U svijetu smo svjedočili brojnim prosvjedima koji su u korijenu i prema deklariranim idejama uvijek bili "progresivni". Međutim, kada oligarhija izrežira masovne prosvjede i preuzme vlast, gubitnici su i demokratsko biračko tijelo i većina prosvjednika.

Takozvani "ljevičari" i "progresivne elite" na Zapadu, ili oni koji su pobjegli od "režima" u svojim domovinama i tamo žive u egzilu, koji su bezglavo podržali masovne pobune, objavljivat će znanstvene eseje o "izdanoj revoluciji", ali nikada neće priznati vlastitu izdaju demokratskih načela.

Ako i kada "demokratizirane zemlje" poput Ukrajine i Gruzije i uđu u Europsku Uniju, prema logici onoga što su tražili kod kuće, ulični prosvjednici bi se trebali pridružiti milijunima nezaposlenih u Grčkoj ili milijunima umirovljenika, žrtvama okrutnih "mjera štednje" koje su im nametnuli njihovi novi vladari i Bruxelles.

No, izađu li ti isti bivši prosvjednici na ulice još jednom, razočarani izdajom svojih vođa, uživat će u posljedicama svoje "pobjede" pod palicama NATO pakta i Europska unije i njihove kvalitetno obučene policije ili vojske, dok će se zapadni mediji samo preseliti negdje drugdje i nastaviti posao "širenja demokracije".

Vraćajući se u povijest, podsjetimo da su u starom Rimu, osobito tijekom kasne Republike, oligarsi posezali za nasiljem, zastrašivanjem, ubojstvima ili uklanjaju s vlasti dominantne frakcije u Senatu .

Iako ni vladajući niti suprotstavljene frakcije nisu zastupali interese naroda, niti su se brinuli za male poljoprivrednike ili robove, uporaba masa u borbi protiv izabranih u Senatu, temelj predstavničke vlasti i republikanskog oblika vladavine, bio je instrument za uspon autoritarnog Cezara, vojnog vladara koji je Republiku pretvorio u carsku državu.

Demagozi, plaćeni od carskih aspiranata, raspiruju raznovrsne strasti, manipuliraju nezadovoljnicima, sirotinjom i sitnim lopovima, što čine obećanjima svih vrsta, novcem i govorima o novom poretku. Stručnjaci za organiziranje masa njeguju svoje veze s oligarsima "gore" i s prosvjednicima "dolje".

Oni su glas negodovanja naroda i artikuliraju zahtjeve kojima dovode u sumnju legitimitet aktualnog vladara, dok se istovremeno polažu temelji za vladavinu odabranog .

Kada oligarsi dođu na vlast na valu demagogije i na čelu masovnog nasilja, obično vrlo brzo potisnu demonstracije, a demagoge nagrađuju unosnim funkcijama u novom režimu. Ujedno vrše atentate na bivše "suradnike", odnosno ulične vođe koji ne žele priznati novi poredak.

Napori EU da olakša trgovinu sa sankcijama pogođenim Iranom nisu doneli nikakve konkretne rezultate, rekao je iranski izaslanik u UN-u, upozoravajući da je njegova zemlja umorna od čekanja da Brisel ispuni svoje obaveze.

"Ja lično verujem da INSTEKS [Instrument za podršku trgovinskim razmenama] u sadašnjem stanju nije dovoljan. Ovaj mehanizam bez novca je kao divan automobil bez goriva", izjavio je novinarima u Njujorku ambasador Taht Ravanči.

Neposredno pre izjave diplomate, evropski potpisnici nuklearnog sporazuma sa Iranom - Nemačka, Francuska i Velika Britanija su naveli da je alternativni trgovinski mehanizam već operativan i da se prve transakcije "obrađuju".

Platni sistem je stvoren u januaru i trebalo je da zaobiđe američke sankcije protiv Teherana nakon što je Vašington izašao iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), sporazumom s Iranom o ograničavanju nuklearnog programa. Međutim, do sada nije izvršena nikakva finansijska transakcija korištenjem mehanizma, navodi iranska državna novinska agencija IRNA.

Izaslanik Teherana u UN-u je rekao da puke reči podrške od EU nisu dovoljne za rešavanje iranskog problema. U maju je Islamska republika objavila da neće u potpunosti ispunjavati svoje obaveze predviđene sporazumom, te je upozorila da Evropa ima 60 dana da ublaži naftne i bankarske sankcije koje su pogodile iransku ekonomiju. Inače, Iran je zapretio da će dodatno smanjiti svoje nuklearne obaveze.

