Političari glavnih evropskih stranaka su pozvali birače da se usprotive ultradesnici nakon video snimka koji je srušio lidera austrijske Slobodarske stranke i zadao udarac nacionalistima nekoliko dana uoči izbora za Evropski parlament.

Predsjednik Austrije je juče najavio vanredne izbore u septembru nakon što je ostavka vicekancelara Hajnca Kristijana Štrahea oborila vladajuću koaliciju.

Štrahe je dao ostavku u subotu nakon objave snimka na kojem o dodjeli državnih tendera u zamjenu za finansijke i političke usluge razgovara sa ženom koja se predstavila kao rođaka ruskog oligarha. On je priznao da je snimak "katastofalan", ali je negirao da je prekršio zakon ili da je ispunio ono o čemu se razgovaralo.

Štraheova ultradesničarska Slobodarska stranka (FPO), dio austrijske vladajuće koalicije od 2017, jedna je od najuspješnijih grupa među protivnicima imigracije i nacionalistima koje su doživjele uspon širom Evrope posljednjih godina.

Lideri stranaka mejnstrima širom kontinenta su poručili da se nadaju da će njegov pad odjeknuti dalje od Austrije na izborima za EP 23-26. maja. FPO je dio saveza evropskih nacionalističkih stranaka na čelu sa Mateom Salvinijem iz italijanske Lige, koji je juče u Milanu održao miting sa Marin le Pen iz francuskog Nacionalnog okupljanja.


"Prije nekoliko mjeseci, Marin le Pen je obasipala pohvalama Štrahea, koji je uhvaćen u pokušaju da proda svoje usluge stranim silama. Iza tog nacionalističkog pokreta je pokoravanje stranim silama", rekao je francuski ministar ekonomije Bruno le Mer.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala u subotu: "Moramo se pozabaviti populističkim pokretima koji u mnogim oblastima preziru (evropske) vrijednosti, koji žele da unište Evropu naših vrijednosti. Moramo se tome odlučno suprotstaviti."

Evropske ultradesničarske stranke ostvaruju uspjeh na izborima od 2015, kada je više od milion tražilaca azila ušlo u Evropsku uniju. Od tada su postale dominantni politički pokreti u većini bivših komunističkih država Evrope i dio vladajućih koalicija u Austriji i Italiji.

Ni Salvini ni Le Penova nisu direktno pomenuli skandal u Austriji. Salvini i njegovi saveznici se nadaju da će postati četvrti ili čak treći blok po veličini u EP nakon izbora ove nedjelje.

Politika sadašnje američke administracije je prepuna rata protiv Irana, a taj će rat Amerikance koštati više nego ijedan u povijesti, smatra američka predsjednička kandidatkinja, demokratska zastupnica Tulsi Gabbard. Prema njezinim riječima, Sjedinjene Države već su potrošile tisuće milijardi dolara na rušenje režima u drugim zemljama, a postigle su samo jačanje terorističkih skupina.

Shannon Bream / Fox News: Danas predsjednik ustrajava u tvrdnji kako samo on donosi odluke u Bijeloj kući. U međuvremenu, informacije unutar uprave cure. Dakle, je li predviđena bilo kakva intervencija u Iranu? O tome ćemo razgovarati s posebnom gošćom, zastupnicom s Havajima i kandidatkinjom za predsjedničke izbore 2020. Tulsi Gabbard. Drago mi je što ste s nama.

Tulsi Gabbard: Hvala, Shannon. Drago mi je što sam ovdje.

Shannon Bream: Razgovarajmo, dakle, o izjavi visokog dužnosnika obrane za The Wall Street Journal: "Imamo slučaj kada je pouzdan obavještajni rad doveo do mjerljivih i odgovarajućih radnji." Znamo da je održan sastanak s nekima u Kongresu. I sada pokušavaju s vama održati sastanak sljedeći tjedan. Jeste li sigurni da uprava poduzima mjere prema onome što stvarno zna?

Tulsi Gabbard: Radujem se ovom sastanku. Mogu vam reći kao vojnik, jer sam služila u vojsci Nacionalne garde više od 16 godina, dvaput sam bila na Bliskom istoku, a u Kongresu sam služila u Zastupničkom domu za međunarodne poslove i oružane snage više od šest godina. Dvije stvari znam jako dobro. Prije svega, skupo je platiti rat ljudskim životima. Svi ti ratovi na Bliskom istoku, od Iraka, ... tisuće moje braće i sestara u uniformi su još više nastradali.

