Obdukcija američkog multimilijunaša Jeffreyja Epsteina (66), koji je 10. kolovoza pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji na Manhattanu, pokazala je da je izvršio samoubojstvo vješanjem, objavila je u petak glasnogovornica glavnog njujorškog mrtvozorničkog ureda.

Epstein je uhićen 6. srpnja zbog optužbi za trgovinu seksualnim robljem. Tužitelji su u optužnici naveli da je namamio desetke maloljetnih djevojčica u svoje luksuzne domove u New Yorku i na Floridi te im plaćao za seksualne usluge, te da je plaćao nekim djevojkama da regrutiraju još djevojaka.

Epstein je tvrdio da je nevin, a u zatvoru na Manhattanu čekao je da se riješi njegova žalba na odluku suca koji nije dopustio da bude u kućnom pritvoru do početka suđenja. Nakon što je pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji odmah je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.

Epstein je osuđeni seksualni prijestupnik, jer je 2008. priznao da je na Floridi platio jednoj tinejdžerki za seks. Taj bivši menadžer hedge fonda družio se mnogim poznatim osobama, pa tako i sa sadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, te bivšim predsjednikom Billom Clintonom.

Sjedinjene Države imaju naviku sudjelovati u političkim nemirima diljem svijeta, rekao je Ron Paul, napominjući kako Washingtonu nedostaje moralni autoritet kako bi dao Kini moralne prodike o nemirima u Hong Kongu.

Bivši teksaški kongresmen i predsjednički kandidat rekao je da nije iznenađen izvješćima o sudjelovanju SAD-a u demonstracijama koje su od ožujka potresle Kong Hong.

"Bez obzira na to gdje revolucija pokreće, tamo smo jer imamo puno uloženog", rekao je domaćinu Politickinga Larryju Kingu.

Paul je oštro kritizirao izjave predsjednice doma Nancy Pelosi i drugih američkih zakonodavaca koji upozoravaju Kinu na posljedice ako se kriza u Hong Kongu ne riješi po volji Washingtona.

Ustvrdio je da je "glupo" koristiti političke nemire na poluautonomnom teritoriju kako bi se izvršio "napad" na Kinu.

Mi u Sjedinjenim Državama nemamo moralni autoritet da mislimo da možemo ući i predavati i mijenjati [situaciju u Hong Kongu].

SAD su naredile zaplenu tek oslobođenog iranskog naftnog tankera Grace 1, pod izgovorom da se ilegalno koristi američki finansijski sistem za prodaju nafte Siriji, nakon što je Gibraltar oslobodio brod.

Ministarstvo pravde je raspisalo nalog za zaplenu iranskog tankera i sve nafte koju on nosi kao i 995 000 dolara, tvrdeći da su iranci ilegalno koristili američki bankarski sistem za finansiranje otpreme nafte u Siriju za podršku Revolucionarne garde (IRGC), koju su SAD ranije ove godine proglasile terorističkom grupom u sklopu kampanje "maksimalnog pritiska" Washingtona protiv Teherana.


Optužujući brod za kršenje zakona o bankarskim prevarama i pranju novca, američka žalba navodi da je "više strana povezanih sa IRGC-om koristilo slične transporte poput Grace 1 za provođenje ilegalnih aktivnosti i da su oprani milioni dolara kroz ove pošiljke.

Otkako je Boris Džonson preuzeo funkciju novog britanskog premijera pre tri nedelje, vodio je intenzivne telefonske razgovore sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, navodi se u medijskim izveštajima. Priča se da je u hvaljenim "specijalnim odnosima" između SAD i Velike Britanije pronađen novi žar. Međutim, ovaj navodni specijalni savez nikada nije funkcionisao na ravnopravnim osnovama. Sve se svodi na to da Velika Britanija izvršava naređenja svog gospodara iz Vašingtona. Stoga kad se ove dve zemlje međusobno tapšu po leđima, to znači potencijalnu nevolju za ostatak sveta zbog zloupotrebe moći od strane Vašingtona i njegovog poslušnog britanskog lakeja.

