U minulih sedam decenija u svijetu je na bezbroj mjesta i bezbroj puta kazano i pročitano bezmalo sve što se povodom ogromne svjetske nepravde spram Palestine imalo kazati. Poznati su svi ključni fakti u vezi sa time, posebno oni što proističu iz upornog nastavka Izraela za čitavom lepezom zločina spram Palestine. Ovaj put, danas i ovdje, govorio bih zato o nečem drugom, što postaje čak i važnije od ponavljanja pomenutih poznatih činjenica o "palestinskom aparthejdu". Riječ je o onome što slutimo, pa i znamo, ali o čemu ne govorimo ni dovoljno glasno, ni dovoljno precizno, ni dovoljno svrsishodno u savremenom palestinskom, a zapravo svjetskom kontekstu.

Zašto za Palestinu, evo osmu deceniju nema pravde. Ili, preciznije, ko i zašto ne želi, ili ne može, ili ne smije da realizira makar minimum od onoga što je prije 72 godine, Rezolucijom 181 Generalne skupštine UN-a prihvaćeno, izglasano i potpisano. Ma koliko i to bilo nepravedno jer je ovom odlukom stvoren Izrael, dotada nepostojeća zemlja praktično prethodno tamo bez naroda. Ovim činom ujedno je vijekovima postojećem narodu, Palestincima, oduzeta njihova - u stare gruntovnice upisana zemlja. Ali eto baš zato, ovo već odavno nije samo priča o Palestini, već mnogo više o onima koji su do dramatične mjere izgubili moralnu snagu, nekadašnji civilizacijski identitet, principe i viziju kako graditi pravedniji svijet. Jer interes sile moćne manjine, i pravedniji svijet nisu na istoj strani.

Pitanje je i dokle ovo ovako može ići. Vječno ne može, a već je i prevršilo svaku mjeru. Istorija je potvrdila bezbroj puta: Sila smišljena da zaštiti nepravdu, okrenut će se jednom protiv onoga ko ju je smislio. Eto i zato Palestina i Palestinci moraju dobiti ono što je njihovo, a drugima koji su to oteli, mora se oteto oduzeti jer nije njihovo. Onima koji tu otimačinu štite silom, poput Amerike u najnovijim slučajevima, mora se poništiti to njihovo samododijeljeno pravo da poklanjaju drugima tuđe, koje kao takvo ne može postati ni vlasništvo onih kojima se poklanja.

U osmu deceniju nepravde za Palestinu svijet je, poznato je, ušao novom nepravdom, novim formalnim negiranjem, odbacivanjem i ponižavanjem vlastitih istorijskih odluka: Američki predsjednik Donald Trump, odmah po ulasku u Bijelu kuću prvo je najavio, a potom i proglasio Jeruzalem glavnim gradom Izraela. Time i definitivno sahranjujući ionako već nepostojeći mirovni proces na Bliskom istoku. Direktno je poništeno i značenje i smisao Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a broj 478 iz 1980. godine kojom se Izraelu ne priznaje opstojnost odluke o proglašenju Jeruzalema za njihov glavni grad, ali još više, i Odluke UN iz 1947. godine prema kojoj je Jeruzalem pod međunarodnom ingerencijom.

Netanyahuovim ciničnim odbijanjem pa i ismijavanjem rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a o Jeruzalemu, prije toga o Golanu, o obustavi i zabrani izgradnje jevrejskih naselja na okupiranim teritorijama, neljudskom blokadom dva miliona stanovnika Gaze koja traje 11 godina, nizom zakona gorih od onih u afričkom aparthejdu, on zapravo poručuje kako je priča o Palestini kao samostalnoj državi, zatvorena. Nema je, a neće je ni biti što se tiče Izraela a evo za to praktične podrške i iz Bijele kuće sa Trumpom u njoj.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine, Lu Kang, podsjetio je kako tijekom višegodišnjeg pažljivog proučavanja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Europskoj uniji nije pronađen nijedan takozvani "backdoor", odnosno, "sigurnosne rupe" za špijuniranje u pametnim telefonima kineske kompanije Huawei.

