako ste mislili da je bilo trijumfalne radosti i povika "Sjajna pobjeda!", "Uspjeli smo!" ili "Kako ti se ovo sviđa, Xi Jinping?", toga nije bilo.

Glavni slogan je bio "Nismo izgubili". Može li se lucidnije iskreno priznati vlastiti poraz?

Ali zašto govoriti o porazu, ako sporni zakon očito nije usvojen, a cilj je postignut? O tome vrijedi detaljnije razgovarati.

Činjenica je da cijela pobuna zbog zakona o izručenju nije krenula zbog zakona samog po sebi, već zahvaljujući običnom kriminalcu Chan Tong-Kaiu. On je na Tajvanu ubio svoju djevojku i karticom povukao novac s njezinog bankovnog računa. Brzo su ga uhitili, već u Hong Kongu. Počeo je razmišljati što dalje. Predati se Tajvanu? To baš nije tako jednostavno.

Budući da Hong Kong ne priznaje nadležnost Tajvana, lokalne vlasti su dizajnirale prijedlog zakona za proširivanje popisa zemalja za izručenje. Amandman uključuje ne samo Tajvan, već i kontinentalnu Kinu. E tu su liberali vidjeli "stezanje obruča" oko autonomije Hong Konga. Bojali su se da će to odvezati ruke kineskoj vladi i omogućiti progon kritičara Pekinga koji su se nastanili u Hong Kongu.

Iako je u nekoliko izjava umanjio značaj koji kurdski borci imaju za Washington, američki predsjednik Donald Trump nedavno je povukao iznenađujući potez kad je razgovarao telefonom sa zapovjednikom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), u čijem su sastavu uglavnom kurdski borci.

Trump je na Twitteru objavio da je uživao u telefonskom razgovoru s Mazloumom Abdijem, što je razljutilo predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Abdi je jedno od nekoliko kodnih imena tog kurdskog borca, a neka od najpoznatijih kojima se koristi jesu Mazloum Kobani, Al-Khal, Sahin Cilo, dok je njegovo pravo ime Farhat Abdi Sahin.

Trenutno je poznat kao general Mazloum Abdi, stvarni zapovjednik Jedinica narodne zaštite (YPG), vojnog ogranka Stranke demokratske unije (PYD), sirijske verzije Radničke partije Kurdistana (PKK).

Prema sirijskim internetskim portalima, Abdi je rođen 1967. u Ain al-Arabu (Kobaniju) u Siriji, a 1990. pridružio se PKK-u. Prema izvještajima, bio je blizak vođi PKK-a Abdullahu Ocalanu, zatvorenom u Turskoj.

Operacije protiv Turske

Abdi je devedesetih godina učestvovao u operacijama protiv turske vojske u turskoj pokrajini Hakkari, zbog čega ga je Ankara uvrstila na deveto mjesto na "crvenoj" listi najtraženijih terorista.

Obavljao je nekoliko funkcija u PKK-u, među kojima se posebno ističe dužnost zapovjednika specijalnih snaga i člana Izvršnog odbora.

Nakon više godina rada na vojnom polju otputovao je u Evropu, gdje je ostao sve do američke invazije na Irak 2003, kada dolazi u Irački Kurdistan i počinje se baviti političkim radom.

Nakon izbijanja sukoba u Siriji 2011. pojavljuje se kao jedan od najvažnijih zapovjednika YPG-a, bliskog PKK-u.

Godine 2014. njegovo ime pojavilo se u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o formiranju saveza protiv organizacije Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Siriji, a kasnije je preuzeo dužnost zapovjednika Sirijskih demokratskih snaga, koje predvode Kurdi.

Više izvora potvrđuje da se smatra vezom između sirijskog rukovodstva YPG-a i vođa PKK-a u planinama Qandil.

Predsjednik Donald Trump rekao je danas kako povjerava svojem glavnom državnom odvjetniku Williamu Barru istragu o izvorima istrage ministarstva pravosuđa o miješanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016. za koju se pokazalo da se radi o "najgoroj obmani" u povijesti Sjedinjenih Država.

Sinoć je New York Times objavio, pozivajući se na dva izvora bliska predmetu, da je ta do sada upravna istraga koju je nadzirao ministar pravosuđa Barr postala kriminalistička istraga.

Ta vijest je dodatno pojačala napetosti u Washingtonu nakon što su 24. rujna demokrati pokrenuli istragu u Kongresu kako bi svrgnuli Donalda Trumpa.

Tužitelj John Durham, zadužen za novu kaznenu istragu, sada je ovlašten pozivati svjedoke i preuzimati dokumente.