Intenzitet obnovljne usklađenosti između Vašingtona i Londona doprineo je da Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton ove nedelje poseti britansku prestonicu. Tokom dva dana Bolton je imao mnoštvo sastanaka sa najvišim zvaničnicima u Džonsonovom kabinetu sastavljenom od bregzit "tvrdolinijaša". To je navodno bila najviša američka delegacija u Velikoj Britaniji otkako je Džonson preuzeo funkciju u Dauning stritu broj 10 23. jula.

IZNUĐENO DODVORAVANjE

Protekle nedelje, novi britanski ministar spoljnih poslova Dominik Rab boravio je u Vašingtonu, gde ga je u Beloj kući dočekao Tramp. Rab je nakon toga entuzijastično otkrio medijima kako je američki predsednik bio "oduševljen" zbog planova Borisa Džonsona o besporazumnom napuštanju Evropske unije 31. oktobra. To je opcija takozvanog "tvrdog bregzita".

Očekuje se da će Džonson kasnije tokom ovog meseca imati svoj prvi sastanak sa Trampom u svojstvu britanskog premijera, tokom samita G7 koji će biti održan u Bijaricu, u Francuskoj. Tramp je očekivano pohvalio Džonsona kao novog britanskog lidera, posebno hvaleći njegovo tvrdo držanje prema EU po pitanju uslova razlaza. Američki predsednik imao je bahat odnos sa bivšom premijerkom Terezom Mej i često je bio oštar prema njenom predloženom "mekom" bregzitu koji uključuje prelazni carinski i trgovinski sporazum sa evropskim blokom.

Trampov prezir prema EU je u skladu sa mišljenjem Borisa Džonsona i njegovog kabineta koji se zalaže za "tvrdi" bregzit. Džonsonov kabinet u Dauning stritu i njegovi odani sledbenici, poput Dominika Raba i bregzit-planera Majkla Gouva, zalažu se za nagli izlazak u kojem Velika Britanija neće imati nikakave prelazne trgovinske odnose sa EU. Ona će, umesto toga, preći na pravila Svetske trgovinske organizacije kao samostalna trgovinska članica.

Kanadski premijer Justin Trudeau je rekao u srijedu da preuzima "odgovornost" za svoje pogreške, ali je kritizirao neke zaključke izvješća u kojem ga se optužuje da je prekršio zakon o sukobu interesa u jednom sudskom procesu i odbio se ispričati rekvši kako je branio radna mjesta.

"Preuzimam odgovornost za pogreške koje sam učinio", izjavio je Trudeau na konferenciji za novinare nekoliko sati nakon objave izvješća povjerenika za etiku u kojem ga se optužuje za pritisak na bivšu ministrica pravosuđa. "Iako se ne slažem s nekim zaključcima, u potpunosti prihvaćam to izvješće i preuzimam odgovornost za ono što se dogodilo".

Justin Trudeau je prekršio zakon o sukobu interesa kada je pokušao vršiti pritisak na svoju ministricu pravosuđa u jednom sudskom postupku, zaključuje se u srijedu u izvješću povjerenika za etiku, što zadaje težak udarac kanadskom premijeru dva mjeseca prije neizvjesnih parlamentarnih izbora. On je prvi kanadski premijer za kojeg je utvrđeno da je prekršio savezna etička pravila.

Izvješće neovisnog visokog dužnosnika parlamenta moglo bi ponovo pokrenuti polemiku o tom skandalu koja je potresao liberalnu vladu Justina Trudeau početkom godine. Premijeru prijeti globa do 500 dolara, ali političke posljedice bi mogle biti teže.

Kanadskog premijera i njegove ministre je u veljači optužila bivša ministrica pravosuđa i državna odvjetnica Jody Wilson-Raybould da su na nju vršili neprimjerene pritiske kako bi zaštitili najveću građevinsku tvrtku u zemlji SNC-Lavalin od suđenja za korupciju, što je ona odbila učiniti.