Vašington gomila sankcije protiv Teherana od njegovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma. Ostali potpisnici su kritikovali Trampovu administraciju za taj potez, te pokušavaju da održe sporazum živim, a INSTEKS je deo tih napora.

Alternativni kanal treba da omogući kompanijama koje posluju sa Iranom da kupuju robu direktno od lokalnih partnera, i obrnuto, a plaćanja između njih ne bi bila obrađivana od strane banaka. Međutim, velike evropske kompanije su se povukle iz dogovora sa Iranom, bojeći se sekundarnih sankcija Vašingtona i izbacivanja sa američkog tržišta.

Moskva poziva Vašington da razmeni ruskog pilota Konstantina Jarošenka za bilo kojeg Amerikanca koji se nalazi u ruskim zatvorima, kao i da se Rusiji vrati nezakonito oduzeta diplomatska imovina.

"Ako SAD nisu spremne da se kreću po celom horizontu, hajde da radimo, i to polazeći od taktike "malih koraka". Hajde da počnemo sa nečim što ne zahteva dramatične odluke, sa tačke gledišta same politike. Pokušajmo da se, makar malo, pokrenemo sa mesta i tada pozitivni efekat od mogućih rezultata može biti značajan" - rekao je zamenik šefa diplomatije Rusije Sergej Rjabkov na diskusionom forumu "Valdaj".

"Oslobodite Jarošenka, razmenite ga sa Amerikancima ili za Amerikance koji su kod nas u zatvoru. Vratite diplomatsku imovinu, koju ste oduzeli kršenjem Bečke konvencije, koja predviđa davanje diplomatskog imuniteta tim objektima" - naglasio je Rjabkov.

Ruski pilot Konstantin Jarošenko nalazi se u SAD od 2010. godine, a tamo su ga isporučile vlasti Liberije. Amerikanci su ga optužili za šverc narkotika. Kasnije je osuđen na 20 godina zatvora. Jarošenko nije priznao svoju krivicu i više puta je govorio da je bilo značajnog kršenja zakona tokom istrage.

Izrael će biti uništen za pola sata, ako SAD napadnu Iran, saopštio je šef komiteta za nacionalnu bezbednost iranskog Parlamenta Modžaba Zonur, javlja Rojters.

"Ako nas SAD napadnu, Izraelu će ostati da živi samo pola časa", rekao je poslanik. On je naglasio da Iran ima ogromni vojni potencijal.

Ranije je američki predsednik Donald Tramp izjavio da rat SAD sa Iranom, u slučaju da počne, biće završen brzo.

U junu je MIP Rusije ukazao da vojni scenario oko Irana može postati poguban i da dovede do međunarodne krize, ali da tačka nepovrata još nije pređena.

Čelnica Hong Konga Carrie Lam osudila je danas "ekstremno nasilje" u prosvjedima dan ranije tijekom kojih su maskirani prosvjednici upali u zgradu parlamenta, a Peking se pridružio osudama i podržao istragu da se otkriju i kazne počinitelji.

Financijsko središte zapalo u krizu

Poluautonomno financijsko središte zapalo je u krizu zbog tjedana masovnih prosvjeda protiv prijedloga zakona koji bi omogućio izručenja u Kinu. U ponedjeljak, na 22. godišnjicu predaje bivše britanske kolonije Kini, gnjev se dodatno razbuktao i skupine većinom mladih ljudi upale su u zgradu parlamenta i razbile prozore. Lam je izjavila na tiskovnoj konferenciji da je riječ o žalosnom događaju koji je šokirao normalne ljude. Po njezinim riječima, postupci onih koji su ušli u parlament su "nešto što bi trebalo ozbiljno osuditi, jer u Hong Kongu nema ništa važnije od vladavine prava".

Rastjerivanje prosvjednika

Stotine pripadnika interventne policije pokrenulo je rano ujutro po lokalnom vremenu operaciju rastjerivanja prosvjednika iz parlamenta. Gomilu ljudi ispred zgrade parlamenta rastjerali su suzavcem i gumenim mecima. Prije nego što je policija stigla u parlament, prosvjednici su već napustili zgradu. Prosvjednici su skinuli fotografije čelnika Hong Konga sa zidova u parlamentu. Oni su zauzeli dvoranu za plenarne sjednice i izvjesili su zastavu Hong Konga iz razdoblja dok je bio britanska kolonija te su ispisali poruke kao što je "Hong Kong nije Kina".

