Izbori za EP će pokazati da li je evropska desnica uhvatila talas budućnosti. Danas deluje da budućnost pripada Mateu, a ne Makronu
Za nedelju dana Evropljani će biti u mogućnosti da izmere koliko je talas populizma i nacionalizma narastao u njihovim zemljama i na njihovom kontinentu. Sve će se znati nakon izbora u 28 zemalja koje imaju svoje zastupnike u Evropskom parlamentu.

Očekuje se da će nacionalisti i populisti nastupiti u svom najjačem izdanju još od kada je EU osnovana, a njihova parlamentarna grupa - Evropa nacija i sloboda - mogla bi zauzeti četvrtinu mesta u Strazburu. Predviđa se da će nova stranka Bregzit Najdžela Faraža biti prva na britanskim izborima i da će osvojiti dva do tri puta više glasova od vladajuće Konzervativne stranke premijerke Tereze Mej.

Iračka vojska je priopćila kako je prostor u blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu, koje se nalazi u utvrđenoj Zelenoj zoni iračke prijestolnice, 19. svibnja je pogodila raketa Kaćuša. U navodnom napadu nije bilo žrtava ni materijalnih gubitaka.

Glasnogovornik iračke vojske, general Yahya Rasoul, izjavio je za Associated Press da je raketa "Kaćuša" pala u blizini kipa nepoznatog vojnika, manje od milje od američke ambasade. Kazao je kako vojska istražuje uzrok i okolnosti incidenta.

AP navodi kako se vjeruje da je raketa ispaljena iz istočnog Bagdada, područja gdje većinom žive šiitskim borci koje podupire Iran.

Glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva (CentCom), Bill Urban, izjavio je u priopćenju "kako iračke sigurnosne snage istražuju incident".

"Raketa je pogodila područje nakon što su, samo nekoliko dana ranije, svi važni ljudi iz Iraka evakuirani zbog očekivanja nekog napada od strane Irana", rekao je Bill Urban.

"Zbog incidenta i istrage o njegovim okolnostima američki State Department je u bliskom kontaktu s iračkim dužnosnicima", kazao je dužnosnik, dodajući kako "raketa niske razorne moći" nije uzrokovala značajnu štetu, niti je utjecala na američke objekte.

Reuters je citirao "neimenovanog dužnosnika" State Departmenta koji je rekao kako nitko nije preuzeo odgovornost za napad, ali je optužen Iran.

"Mi ovaj događaj shvaćamo vrlo ozbiljno. Držat ćemo Iran odgovornim i ako takve napade provode njegove posredničke snage ili elementi takvih snaga, te ćemo u skladu s tim odgovoriti Iranu", rekao je dužnosnik State Departmenta.

Američki predsjednik Donald Trump je samo nekoliko sati nakon navodnog napada u Bagdadu na Twitteru otvoreno zaprijetio Iranu.

"Ako se Iran želi boriti, to će biti službeni kraj Irana. Nikad više nemojte prijetiti Sjedinjenim Državama", zaprijetio je Trump.

Ogranak Islamske države prikupio je oko 5.000 militanata u sjevernom Afganistanu na granici bivših sovjetskih republika u središnjoj Aziji, upozorio je direktor ruskog FSB-a, dodavši da su se mnogi od njih borili u Siriji.

'Posebno je zabrinjavajuće ponovno razmještanje terorističkih skupina u sjeverne pokrajine Afganistana', rekao je Alexander Bortnikov šefovima bivših sovjetskih obavještajnih službi u Dušanbeu. Upozorio je i da je lokalni ogranak ISIS-a, 'Wilayat Khorasan', uspio skupiti 5.000 boraca na tom području.

Terorističke ćelije se sada infiltriraju u bivše sovjetske zemlje gdje se povezuju s organiziranim kriminalom. Kako bi se prikrili, pokušavaju se predstavljati kao izbjeglice i migranti.

I nakon niza poraza u Siriji i Iraku, islamisti i dalje ostaju opasnost.

'Sada se pokušavaju pregrupirati u područjima koja sirijska vlada ne kontrolira, ili se skrivaju u izbjegličkim kampovima', rekao je šef ruskog FSB-a.

Još je jedan zabrinjavajući trend da terorističke skupine premještaju svoje snage i u druge dijelove svijeta, uključujući i sjevernu Afriku i jugoistočnu Aziju, javlja Russia Today.