Rezultati europske studije o proizvodima kineske kompanije Huawei Technologies su dokazali nevinost tvrtke, izjavio je u ponedjeljak službeni predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Kine, prenosi kineski kanal CCTV.

Glasnogovornik Lu Kang je komentirao izvješća njemačkih medija da godine pažljivog proučavanja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Europskoj uniji nisu otkrile nijedan takozvani "backdoor" u Huawei proizvodima, dok su se "sigurnosne rupe" često pronalazile u proizvodima izradila američke tvrtke Cisco, što potvrđuje deset incidenata identificiranih od 2013. godine.

"Želimo da SAD komentiraju ove nalaze", kazao je Lu na tiskovnoj konferenciji, dodajući da nakon incidenta s globalnim špijunskim projektom PRISM Sjedinjene Države šute o dokazima o svojoj nezakonitoj praksi špijuniranja, kibernetičkih napada i krađa.

Kako bi stekle konkurentsku prednost, Sjedinjene Države optužuju druge za pribjegavanje njihovim vlastitim praksama i služe se klevetničkim taktikama protiv poduzeća u drugim zemljama, bez pružanja uvjerljivih dokaza, kazao je Lu Kang.

"Nalazi provjere u Europi su dokazali nevinost Huaweija i pokazali da je pritisak Sjedinjenih Država na poduzeća drugih zemalja od strane njihove vlade neopravdan", dodao je visoki kineski dužnosnik.

Podsjetimo, Sjedinjene Države su optužile Huawei i 70 njegovih podružnica da djeluju "protiv američke nacionalne sigurnosti", što je bio izgovor da kinesku tvrtku stave na "crnu listu".

Prema riječima američkih dužnosnika, Huawei špijunira za Peking. Naravno, dokazi o krivnji, čak ni falsificirani, nikada nisu predočeni, što je postala praksa američkih administracija.

No, kineska tvrtka vjeruje da je to manifestacija nepoštenog tržišnog natjecanja. Kao rezultat nepromišljene odluke Donalda Trumpa da kazni Huawei, globalni giganti kao što su Google, Qualcomm, Intel, Xilinx i Broadcom su prekinuli suradnju s kineskim tehnološkim divom.

Jučer je američki State Department priopćio da je sirijska vlada ponovno koristila kemijsko oružje protiv islamističkih militanata u Idlibu, navodeći kako sumnja u napad klorom u sjeverozapadnoj Siriji. Washington je izjavio kako bi bilo kakvo korištenje takvog oružja navelo Sjedinjene Države i njihove saveznike da "reagiraju brzo i na odgovarajući način".

Trumpova administracija je priopćila kako se sumnjivi napad dogodio u nedjelju u području Idliba, posljednjem uporištu pobunjenika koji su pokušali srušiti vladu Sirije i predsjednika Bashara Al-Assada, piše The new York Times.

"U jesen je Bashar Al-Assad bio spreman narediti invaziju na to područje, gdje milijuni civila žive ili traže sigurnost, prije no što je stupio na snagu sporazum o prekidu vatre između pobunjeničkih skupina i sirijske vlade. Međutim, od travnja je sirijska vojska, uz pomoć ruskih snaga, pokrenula kampanju bombardiranja na zračnu luku u Idlibu kako bi u sporoj i krvavoj kampanji ponovno zauzela taj teritorij", nastavlja američki list.

"Nažalost, i dalje vidimo znakove da Assadov režim možda ponovno koristi kemijsko oružje, uključujući navodni napad klorom u sjeverozapadnoj Siriji ujutro 19. svibnja 2019. godine", rekla je jučer u pisanoj izjavi Morgan Ortagus, glasnogovornica State Departmenta.

Rekla je da Sjedinjene Države nastavljaju provoditi istragu o sumnjivom napadu, kojeg je nazvala "dijelom nasilne kampanje Asadovog režima koji krši prekid vatre koji je zaštitio nekoliko milijuna civila na području Idliba".