Američki predsjednik Donald Trump reklamirao je svoju "nadogradnju" američkoj vojski koja je koštala milijarde dolara, ali je rekao da je nikada nije htio koristiti, unatoč činjenici da je to već učinio.

"Potpuno obnovljamo i poboljšavamo, a u nekim slučajevima dobivamo potpuno novo nuklearno oružje, ne želimo ga nikada iskoristiti, ali imamo najviše i najbolje na svijetu", rekao je, u nedjelju, američkim vojnicima u zračnoj bazi Osan u blizini Seoula. "Dolazi na razinu na kojoj nikad nije bilo ni blizu", rekao je Trump. "Nadam se da ga nikada nećemo morati koristiti", rekao je, govoreći o vojnoj sposobnosti općenito.

Iako je Trump više puta naglasio kako nikada ne želi koristiti nuklearno oružje, neke od nedavnih akcija njegove administracije podigle su prijetnju nuklearnog sukoba u Europi. Odluka Washingtona da se povuče iz sporazuma o Posrednim nuklearnim snagama (INF) s Rusijom, početkom ove godine, izazvala je strahove od nuklearnog nagomilavanja u Europi.

Osim toga, američki pregled vojne raketne obrane, koji je objavljen u siječnju, otkrio je planove za svemirske raketne obrambene sustave, planovi za koje je Rusija upozorila da mogli bi dovesti do nove utrke u svemiru.

Trump izgleda kao vjernik u 'mir kroz snagu.' Tijekom svoje kampanje Trump je nazvao rat u Iraku "ogromnom štetom za čovječanstvo" i obećao da će dovesti američke trupe iz Sirije, Iraka i Afganistana kući, te da će prihvatiti više izolacionističku vanjsku politiku.

Međutim, Trump je također obećao da će još više povećati astronomski proračun vojske i to je obećanje ispunio, proširujući američku vojnu potrošnju na oko 700 milijardi dolara prošle godine. Proračun za sljedeću godinu trebao bi se povećati na 716 milijardi dolara.

"Znate li što je 700 milijardi?" Viknuo je Trump, klicavši svojoj vojnoj publici. "Recite što želite i mi ćemo to kupiti."

Američki predsjednik Donald Trump neprestano ponavlja ponudu za pregovore s Iranom, čak i kada se vjerovalo da su dvije zemlje bile "na rubu rata". Trump tvrdi da je otvoren za dijalog s iranskim vođama, unatoč ponovljenim prijetnjama bombardiranjem zemlje i nazivajući vođe Islamske Republike "terorističkim režimom".

Trump je prošli tjedan ponovno upozorio kako će, ako Iran napadne američke interese, upotrijebiti "moćnu i neviđenu silu".

"Rat s Iranom neće dugo trajati", rekao je Trump, sugerirajući da je razmišljao i o uporabi oružja za masovno uništenje. Što bi drugo moglo sugerirati takvo arogantno uvjerenje u brzu pobjedu? Predsjednik Hassan Rohani je rekao da je agresivna i "mentalno retardirana" retorika pokazala da je Trumpova ponuda za pregovore laž.

Ranije je predsjednik Sjedinjenih Država izjavio da je zračne napade na Iran opozvao samo 10 minuta nakon polijetanja.

"Bili smo naoružani i napunjeni", upozorio je. To se dogodilo nakon što su Iranci oborili američki špijunski dron koji je prekršio iranski zračni prostor. Teheran je kasnije dostavio dokaze, odnosno krhotine američke bespilotne letjelice koje su izvučene iz teritorijalnih voda u Perzijskom zaljevu, što ukazuje da je tvrdnja Irana bila točna. Rusija je potvrdila iranske podatke.

Međutim, Trumpova administracija je kasnije uvela dodatne ekonomske i diplomatske sankcije Iranu, kao i embargo još od američkog povlačenja iz međunarodnog nuklearnog sporazuma. U ovoj provokaciji bez presedana, vrhovni vođa Irana i ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif bili su meta sankcija. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je ekonomski učinak najnovijih sankcija kao besmislicu.