I također znam koliko to košta američki narod. Tisuće milijardi dolara koje smo potrošili na razorne ratove za promjenu režima, i to je tek poslije teroristički napada 11. rujna. Ali ti su ratovi narušili našu nacionalnu sigurnost i ojačali terorističke skupine kao što su ISIL i Al-Qaida.

Dakle, kada govorimo o mogućem ratu s Iranom, a čini se da smo opasno krenuli tim putem, mislim da je za američki narod važno da zna da će rat u Iraku u odnosu na Iran izgledati kao puka sitnica. Razina razaranja i troškovi biti veći nego ikada u našoj povijesti.

U Persijski zaliv upućeni su nosač aviona "Abraham Linkoln" i bombarderi B-52, što je jasna i nepogrešiva poruka iranskom režimu da će na bilo koji napad na američke interese i interese njihovih saveznika biti odgovoreno nemilosrdnom silom, poručuje savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džon Bolton.

Sjedinjene Države, dodao je, "ne traže rat sa iranskim režimom, ali smo potpuno spremni da odgovorimo na svaki napad iranske Revolucionarne garde, regularne vojske ili njihovih saveznika".

"Ako išta učine, teško će postradati. Videćemo šta će se dogoditi s Iranom", preti i predsednik SAD Donald Tramp. Doduše, ako je za utehu, na direktno pitanje da li je Amerika na putu da zarati s Iranom, odgovara: "Nadam se da ne".

Za kraj svoje predizborne kampanje pred izbore za Evropski parlament potpredsednik italijanske vlade Mateo Salvini održao je miting u Milanu.

Pre mitinga, on je posetio Narodnu skupštinu jedne od glavnih poljoprivrednih organizacija Konfagrikoltura, gde je razgovarao o pitanjima vezanim za poljoprivredu Italije, poreskom sistemu, ali ne i o sankcijama protiv Rusije koje najteže pogađaju italijanske farmere.

U vezi sa tim, italijanska redakcija Sputnjika postavila mu je nekoliko pitanja:

Samo 24 sata nakon što su hamburški Špigl i minhenski SDZ objavili video-snimke na kojima su se vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe i vođa parlamentarne frakcije Slobodarske partije Johan Gudenus pojavili u politički kompromitujućoj situaciji, austrijska vlada je pala. Štrahe je još u subotu u podne podneo ostavku i ponudio Norberta Hofera kao zamenu, ali kancelar Kurc nije prihvatio leteću izmenu. Austrija ide u prevremene izbore. Ovo je priča o dostojanstvu, bedi i brutalnosti politike. Rezime: Jedna tamna grupa koja je svima poznata, koja polaže odgovornost pred parlamentom, koja stoji pod društvenom kontrolom, je poražena. Porazila ju je tamna grupa o kojoj se ništa ne zna, koja ne polaže odgovornost nikome, ne stoji ni pod kakvom društvenom kontrolom i koja je preko noći praktično izvela državni udar u Austriji. Napredak izgleda drugačije.

"Političke bombe" spadaju u kratke vesti, ali se analize o tome vuku mesecima i godinama. Sa aferom "Ibica" smo tek na početku. Kad je spletka zamišljena? Ko je postavio klopku? Da li originalni scenario odgovara krajnjem rezultatu? Da li trenutno gledamo surogat izvorne namere, ideju idejine ideje? Šta se htelo? Zašto se čekalo? U čiju korist, qui bono?

U Sjedinjenim Državama brojni mediji navode kako predsjednik Donald Trump nimalo nije zainteresiran za izravni vojni sukob protiv Irana i da preferira politiku "maksimalnog pritiska" stalnom vojnom prijetnjom uz uporabu teških sankcija, što će, po njegovom mišljenju, prije ili kasnije dovesti do društvene krize u Islamskoj Republici i uvjeta u kojima će američka propaganda lakše potaknuti "narodnu pobunu za svrgavanje teokratskog režima".

Za najvećeg zagovornika ratne opcije se smatra John Bolton, kojega se općenito prikazuje kao "crnu zvijer", iako je on važan dio američke vanjske politike. Možda jeste ekstravagantna i brkana karikatura, ali nikako anomalija u politici Washingtona, za što ga se optužuje. Časopisu The Atlantic ga je nazvao "predsjednikom iz sjene duboke države", koji sprečava Donalda Trumpa "da skrene s puta"."

Trump je umoran od Boltonove želje da SAD uvuče u rat"

"Prekomjerna ratobornost Johna Boltona sve više iritira američkog predsjednika", piše The Times.