Nekoliko članova vlade tada je podnijelo ostavku.

"Položaj vlasti premijera i njegove vlade iskorišten je da bi se zaobišla, potkopala i diskreditirala odluka ravnateljice državnog odvjetništva i ovlasti Wilson-Raybould", ocijenio je u Mario Dion, povjerenik za sukobe interesa i etiku.

Američki kanal Si-En-En započeo je novu kampanju kojom pokušava da diskredituje ulogu Rusije u Africi, kažu ruski eksperti, komentarišući navode tog medija da ruski biznismen Jevgenij Prigožin, koga nazivaju "Putinovim kuvarom", obezbeđuje ruske plaćenike i sredstva za produbljivanje ruskog uticaja u Centralnoafričkoj Republici (CAR).

Američka televizija, za koju Donald Tramp kaže da je "fejk njuz", nije računala na to da će joj ruski novinari biti za petama tokom "višemesečnog" istraživanja u CAR, i da će njihovi planovi biti "raskrinkani" i pre nego što objave svoj izveštaj.

Novinari ruske Federalne novinske agencije boravili su u Centralnoafričkoj Republici, gde su istraživali šta zapravo američki novinari rade i šta je bio cilj njihove posete.

Saznali su da je grupa novinara Si-En-Ena za tri meseca dva puta bila u CAR, a ispostavilo se, kako navodi ruski medij, da američki novinari u prvo vreme nisu ni izlazili iz hotela, a potom su ih militanti iz kriminalnog rejona Bangi KM-5 vodili do lokalaca, koji su, u zamenu za novac, negativno govorili o aktivnostima Rusije u Centralnoafričkoj Republici.

Ruski novinari su preduhitrili američki medij, te su još sredinom prošle nedelje izneli svoja saznanja da je glavna svrha Si-En-Enove posete uspostavljanje mreže kontakata koji im mogu redovno slati lažne materijale, komentare, intervjue o aktivnostima tzv. privatne vojne kompanije "Vagner", čije tragove nisu mogli da pronađu, iako su uložili znatan napor. Ruski medij ne isključuje mogućnost da je ovo samo prva epizoda u informativnom ratu koji Zapad pokreće u ovom problematičnom regionu.

Očigledno je da je scenario za ovu kampanju protiv Moskve Zapad odavno napisao. Prema njemu, Rusija navodno sponzoriše privatne vojne kompanije koje brane afričke diktatore novcem od oligarha, a u zamenu oni dozvoljavaju Rusima da dođu do afričkih rudnih bogatstava — dijamanata, zlata i nafte.

Ruski politikolog Jurij Svetov smatra da Zapad ovom kampanjom pokušava da Rusiju potisne sa afričkog kontinenta.

Krizu koju je na italijanskoj političkoj sceni pokrenuo ministar unutrašnjih poslova i lider Lige Mateo Salvini, kada je prošle nedelje naveo da vladajuća većina sa pokretom Pet zvezdica više ne postoji i pozvao na prevremene izbore, po svoj prilici biće okončana izglasavanjem nepoverenja vladi Đuzepea Kontea 20. avgusta.

Naime, o datumu glasanja su se dogovorili predstavnici svih parlamentarnih stranaka, osim vladajuće Lige, Forca Italije Silvija Berluskonija i Italijanske braće, koji su želeli da se o nepoverenju vladi glasa već danas, kako bi bio ubrzan proces koji vodi ka novim izborima, prenosi portal "Politiko".

Prema rečima Aleksandra Gajića sa Instituta za evropske studije, nema nikakve sumnje da su Mateo Salvini i njegova Liga inicijatori prestanka rada ove italijanske vlade, koja je na vlasti bila nešto više od godinu dana. Razlozi, međutim, dodaje Gajić, ne leže samo u neslaganju Salvinija sa koalicionim partnerima Pokretom pet zvezda oko strateških projekata vlade.