"Ne postoji ništa što bi se moglo sankcionirati", rekao je glasnogovornik iranske vlade, ističući da Sjedinjene Države ne mogu nanijeti nikakvu veću gospodarsku štetu Iranu od one koju su već napravile.

Brian Hook, vodeći čovjek Trumpove administracije za iranske poslove, pojasnio je logiku sankcija, rekavši da Iran može "doći na pregovarački stol ili gledati kako mu se gospodarstvo urušava". Stav Sjedinjenih Država, po njihovom vlastitom priznanju, nije ništa drugo do "ekonomski terorizam".

Obaranje turskog drona na aerodromu Mitiga u prestonici Tripoliju i hapšenje šestorice turskih državljana od strane Libijske nacionalne armije generala Halife Haftara ozbiljno su zaoštrili situaciju na relaciji Libija-Turska.

Nakon pretnji iz Ankare da će "Haftarove snage biti legitimna meta" turskih snaga, ukoliko njihovi državljani ne budu oslobođeni, predsednik Palate predstavnika Agila Saleh, koji sarađuje sa Libijskom nacionalnom armijom, objavio je sveopštu mobilizaciju na istoku Libije, prenosi televizija "Skaj njuz Arabija".

Dvovlašće na delu

Stručnjak za Bliski istok Anatolij Nesmijan objašnjava situaciju u odnosima Libije i Turske činjenicom da u Libiji postoji dvovlašće. Sa jedne strane je vlada Saradža u Tripoliju, koju su priznale UN, dok je sa druge strane general Halifa Haftar, koji želi da ujedini Libiju pod svojim rukovodstvom.

"Iza te dve strukture stoje različiti spoljni akteri. Iza Saradža su Katar, Turska i delimično Italija, a iza Haftara je koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom. Gledano u globalu, odnosi između spoljnih sila se na ovaj ili onaj način zapravo projektuju na konflikt u samoj Libiji", ukazuje Nesmijan.

On konstatuje da su protivrečnosti između koalicija spoljnih aktera u Libiji dostigle kritičnu tačku i smatra da upravo tu treba tražiti odgovor na pitanje zašto su Haftarove snage oborile turski dron.

Komentarišući intervju ruskog predsednika Vladimira Putina u kojem je kritikovao savremene ideje liberalizma, kandidat za premijera Velike Britanije Boris Džonson izjavio je da će izvesti Veliku Britaniju iz sastava Evropske unije "u inat" Rusiji.

Kako prenosi list "Telegraf", Velika Britanija će pokazati "sve vrednosti liberalizma" kada istupi iz EU.

Džonson je takođe rekao da bi odbacivanje "bregzita" i sprovođenje novog referenduma po tom pitanju pokazalo da je demokratski sistem "farsa".

Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u intervjuu za "Fajnenšel tajms" da su liberalne vrednosti prevaziđene pošto ih je odbacila većina ljudi, precizirajući da mogu da postoje različite ideje, ali da one ne mogu nikome ništa da diktiraju.

On je dodao da su zbog toga takve liberalne ideje postale prevaziđene, jer su došle u konflikt sa interesima velike većine stanovništva.

Američki predsjednik Donald Tramp je nakon susreta s ruskim predsjednikom na samitu G20 u Osaki predložio jačanje dijaloga s Vladimirom Putinom, prenosi novinska agencija Interfax riječi portparola Kremlja Dmitrija Peskova.

Trump i Putin su u petak sat i po razgovarali na marginama samita u Japanu, prvi put nakon njihovog zvaničnog susreta u Helsinkiju prije godinu dana.

Malo se zna o čemu su razgovarala dvojica predsjednika, no Peskov je kazao da je Trump pokazao spremnost da započne dijalog s Rusijom o strateškoj stabilnosti i razoružanju, ali je bilo riječi i o ukrajinskim mornarima uhapšenim u Rusiji od kraja 2018.

"Američki predsjednik je potpuno očito izrazio namjeru za dijalogom. Što se Putina tiče, on već duže ne krije svoju želju za normalizacijom odnosa", rekao je Peskov, prenosi Hina.

Kako tvrdi Peskov, Tramp je izgledao vrlo nezadovoljan trgovinskim prometom između dviju zemalja pa je svom ministru finansija Sivenu Mnukinu naložio da direktno sarađuje s ruskim ministrom finansija Antonom Silunovim kako bi uklonili trgovinske barijere.