"Sjedinjene Američke Države ponavljaju svoje upozorenje, koje je predsjednik Trump prvi put objavio u rujnu 2018. godine, da bi napad na zonu Idliba bio bezobzirna eskalacija koja prijeti destabilizacijom regije", rekla je Morgan Ortagus.

Kako se rasplamsava američko-kineski tehnološki rat, kao najbitnija komponenta njihovog ukupnog trgovinskog rata (podsjećam da je kineski Huawei svjetski lider u izgradnji 5G komunikacijske mreže - tehnologije koja će donijeti neslućene financijske probitke), s obiju strana pojačava se politička retorika koja udara u "bubnjeve" domoljublja (što je manje važno), ali vuku i konkretni potezi (što je puno više važno), koji mogu imati bolne učinke za one tvrtke kojih se tiču. O tome najbolje svjedoči i slijedeća vijest:

Danas se u američko-kinesku trgovinsku bitku uključilo i zrakoplovstvo - naravno, ono civilno.

Naime, kineski zračni prijevoznici zatražili su od američkog Boeinga kompenzaciju za štete nastale prinudnim prizemljenjem zrakoplova Boeing 737 MAX (kojima je još uvijek zabranjeno letenje u kineskom zračnom prostoru, nakon što je Kina, kao prva zemlja svijeta zabranila njihove letove, a uskoro su je slijedile i brojne druge), nakon velike katastrofe zrakoplova toga tipa u Etiopiji 10. ožujka ove godine, zbog čega kineski prijevoznici trpe velike gubitke. Pri tom je nemoguće ne postaviti pitanje, zašto su kineske tvrtke s tim čekale sve do danas? Ali najprije pogledajmo koliko ti gubici zapravo i iznose:

Samo jedan dan prinudnog stajanja jednog zrakoplova B 737 MAX pojedinu tvrtku košta 14,5 tisuća dolara, a kada se toj brojci pridoda informacija kako glavni kineski avio-lajneri imaju čak 96 tih zrakoplova nije teško zaključiti o kolikim se gubicima radi i da se oni kreću oko nevjerojatnih 1,4 milijuna dolara dnevno. A pomnožimo li taj iznos s ukupnim brojem dana od njihovog prinudnog prizemljenja 10. ožujka do danas, shvatit ćemo svu težinu najnovijeg zahtjeva kineskih tvrtki za kompenzaciju šteta od Boeinga.

Ovdje treba nadodati kako su kompenzacije od Boeinga već zatražili Turska, Irska i UAE, ali to je ipak manja težina s obzirom na puno manji broj tih zrakoplova koje imaju tamošnji zračni prjevoznici. Američki The Washington Post ove zahtjeve kineskih tvrtki proglašava "odmazdom" i naglašava kako ih je podržao službeni Peking. I zapravo, zašto Kina sebi ne bi dozvolila udarac na američkog gospodarskog diva - proizvođača zrakoplova Boeing, kada to isto Sjedinjene Države čine prema kineskom tehnološkom divu Huaweiu, čime udaraju Kinu u najosjetljivije mjesto - komunikacije, u čemu je ona postala globalni lider.

Nakon što je Trumpova administracija Huawei prošli tjedan stavila na "crni spisak", američke IT kompanije počele su jedna za drugom otkazivati suradnju s Huaweiom. Nakon što je to prvi učinio Google (preciznije, njegova tvrtka-kćer Alphabet), čime Huawei gubi pristup novim operativnim sustavima Android, ali i uslugama Googla Play Store, Gmail-a i You Tube, i druge američke IT tvrtke također su prekinule suradnju s Huaweiom - Intel, Qualcomm, Xilinx i Broadcom, zamrznuvši isporuke svojih komponenti i programskih potpora.

Na šahovskoj tabli na kojoj se nadmeću SAD i Kina, Huavej nije pešak, nego kraljica. Americi će se napad na Huavej obiti o glavu
Radi se o geopolitičkom, geoekonomskom ratu. Do sada je bio hladan, ali sada ulazimo u duboko zamrzavanje odnosa. Strategija nacionalne bezbednosti SAD to decidirano navodi. Kina je strateški konkurent i mora biti obuzdana svim sredstvima i na svim frontovima: ekonomskom, vojnom, i - prevashodno - tehnološkom.