Kao što smo izvijestili, libijski general Haftar je 5. travnja naredio da se pokrene operacija za oslobađanje Tripolija, a njegove snage su došle južno od glavnog grada nakon nekoliko relativno lakih operacija. Prošlo je nekoliko tjedana od trenutka kada su Haftarove snage zaustavljene i sada se vode pozicijske bitke u kojima nekada napreduju snage islamista iz Tripolija i Misrate, a ponekad snage Haftarove Libijske narodne armije (LNA).

U bitkama zapadno i južno od Tripolija je napredak LNA pokazao da su islamisti ranjivi na dobro planirane operacije i da imaju slabu obranu. Ali to nije sve, Haftarovim snagama nedostaje snage i da dokažu stratešku nadmoć na bojnom polju. Iako Haftara podržavaju Egipat Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i prešutno Francuska i Rusija, njegova vojska za sada nije pokazala visoku napadačku moć i strategiju.

Bitke južno od Tripolija su dokazale ove tvrdnje. Ponavljaju istu taktiku, služeći se istim beskorisnim napadima na manje ili ne tako važne točke i slično, samo su neki od aspekata tih neučinkovitih borbi.

Naravno, glavni gubitnici su civili, koji su zarobljeni između dvije vojske i gube svoje živote i imovinu.

Trenutno islamisti južno od Tripolija, kontroliranjem grada Al-Azizyaha, drže jedan od glavnih puteva prema Tripoliju. Al-Azizyah je postao Ahilova peta LNA i svaki put kad pritisnu južno od Tripolija, islamisti im pritisnu leđa i prijete njihovom logističkom pravcu s juga, kojeg je LNA odavno trebala osigurati.

Na području zračne luke obje strane koriste taktiku "udri i bježi". Čini se da islamističke milicije nemaju snage za povrat zračne luke, ali ne odustaju od sporadičnih napada.

U južnim predgrađima Tripolija, područjima Wadi Rabi i Ain Zara, stalno se vode borbe. Ali Haftarove snage ne uspijevaju napredovati prema obali istočno od glavnog grada i tako prekinuti logističku liniju islamista iz Misrata do Tripolija. Naravno, snage odane vladi u Tripoliju ne uspijevaju potisnuti LNA iz područja Wadi Rabi i Ain Zara i tako su borbe ušle u fazu zastoja, neku vrstu pat pozicije.

Iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif kritikovao je danas američkog predsjednika Donalda Trampa zbog noćašnjeg tvita u kojem je prijetio da je aktuelni konflikt "zvanični kraj Irana".

Zarif je u svojoj poruci na Twitteru napisao da je Tramp bio "gurnut" u "genocidne primjedbe", prenosi AP.

Zarif je naveo da se Tramp nada da će postići ono što Aleksandar (Veliki), Džingis (Kan) i, kako se izrazio, ostali agresori nisu uspjeli.

"Iranci su milenijumima odolijevali dok su svi agresori nestali", dodao je Zarif.

Tvit je završio riječima: "Pokušajte s poštovanjem - to uspjeva!"

Američki razarač USS Preble u akvatoriju Južnokineskog mora prošao je pokraj otoka Huanjan bez kineske dozvole, narušivši time, prema verziji Pekinga, kineski suverenitet. U svezi toga Kina SAD-u izražava prosvjed, izjavio je u ponedjeljak, 20. svibnja, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lu Kang.

Kang je izjavio kako su američki brod identificirali kineski brodovi i upozorili ga na ulazak u kineske teritorijalne vode.

"Kina osuđuje taj čin i s tim u svezi izražava odlučan prosvjed", izjavio je kineski državni službenik, naglasivši, kako "SAD ne uzimaju u obzir volju zemalja regije o održanju mira i stabilnosti u Južnokineskom moru", već da "iskorištavaju pravo na slobodu zračne i morske navigacije kao razlog za nanošenje štete miru i stabilnosti u regiji". Kina odlučno poziva SAD na prestanak takvih provokacija, a Peking će nastaviti poduzimati sve nužne mjere za zaštitu nacionalnog suvereniteta i sigurnosti, kazao je Lu Kang.

