Nikakve pretnje SAD novim sankcijama neće zaustaviti uzajamno korisnu saradnju Moskve i Teherana, uključujući i nuklearnu sferu, rekao je zamenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

"Nikakve pretnje novim sankcijama neće zaustaviti našu zakonitu i obostrano korisnu saradnju s Iranom. Odavno živimo u uslovima američkih sankcija protiv Rusije. Podsećam da se to događa od 2012. godine. Jasno je da smo se za to vreme ozbiljno adaptirali na takav nezakonit pristup SAD", rekao je Rjabkov.

Prema njegovim rečima, iranski partneri imaju još veće iskustvo kada je o sankcijama reč.

"Zbog toga pretnje ove vrste prihvatamo spokojno, ne padamo na ucene i nameravamo da, prema utvrđenom planu, proširujemo i razvijamo našu saradnju s Islamskom Republikom Iran, uključujući saradnju u sferi atomske energije, u punom skladu s međunarodnim pravom i nacionalnim zakonodavstvima naših zemalja, nezavisno od onoga što će preduzeti naše američke kolege, smatrajući da imaju pravo na eksteritorijalnu primenu svog nacionalnog zakonodavstva", dodao je Rjabkov.

SAD će u potpunosti isključiti Tursku iz programa isporuke lovaca pete generacije F-35 ukoliko Ankara kupi ruske raketene sisteme S-400, izjavio je šef Pentagona Patrik Šenahan.

Kako je rekao, o tom pitanju razgovarao je sa rukovodstvom odbrambenih kompanija "Lokid Martin" i "Junajted tehnolodžis", te je rekao da Vašington neće ići ni na kakve ustupke kada je reč o programu isporuke F-35 Turskoj.

"Ankara će morati da bira - ili F-35 ili S-400", naglasio je.

Istovremeno, Šenahan je naglasio da će Turska uprkos tome ostati strateški partner SAD i situacija oko ruskog i američkog naoružanja neće uticati na status američke baze Indžirlik u Turskoj.

Podsetimo, Truska planira da od Amerike kupi najmanje 100 aviona F-35.

Istovremeno, Turska je još 2017. potpisala ugovor o kupovini protivvazdušnih sistema odbrane S-400, a isporuka tih sistema trebalo bi da bude realizovana ove godine.

Nakon propalog državnog udara u Venezueli je situacija u zemlji trenutno mirna. Međutim, policija u Caracasu je opkolila veleposlanstvo Španjolske, gdje se skriva bivši oporbeni čelnik Leopoldo Lopez, koji je pobjegao iz kućnog pritvora. Sud je već izdao nalog za njegovo uhićenje. Španjolci tvrde da je Lopez dobio azil, ali on kaže da je u veleposlanstvu samo "gost". Dio zastupnika španjolskog parlamenta osuđuje stav španjolskog ministarstva vanjskih poslova o prihvatu Lopeza u diplomatskoj misiji u Caracasu.

Ako Španjolska ustraje sa skrivanjem Lopeza, vrlo je vjerojatno da bi vlada Venezuele mogla slijediti primjer sa Sjedinjenim Državama i Kolumbijom s kojima je Caracas krenuo putem prekida diplomatskih odnosa. Takvu odluku može opravdavati sudjelovanjem Španjolske u subverzivnim aktivnostima. U međuvremenu se Juan Guaidó, samoproglašeni predsjednik zemlje i vođa prevrata, premješta s jednog tajnog mjesta na drugo, kako bi izbjegao uhićenje.

Kako su Madurovi suradnici izigrali Johna Boltona, Elliotta Abramsa i oporbu u zemlji

Visoki američki dužnosnici John Bolton i Elliott Abrams su i ranije tvrdili kako su u pregovorima s ljudima bliskim predsjedniku Nicolasu Maduru, ali i s visokim vojnim časnicima, te da će "režim uskoro pasti". Iste su izjave davali Juan Guaidó i Leopoldo Lopez, koji se sada skrivaju i prvi se kreće negdje po istočnom Caracasu, a drugi je "gost" u španjolskom veleposlanstvu. Vojnici koji su sudjelovali u pokušaju prevrata 30. travnja su uhićeni ili su se sami predali, a manja skupina je pobjegla u zgradu brazilskog veleposlanstva u glavnom gradu Venezuele.

No, čini se da su John Bolton, Elliott Abrams i Juan Guadio bili u pravu kada su tvrdili da pregovaraju s ljudima bliskim Maduru i s generalima vojske Venezuele, ali su na kraju izigrani.

Naime novinari španjolskog lista ABC David Alandete, Ludmila Vinogradoff i Ymarú Rojas su proveli istragu u Madridu, Washingtonu i Caracasu i objavili reportažu koja bi mogla biti scenarij za izvrstan politički triler.

ABC, navodeći izvor u Vijeću za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, piše kako je Washington u utorak planirao svrgnuti Nicolasa Madura s vlasti. Američka strana se o svemu dogovorila s vrhom vojske Venezuele, koja je trebala uhititi Madura, ako ne pristane pobjeći na Kubu. Međutim, sve je propalo zbog ministra obrane Venezuele, Vladimira Padrina Lopeza, koji se navodno "predomislio u posljednjem trenutku", pišu španjolski novinari, iako je vrlo vjerojatno da je ministar Lopez o svemu izvještavao Madura, što se vidi i po improvizaciji državnog udara, tijekom kojeg su korištene stare snimke napada na vojnu bazu La Carlotta u istočnom Caracasu.