Prema američkom časopisu, najnovija želja savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući da pokrene američku vojnu invaziju na Iran će ga vjerojatno stajati posla. Donald Trump je znao da John Bolton želi bombardirati Iran i Sjevernu Koreju, što je u više navrata rekao za Fox News, piše The Times.

Prema publikaciji, čelnik Bijele kuće je ranije bio oprezan zbog "ratobornih stavova" Boltona. Zbog toga je to mjesto početku dao Michaelu Flynnu, koji je dužnost obnašao samo 21 dan, a potom Herbertu MacMasteru.

"Ali postupno je predsjedniku počelo smetati inzistiranje MacMastera da se očuva nuklearni sporazum s Iranom, zbog čega ga je mogao zamijeniti samo jedan kandidat - John Bolton. Mjesec dana nakon njegove inauguracije, Sjedinjene Države su se povukle iz nuklearnog sporazuma i uvele stroge sankcije protiv Islamske Republike", podsjeća The Times.


U američkim medijima je bilo izvješća da je Trump malo prije njegovog imenovanja raspravljao o Boltonovoj osobnosti s generalom McMasterom. Na kraju telefonskog razgovora sa svojim bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost se predsjednik gorko našalio: "On će nas odvući u rat."

U trenutnim napetostima u Perzijskom zaljevu i općenito na Bliskom istoku je očito najvažnije posijati razdor u odnosima između Rusije i Irana. U tu svrhu je objavljen prilično čudan članak o tome kako su ruske tajne službe u sirijskoj pokrajini Latakija uhitile 11 časnika Iranske revolucionarne garde, koji su od tamo špijunirali izravnu liniju ruske i izraelske vojske koja od početka ruske kampanje služi za izbjegavanje incidenata u zraku i na kopnu.

Međutim, ovdje treba dobro paziti na izvore i činjenicu da su vijest uglavnom objavili liberalni mediji i portali ili oni koji kritiziraju rusku vojnu kampanju u Siriji. Tako je ruski portal Slobodni tisak, koji je odnedavno također napravio radikalan zaokret u uređivačkoj politici, objavio vijest kako su u ruskim medijima procurile informacije o navodnom uhićenju skupine vojnika Iranske revolucionarne garde u Latakiji, koji su prema portalu Ebaa Newsu "uhićeni u području Sheikh Badr u Tartusu".

"Kod iranskih časnika i vojnika je pronađena radio oprema kojom su kriomice slušali rusku vojnu zračnu bazu Hmeymim", citirajući propagandni portal sirijske Al-Qaede, Ebaa News, piše ruski portal.

Autor članka tvrdi kako su pokušaji ulaska na poveznicu blokirani, ali je vijest Ebaa Newsa prenesena na blogu SITE Intelligence Group.

"Ni tamo ništa nije pronađeno, ali to nije čudo, jer se ova internetska stranica neredovito ažurira. S obzirom na činjenicu da vodeće zapadne novinske agencije nisu prijavile "senzacionalno uhićenje", može se pretpostaviti da je ovo laž", nastavlja autor, ali je čak i ovim stvorio "vijest" koja je od 16. svibnja samo na ovom portalu viđena više od 22 000 puta.

Rita Katz i SITE Intelligence Group

Prvo da razjasnimo što je blog paraobavještajne strukture SITE Intelligence Group.

Dok ISIL još nije podigao jaku lokalnu mrežu, širenje islamističke propagande je provodila, a čini se da još uvijek provodi, ali u puno manjoj mjeri, paraobavještajna agencija SITE Rite Katz, koja je među prvima objavljivala snimke stravičnih smaknuća "kalifata".

Američki Kongres je utvrdio nacrt zakona kojim se predviđa da se Ukrajini naredne godine isplati 250 miliona dolara za potrebe bezbednosti, od čega će 50 miliona biti namenjeno isključivo za nabavku smrtonosnog oružja odbrambenog karaktera.

Pored toga, u dokumentu, koji pre nego što ga predsednik potpiše, treba da prođe glasanje u Predstavničkom domu SAD i u Senatu, navodi se da će sredstva biti korišćena i za realizaciju programa poput obuke vojnika, isporuke vojne tehnike i municije, ali i za logistiku i obaveštajne poslove.

Ukoliko ovaj zakon bude prihvaćen, biće otežani ionako teški odnosi između Rusije i Ukrajine, a Jurij Švitkin, zamenik predsednika komiteta ruske Državne dume za odbranu, izjavio je da taj iznos "veoma zabrinjava" i da svi vojni izdaci nose sa sobom "agresivnost prema drugim državama". On je naglasio da bi Kijev trebalo da misli o mirnom rešavanju situacije u Donbasu, a ne o naoružavanju.