Podsjećamo: USS Preble prošao je 12 morskih milja od otoka Scarborough "s ciljem bacanja izazova neumjerenim morskim pretenzijama i očuvanju pristupa morskim putovima, uspostavljenim prema međunarodnom pravu" (info: Reuters). U petak, 17. svibnja, američku vojnu moć nad Južnokineskim morem demonstrirala su i 4 strateška bombardera B-52 Stratofortress.

Jutros je u Kijevu održana svečana inauguracija novog predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog. Nakon što je položio prisegu, održao je prvi uvodni govor u kojem je prekid vatre u Donbasu nazvao glavnom zadaćom. Pozivajući na jedinstvo zemlje, predsjednik je izjavio da raspušta Vrhovnu Rada Ukrajine i savjetovao vladu zemlje da dragovoljno podnese ostavku.

Jutros je Vladimir Zelenski je pješice otišao do zgrade Vrhovne Rade i na putu se rukovao s mnoštvom ljudi i rado se fotografirao s onima koji to htjeli. Gomila je uzvikivala: "Zelenski! Zelenski!"

Ušavši u zgradu duž crvenog tepiha je budući predsjednik zauzeo svoje mjesto na podiju u središtu dvorane. Vlada, zastupnici, obitelji političara, strani gosti, novinari, kao i četiri bivša predsjednika zemlje, Leonid Kravčuk, Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko, svi osim Viktora Janukoviča, već su bili na okupu.

"Nakon predsjedničkih izbora u Ukrajini 31. ožujka 2019. godine, Vladimir Aleksandrovič Zelenski je postao predsjednik Ukrajine", rekla je tijekom službene ceremonije Tatjana Slipačuk, šefica Središnje izborne komisije Ukrajine. Nakon toga je novoimenovana čelnica Ustavnog suda, Natalia Šeptala, održala ceremoniju prisege predsjednika, podsjećajući ga da ispunjava sve formalne uvjete.

Položivši desnu ruku na Ustav Ukrajine i na Evanđelje, Vladimir Zelenski se kratko zakleo: "Ja, Vladimir Zelenski, izabran po volji naroda za predsjednika Ukrajine, započinjući vršiti tu visoku dužnost, svečano zaklinjem na vjernost Ukrajini. Obvezujem se da ću zaštititi suverenitet i neovisnost Ukrajine svim svojim djelima, brinuti se za dobrobit domovine i blagostanje ukrajinskog naroda, braniti prava i slobode građana, poštivati Ustav Ukrajine i zakone Ukrajine, ispunjavati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnjaka i da ću podizati autoritet Ukrajine u svijetu."

Zatim je, pod pljeskom prepune dvorane, novi predsjednik potpisao tekst zakletve i usvojio simbole predsjedničke vlasti, pečat, buzdovan, te značku u obliku lanca s pečatnim medaljonima.

"Naš prvi zadatak je prekid vatre u Donbasu ", rekao je Vladimir Zelenski u svom prvom programskom govoru, a njegove riječi su prekinute dugotrajnim pljeskom.

Istodobno je odmah upozorio da je spreman i za nepopularne odluke, pa čak i za ostavku, "samo zato da uspostavi mir."

Ta izjava Vladimira Zelenskog bi se mogla shvatiti kao spremnost za dijalog s predstavnicima samoproglašenih republika na istoku zemlje i kao signal Moskvi.

Prevara uplovljavanja u »liberalnu ekonomiju«, doživljenu šansom za mahinacije svake vrste i brzo pretakanje novih para iz države u privatne džepove, nije mogla do u beskraj. Statistika kaže, u međuvremenu, da za 63 posto porodica u zemlji manjka taman još onoliko novca koliko im je na raspolaganju - samo za golu egzistenciju.

Kažu ljudi, i lijepe stvari koje se ponavljaju toliko da postanu predvidive polako gube na interesantnosti, da o lošima i ne govorimo. Svijet unaokolo pritisnut užasavajućim prijetnjama raznih moćnih siledžija koji se evo i na Boga pozivaju da bi opravdali planirane napade, okupacije i »raketna« satiranja ljudi što su u »neposlušnim državama«, vjerovatno samo odmahuje rukom na vijesti o svakodnevnim demonstracijama jednih protiv drugih, a skoro istih - u Albaniji. I nisu daleko od istine.