"Mislim da to postaje jako ozbiljno. Istraživati istražitelje. Strašne stvari su se događale u našoj zemlji", komentirao je Trump danas pred novinarima. "Mislim da ćete vidjeti stvari koje ne biste vjerovali. Bila je to najgora obmana u povijesti naše zemlje", dodao je.

Demokrati optužuju Barra da koristi moć ministarstva pravosuđa kako bi istražio nepotvrđene tvrdnje o političkom podrijetlu istrage protiv Trumpove kampanje za dosluh s Rusijom.

"Ako se ove vijesti potvrde, one će pokrenuti nove zabrinutosti o ministarstvu pravosuđa, koje je pod Barrom izgubilo neovisnost i postalo sredstvo političke osvete za Trumpa", izjavio je demokratski parlamentarac Adam Schiff koji vodi istragu u Zastupničkom domu o opozivu Donalda Trumpa.

"Ako ljudi nemaju ništa skrivati o glupostima i prekršajima koje su mogli počiniti, nemaju se čega bojati u toj istrazi", odgovorila je na kanalu Fox News Trumpova savjetnica Kellyanne Conway.

Rusija je poslala još oko 300 vojnih policajaca iz Čečenije u Siriju radi "izvršavanja posebnih zadataka u zoni 30 kilometara na sirijsko-turskoj granici", objavilo je danas rusko Ministarstvo odbrane, prenosi Tanjug.

"Oko 300 vojnih policajaca iz oružanih snaga Ruske Federacije stacioniranih u Čečenskoj republici stiglo je u Siriju da izvrše posebne zadatke", saopštilo je ministarstvo.

Vojni policajci su napustili Rusiju sa aerodroma u Sjevernoj Osetiji.

Njihov zadatak će biti da patroliraju u navedenoj oblasti i pomognu prilikom povlačenja Kurda i njihovog oružja na 30 kilometara od tursko-sirijske granice.

Sjedinjene Američke Države napustit će "krvlju natopljeni pijesak" Bliskog istoka, objavio je američki predsjednik Donald Trump, navodeći da SAD više ne treba biti svjetski policajac.

Trump je govorio u specijalnom obraćanju iz Bijele kuće, najavivši promjenu u američkom odnosu prema Bliskom istoku, gdje je, kako kaže, previše Amerikanaca poginulo.

"Odlazimo. Neka se neko drugi bori za krvlju natopljeni pijesak. Posao naše vojske nije da bude svjetski policajac", rekao je Trump.

Američki predsjednik je na meti kritika otkako ne iznenada najavio povlačenje američke vojske iz sjeverne Sirije. Mnogi ga optužuju da je napustio kurdske snage, koje su bile jedna od glavnih američkih saveznika u borbi protiv pripadnika Islamske države Irak i Levant (ISIL).

'Ostat ćemo tamo gdje ima nafte'

Nakon povlačenja Amerikanaca, Turska je pokrenula ofanzivu na sjeveru Sirije, usmjerenu na kurdske borce u toj regiji.

Prošle sedmice, dogovoreno je petodnevno primirje, kako bi se kurdskim snagama omogućilo da napuste područje u blizini sirijsko-turske granice.

"Ostale države se moraju uključiti i pošteno preuzeti svoj dio posla. Moja namjera je zauzeti drugačiji kurs, onaj koji će voditi do pobjede Amerike", dodao je Trump.

Američki predsjednik je rekao da će u Siriji, tačnije, na naftnim poljima u toj zemlji, ipak, ostati jedan dio vojnika.

"Manji broj američkih vojnika ostat će tamo gdje ima nafte", rekao je Trump.

Dok Vašington lamentira nad sporazumom koji su u Sočiju postigli ruski i turski predsednici, dotle se u Ankari, Moskvi, ali i u Damasku govori o istorijskom kompromisu koji je omogućio da regularne sirijske trupe budu raspoređene na teritoriji koju nisu kontrolisale sedam godina.

Sa turskom intervencijom na deo Sirije koji kontrolišu kurdske snage, činilo se, započela je još jedna ratna epizoda u nesrećnom spletu događaja koji ovu zemlju potresaju skoro čitavu deceniju.

Međutim, turska intervencija trajala je relativno kratko, od 9. do 22. oktobra, uključujući i petodnevno primirje, koje je američka administracija iznudila od zvanične Ankare.

Sada, dan nakon što su u Sočiju predsednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan potpisali sporazum, može se reći da je turska ofanziva na severoistoku Sirije, koja je za cilj imala stvaranje široke teritorije na istočnoj strani Eufrata pod de fakto turskom kontrolom — završena.