Sjedinjene Američke Države predale su zahtjev za zapljenom iranskog tankera Grace 1 koji se trenutno nalazi u Gibraltaru, piše The Guardian. Riječ je o tankeru kojeg su zbog sumnje da u Siriju nosi 2,1 milijuna barela nafte 4. srpnja na Sredozemnom moru nedaleko od Gibraltara zauzeli Kraljevski marinci Velike Britanije.

Kako pišu gibraltarske dnevne novine Gibraltar Chronicle, Gibraltar je tanker trebao pustiti na slobodu u četvrtak, ali je Ministarstvo pravosuđa SAD-a zahtjev za pljenidbom poslalo nekoliko sati prije toga. Gibraltarski vrhovni sudac Anthony Dudley rekao je da bi brod isplovio da se Sjedinjene Države nisu javile sa svojim zahtjevom. Gibraltar Chronicle piše da su kapetan broda i tri časnika pušteni.

Novine pišu da za sada nije jasno po kojoj osnovi SAD želi zaplijeniti brod. Odluka o sudbini tankera Grace 1 donijet će se kasnije u četvrtak.

Pljenidba tankera Grace 1 rezultirala je odmazdom Irana koji je potom 19. srpnja zaposjeo britanski tanker Stena Impero.

Ta dva incidenta dovela su do eskalacije tenzija između Irana i Zapada koje su se intenzivirale kada su Sjedinjene Američke Države izašle iz međunarodnog dogovora kojim se željelo ograničiti iranski nuklearni program i Iranu nametnule ekonomske sankcije.

Indijski premijer Narendra Modi odbranio je odluku svoje vlade da oduzme poseban status Kašmiru, obećavajući da će kontroverzna odluka pomoći da se region Kašmira vrati na "staze stare slave".

U svom obraćanju za Dan nezavisnosti iz New Delhija, Modi je tvrdio da je ukidanje člana 370, kojim je Kašmiru dodeljen status polu-autonomije, neophodno da bi se žene, deca i plemenske zajednice zaštitile od nepravde.

Napomenuo je da su prethodne vlade uložile napore u poslednjih 70 godina za rešavanje problema u Kašmiru, naglašavajući da je potreban "novi pristup" u višedecenijskom sporu.

"Naša vlada ne odgađa odluke", rekao je Modi pozivajući se na član 370. Premijer je takođe obećao da velike stvari čekaju Jammu i Kašmir.

"Možemo da vratimo region na staze njegove stare slave", rekao je Modi.

Ranije ovog mjeseca, New Delhi je ukinuo ustavnu odredbu (član 370) kojom je Jammu i Kašmiru omogućeno da imaju svoju zastavu, ustav i autonomiju nad unutrašnjom administracijom.

Desetine hiljada indijskih vojnika je dodatno raspoređeno u regionu da izvrše ovu odluku.

Indija i Pakistan bili su zatvoreni u višedecenijskoj svađi oko Kašmira, koja je započela nakon što je Britanija priznala teritorijalnu nezavisnost 1947. Spor je pokrenuo tri rata u poslednjih 40 godina.

Donedavno tajni sudski dokumenti o milijarderu pedofilu Džefriju Epstajnu, koji se ubio u zatvoru prošle subote, objavljeni su samo dan pre njegove smrti.


Među hiljadama stranica dokumenata sa kojih je skinuta oznaka tajnosti su i imena nekih od bogatih i moćnih muškaraca — političara, tajkuna i drugih, koji su optuženi da su zajedno s Epstajnom seksualno iskorišćavali maloletne devojke, od kojih su najmlađe imale 14 godina.

Istraga će se sada, nakon Epstajnove smrti, najverovatnije usredsrediti upravo na one za koje se sumnja da su mu pomagali da seksualno iskorišćava maloletne devojke ili su sami u tome učestvovali.