Zbivanja u Tirani i drugim mjestima koliko jučer zatvorene, tajnovite i ne baš poznate zemlje po mnogo čemu slute otvaranju niza malih »Pandorinih kutija« koje su tamo čekale svoj momenat. Baš kao i u mnogim drugim zemljama ne samo Balkana, nakon iskoraka iz tzv. mrskog »komunizma« u samu ljepotu slobode i demokracije.

Mnoge od tih »post-revolucionarnih« priča u suštini liče kao jaje jajetu, s tim što su u neke od njih sada ugrađeni i stranci, Evropa i Amerika prije svih. Onda kada su Albaniju istinski trebali, nije ih bilo. Sada Albanija treba njima. No, tako je kako je.

Sjećam se Albanije, Tirane posebno, neposredno nakon Envera Hodže. I nije to bilo davno, do zaborava. Stjecajem okolnosti odlazio sam tamo više puta i družio se uglavnom s mladim svijetom. Prvi put bio sam zblanut kako se do Tirane dođe mnogo brže autom nego što sam vjerovao. Bili su nam drugi daleki svijet. Kroz sred grada širokih bulevara u centru tada je prolazio kobajagi potok, nalik na smrdljivi kanal. Sve izvan grada, i prema aerodromu i prema moru vodile su uske, loše ceste. Poslanici su dolazili u parlament na biciklima. Bora Čorba drmao je s gramofonskih ploča na uličnim tezgama poput buvlje pijace a oni pojma nisu imali o kome se radi. Smijali su se legendama i literaturi o njima gdje »orlovi kruže iznad snježnih vrhova albanskih planina«. Govorili mi kako su sanjali most prema braći Kosovarima s druge strane brda, »a onda im je draže ako ih preko toga mosta što manje prelazi u Albaniju...« Lijepa stara džamija u centru grada bila je prazna, više muzej nego mjesto za molitve. Ezana s minareta nije bilo, ni uživo ni preko zvučnika. Slično je bilo i s crkvama. Sada nije tako. Najveću džamiju na Balkanu poklonio im je brat Erdogan.

Moj tadašnji novi drug, mladi albanski pisac koji je nekoliko godina proveo kao zatvorenik u rudniku-zatvoru jer je kao student bio optužen za slobodarske ideje koje nisu mogle proći nekažnjeno u vrijeme Hodže, na moje znatiželjno pitanje čega se tada, u »rudniku« najviše plašio, mirno mi je kazao: »plašio sam se da ne počnem da mrzim...« Bio sam zblanut. Kod nas je rat prošao i već su počeli sistematski da nas uče kako da mrzimo. Lijep rezultat već je poodavno u tome postignut.

Američka agencija za međunarodni razvoj (Ju-Es-Ejd) namerava da izdvoji 8 miliona dolara za razvoj "kritičkog mišljenja" studenata u Bosni i Hercegovini, kao i za poboljšanje njihovog učinka u egzaktnim naukama, navodi se u dokumentu u koji je RT imao uvid.

Kako se navodi u opisu programa, projekat je predviđen za pet godina.

Stručnjaci smatraju da Vašington koristi promenu bosanskog obrazovnog sistema kako bi mlađu generaciju zemlje usmerio na američke vrednosti.

"Cilj programa u okviru Ju-Es-Ejd TABLA je razvoj sposobnosti studenata za kritičko razmišljanje i povećanje uspeha u egzaktnim naukama. Zadatak je da se pomogne određenim regionima u uvođenju visokokvalitetnih programa za obuku nastavnika u postojeći obrazovni sistem", navodi se u projektu Ju-Es-Ejda.

Najveću cenu odluke "Gugla" o prekidanju saradnje sa kineskim "Huavejom" platiće korisnici, a razvoj 5G mreže, gde su kineske kompanije prednjačile u odnosu na druge, biće znatno usporen.

Kao grom je prostrujala vest agencije Rojters da "Gugl" prekida saradnju sa kineskim "Huavejom". "Gugl" će, u skladu sa naredbom američkog predsednika Donalda Trampa, morati da obustavi sve poslove sa tom kineskom kompanijom, a koji se tiču transfera hardvera, softvera ili servisa.

Ove mere se ne tiču softvera otvorenog koda koji razvija "Gugl" i koji bi "Huavej" mogao koristiti, a najbolji primer toga je AOSP (Android Open Source Project), otvorena verzija Androida koja je dostupna kao slobodni softver.