Otuda aktuelna ofanziva širkog spektra, od 5G tehnologije i veštačke inteligencije (AI) do poteza sračunatih na sprečavanje globalizacije 2.0, a tome treba dodati i maksimalni pritisak koji se vrši širom sveta kako bi se sprečilo pridruživanje zemalja Inicijativi pojas i put, organizacionom spoljnopolitičkom konceptu Kine koji je ujedno i mapa puta evroazijske integracije do 2049. godine.

Američka televizija CNBC navodi kako je Washington Ankari dao ultimatum: tijekom iduća dva tjedna mora odustati od ugovora s Rusijom o isporuci protuzračnih sustava S-400 i mora kupiti američke sustave "Patriot". Ukoliko to ne učini SAD će Tursku isključiti iz programa proizvodnje zrakoplova F-35, a prijete joj i sankcije.

Gosti televizije navode kako je američka administracija odlučna i ne namjerava produljivati rokove ovog ultimatuma. Washington nužnim smatra isporuke članicama NATO saveza one vojne tehnike koja je kompatibilna sustavima toga saveza, a u što se ruski S-400 ne uklapa. Osim SAD-a, Ankara se može susresti s protumjerama od strane NATO-a, smatra izvor spomenutog medija.

U svezi ove vijesti usuđujemo se prognozirati i kazati kako ultimatumi nisu produktivni kada je u pitanju Turska i njezino državno vodstvo. Teško da će i u konkretnom slučaju naići na "plodno tlo".

Čini se kako je Trumpova administracija zaigrala "najjačim mogućim kartama" po čitavom nizu vanjskopolitičkih zbivanja - od trgovinskog rata s Kinom, vojnih prijetnji Iranu, najnovijih prijetnji sankcijama EU zbog plinovoda "Sjeverni tok 2", pa do ove vijesti o ultimatumu Turskoj.

Takva politika ne može završiti dobro, prije svega po same SAD, jer rezultira samo još većim otporom "ostatka svijeta" i pokušajem iznalaženja drugih riješenja problema, izvan "dometa" američkih prijetnji.

Službena sjevernokorejska novinska agencija KCNA nazvala je danas Joea Bidena "kretenom" i "glupanom s niskim kvocijentom inteligencije" nakon kritika koje je bivši američki potpredsjednik uputio sjevernokorejskom čelniku Kim Jong-unu.

Joe Biden koji je u dva mandata bio potpredsjednik Baracka Obame vodi kampanju od prošlog mjeseca kada je objavio da će se natjecati u predizborima Demokratske stranke za kandidata na predsjedničkim izborima 2020.

Čini se da su neke njegove izjave razdražile Sjevernu Koreju toliko da je uzvratila nimalo pristojno, ocjenjuje agencija France Presse.

KCNA je tako optužila Bidena da je "oklevetao vodstvo" Sjeverne Koreje, što je inače formula koja se koristi za Kima, i ocijenila da je bivši senator postao "neodgovoran i nerazuman te da ga je pojela vlastita ambicija".

"Smicalica jednog kretena"

"Ono što je rekao je smicalica jednog kretena bez osnovnih kvaliteta ljudskog bića, a kamoli političara", dodaje agencija.

Agencija nije navela na koje je izjave bivšeg potpredsjednika reagirala. No Biden je u subotu na predizbornom skupu u Philadelphiji kritizirao pristup Donalda Trumpa Rusiji i Sjevernoj Koreji te optužio američkog predsjednika da se grlio s "tiranima kao što su (Vladimir) Putin i Kim Jong-un".

Trump se u lipnju 2018. prvi put sastao s Kimom, na summitu u Singapuru. Drugi put su se sastali u veljači u Hanoju, a Trump je često isticao da je u dobrim odnosima sa sjevernokorejskim čelnikom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je jučer, nekoliko dana uoči europskih izbora, ponovo naglasio važnost jakih francusko-njemačkih veza.