Caracas je trenutno u pregovorima s Moskvom o mogućnosti korištenja ruske rublje u međusobnim trgovinskim sporazumima i napuštanja transakcija u dolarima, izjavio je venecuelanski predstavnik u uredu UN-a u Ženevi Jorge Valero.

Veleposlanik je dodao da zemlje također razgovaraju o korištenju venezuelanske kriptovalute pod nazivom El Petro koja ima temelj u nafti, koja je pokrenute prošle godine. Caracas je vrijednost petro-a uračunao u cijenu barela venecuelanske nafte.

Vlada je također prošlog ljeta fiksirala venezuelansku nacionalnu valutu, bolivar, za kriptovalutu El Petru.

Brojne sankcije koje su SAD uvele protiv Venezuele prisilile su Bolivarsku Republiku da prestane koristiti dolar za svoje međunarodne transakcije. U listopadu prošle godine je Venezuela prešla na euro. Osim toga, zemlja je počela robnu zamjenu sirove nafte za uvozne proizvode.

Venecuela trenutno pokušava premostiti jednu od najgorih gospodarskih kriza u povijesti sa hiperinflacijom koja je ove godine iznosila 10.000.000 posto, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda.

Valero je dodao kako Caracas računa na potporu Kremlja u restrukturiranju vanjskog duga Venezuele.

Diplomat je naglasio kako su kazne SAD-a protiv venecuelanskog naftnog sektora, uz zamrzavanje njihovim računa u dolarima, imale ogroman negativan utjecaj na gospodarstvo zemlje.

Mjere su latinoameričkom narodu uskratile slobodan pristup međunarodnoj financijskoj potpori i ulaganjima u svoj naftni sektor.

Kaže se da je najuspješnije ubojstvo ono koje se ne prepozna kao takvo i koje se može prikazati kao samoubojstvo ili nesreća. Time se izbjegava problem rješavanja tijela, opasne i problematične stvari na kojoj je naporno radio saudijski tim obavještajaca koji je ubio novinara i disidenta Jamala Khashoggija. Što je još važnije, ako nema ubojstva, onda se ne traži ni ubojica. Sankcije koje se koriste u tajnom ratu imaju karakteristike takvih ubojstava.

Naravno, to nije jedini oblik neobjavljenog rata, ali su vrlo popularne u Washingtonu, samo što se njima ubijaju cijeli narodi. One često ne predstavljaju opasnost za počinitelje. "Sankcije" se ovdje koriste kao kratica za niz alata, uglavnom ekonomskih, koji se mogu upotrijebiti za uništavanje neprijatelja, poticanje njihove kapitulacije ili za pripremu vojne agresije. Neke tajne akcije uglavnom su propaganda, bez stvarne vojne svrhe, ali se neke "false flag" operacije provode s ciljem da se pokrene rat ili da se opravdaju akcije moćnih aktera, kao što su bili kemijski incidenti u Siriji, osmišljeni kako bi se postigla stvarna svrha.

U stvari, takozvane "false flag" operacije po svojoj prirodi imaju tendenciju da počinitelju nanesu više štete, pretvarajući agresora u žrtvu, možda veću nego meta koja se smatra krivom. Naprimjer, napadi kemijskim i biološkim oružjem u Siriji su očigledno nanijeli više štete počiniteljima, nego vladi u Damasku. Ali ovdje govorimo o "korisnim idiotima" u redovima takozvanih "pobunjenika", ne o nalogodavcima za njihovu provedbu.

Sankcije, međutim, imaju specifičnu vojnu svrhu, koja može i ne mora biti ostvarena, kao i lažna priča koja prikriva autora ili cilj. U ovom slučaju su sankcije dodatak i opravdanje kako bi vojna akcija bila politički prihvatljiva nacionalnom ili međunarodnom javnom mnijenju.

Vrste sankcija

Lišiti neprijatelja hrane, vode ili resursa, te izgladnjivanje neprijatelja da ga se pokori je taktika stara koliko i sam rat, još od vremena opsada utvrda ili dvoraca do rezanja linija snabdijevanja. Te su stvari vrlo popularne u vojnoj povijesti.

Moderne varijante uključuju blokiranje fizičkih, financijskih, informacijskih i osobnih resursa, te pojačanu propagandu. Danas se pribjegava fizičkom blokiranju izvoza ili uvoza fizičkim sredstvima, obično zabranom međunarodne plovidbe, a financijska kontrola izvoza blokira pristup međunarodnoj bankarskoj mreži i plijeni imovinu neprijatelja u inozemstvu.