"Europa ne može napredovati ako se Francuska i Njemačka ne budu slagale", rekao je Macron u intervjuu kojeg je objavilo nekoliko francuskih listova.

Dodao je kako on i njemačka kancelarka Angela Merkel poštuju jedno drugo i surađuju.

"Nijemci su prihvatili istinske kompromise", kazao je francuski predsjednik, navodeći područja financiranja, eurozonu, obranu, zaštitu autorskih prava i obranu Europe od interesa velikih sila.

Rekao je "kako ipak ne vjeruje u sterilni savez u kojemu se ne mogu izražavati razlike".

"De Gaulle i Adenauer, Mitterrand i Kohl, Schroeder i Chirac, ta tri velika partnerstva su imala stvarne razlike u mišljenjima što je vodilo istinskom napretku", istaknuo je Macron, koji sebe često voli uspoređivati s generalom De Gaulleom, francuskim vojskovođom i državnikom kojem Macron ni po stasu, a posebno ne po dostignućima i razumijevanju političkog trenutka nije do koljena.

Govoreći o izborima za Europski parlament koji se u nedjelju održavaju u Francuskoj, Macron je rekao da su oni važni upravo kao i prvi takvi izbori održani 1979. jer se EU suočava s "egzistencijalnim rizikom".

Rekao je da prvi put primjećuje suradnju između nacionalističkih stranaka i stranih interesa čiji je cilj podijeliti Europu, a krivci nisu europske političke elite otuđene od naroda koje bi trebale zastupati, već "Rusi i nekoliko drugih, koji nikad nisu bili tako gorljivi u poticanju ekstremnih stranaka".

Macron je također zatražio da se nakon izbora održi "europska utemeljiteljska konvencija, kako bi se definirala europska strategija za pet nadolazećih godina".

"Želim nakon izbora europsku utemeljiteljsku konvenciju. Da čelnici država i vlada, s novom Europskom komisijom i dužnosnicima Europskog parlamenta, s građanima, uzmu vremena da definiraju strategiju Europe za pet godina koje slijede", istaknuo je Macron u intervjuu.

Vašington je privremeno oslabio nivo svojih ograničenja prema kineskoj kompaniji "Huavej". To je učinjeno kako bi se olakšalo američkim firmama da se nose sa zabranom poslovanja sa "Huavejom", tj. da lakše prebrode prelazni period.

Naime, Ministarstvo trgovine SAD dalo je "Huaveju" privremenu dozvolu, koja će omogućiti kineskoj kompaniji da održava postojeće mreže i pruža aktuelnim korisnicima mogućnost ažuriranja programa. Međutim, privremena dozvola trajaće do 19. avgusta.

Kako je rekao američki ministar trgovine Vilbur Ros, ta mera će omogućiti operatorima da na vreme ispune dogovore o radu s drugim kompanijama. On je pojasnio da je ta dozvola data kako se ne bi stvorili "oštri problemi" za američke kompanije.

Navodni plan Kine da uvlači zemalje u dužničko ropstvo zapravo ne postoji. To svedoče primeri Grčke, Italije, Švajcarske i Francuske
Iskrivljeni pogledi indijskih strateških analitičara na kinesku inicijativu Pojas i put postali su neizbežno glavno mišljenje u zemlji. Ovo se, nažalost, dešava zbog generalno pogrešne pretpostavke da se na osnovu iskrivljenog pogleda na jedan slučaj može izvesti zaključak o čitavom svetu. Indijski analitičari su uzeli Šri Lanku kao ogledni slučaj za BRI (Inicijativa pojas i put, prim. prev). Ali ovo nije toliko bitno.

Činjenica je da je BRI postao centralni deo kineske spoljne politike, koja ima globalni doseg. BRI izvanredno funkcioniše na polju koje Kini najviše znači - u Evropi. Pre nekih dve godine, američki tink-tenk Stratfor je sa žaljenjem objavio članak pod nazivom "Za Kinu svi putevi i pojasevi vode do Evrope". Tekst je, na neki način, bio je proročki.