Edward Snowden je svojevremeno otkrio neslućene razmjere špijunaže koje je provodila američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), a Julijan Assange i tada još Bradley Manning su otkrili povjerljive i kompromitirajuće informacije o aktivnostima američke vlade i vojske, zbog čega su proglašeni "kriminalcima". No, baš kao što se Barack Obama koristio kibernetičkom špijunažom i povećao je broj izvansudskih likvidacija dronovima na nikada prije viđene razine, koje nisu zabilježene ni za vrijeme vladavine deklariranog agresora Georga Busha mlađeg, tako je Donald Trump odlučio oboriti rekorde svog prethodnika.
Vlada Donalda Trumpa je odlučila povećati korištenje interneta kao golemog instrumenta špijunaže i progona aktera, individualnih ili kolektivnih, koji su određeni kao glavna prijetnje preživljavanju Amerike kao svjetske supersile. Međutim, ove aktivnosti kao sredstvo ratovanja samo dokazuju gubitak globalnog vodstva i očaj koji je zavladao među američkom elitom zbog urušavanja hegemonije kojoj je bilo predodređeno da se održi.

To se vidi i u izjavama najviših američkih dužnosnika, poput one koju je u nemoćnom bijesu prije dva dana dao John Bolton, koji je rekao kako Rusi nemaju što tražiti u Zapadnoj hemisferi, jer je to američko područje i da Moskva griješi što se miješaju u poslove Venezuele.

"To je naša hemisfera i Rusija se ne treba miješati. To je pogreška s njihove strane. Ovo neće voditi poboljšanju odnosa", istaknuo je John Bolton kao uvrijeđeno dijete kojem je 100 ruskih vojnika i časnika omelo planove okupacije latinoameričke zemlje, dok Pentagon na ruskim granicama istovremeno raspoređuje svo naoružanje koje ima i plovi u kineskim vodama pod izgovorom da su to "međunarodni plovni putevi".

Pokušaj pojedinih kurdskih lidera da uz pomoć Zapada organizuju "Kongres plemenskih saveza, plemena i narodnosti Sirije" usmeren je na podelu te zemlje i ugrožava napore međunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija i zemalja-garanata "astanskog formata" za rešavanje krize, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

"Trećeg maja u naselju Ajn Isa pojedini kurdski lideri su uz podršku zapadnih mentora pokušali da održe 'Kongres plemenskih saveza, plemena i narodnosti Sirije'. Međutim, pošto nisu dobili podršku širokog kruga predstavnika arapske zajednice, organizatori 'pseudokongresa' su bili prinuđeni da njegov status spuste na nivo konferencije", saopštilo je Ministarstvo.

Pošto ideju o održavanju "kongresa" većina lidera arapskih plemena Istočnog Eufrata nije podržala, Vašington je, kako je navelo Ministarstvo inostranih poslova Rusije, izdvojio znatna finansijska sredstva za potkupljivanje delegata.

Šef ruske diplomatije objavio je da će Moskva, radi suprotstavljanja planovima koje Amerika ima prema Venecueli, mobilisati sve zemlje u Ujedinjenim nacijama koje poštuju njenu Povelju. Lavrov je otkrio da je formiranje te grupe zemalja već počelo i izrazio očekivanje da će na Ist riveru "imati ozbiljnu podršku".

Komentarišući ovaj potez Rusije nekadašnji diplomata Zoran Milivojević za Sputnjik kaže da on leži u suštini ruske pozicije kada je u pitanju situacija u Venecueli. Posle pokušaja Amerike da smeni aktuelnog predsednika i uspostavi režim koji će joj odgovarati, očekivano je da Rusija pozove na poštovanje povelja Ujedinjenih nacija i međunarodnog prava.

"Sada kada su se odnosi na globalnom nivou promenili, kada imamo multipolarni svet, kada pored SAD imamo i druge velike sile od kojih zavise tempo i sadržaj međunarodnih odnosa, mislim na Kinu i Rusiju kao stalne članice Saveta bezbednosti, upravo te dve velike sile se zalažu za ponovno vraćanje međunarodnog poretka u kome će važiti norme i standardi uspostavljeni Poveljom UN posle Drugog svetskog rata", kaže Milivojević.

Američki i ruski predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin u petak su više od sat vremena telefonski razgovarali o mogućnosti novog nuklearnog sporazuma, denuklearizaciji Sjeverne Koreje te o političkom stanju u Venezueli, objavila je Bijela kuća.

Trump je rekao da su razgovori bili "vrlo produktivni", te u seriji tvitova aludirao da su razgovarali i o američkoj istrazi navodnog ruskog miješanja u izbore 2016.

Glasnogovornica Sarah Sanders rekla je novinarima da su Trump i Putin razgovarali o mogućnosti novog multilateralnog nuklearnog sporazuma između SAD-a, Rusije i Kine, ili o produljenju sadašnjeg američko-ruskog strateškog nuklearnog sporazuma.

"Imali su vrlo dobre razgovore, trajali su nešto više od jednog sata", rekla je Sanders, dok Kremlj navodi da su trajali gotovo sat i pol.

Trump je u razgovoru istaknuo da su Sjedinjene Države "uz narod Venezuele", rekla je glasnogovornica, dodajući da su Trump i Putin razgovarali i o Sjevernoj Koreji i o Ukrajini.

Napetosti rastu posljednjih tjedana između Washingtona, koji traži odlazak predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, i Moskve koja optužuje SAD da pokušava organizirati državni udar u toj zemlji koja posjeduje ogromne rezerve nafte.

Američki privremeni ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u petak da američka vojska priprema opcije koje će ovisiti o razvoju situacije u Venezueli, nakon što je u Pentagonu primio dužnosnike Trumpovog tima za nacionalnu sigurnost, među ostalim šefa diplomacije Mikea Pompea i savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Johna Boltona.

"Imamo kompletnu seriju opcija prilagođenih određenim okolnostima. Kako se stanje na terenu bude mijenjalo, činit ćemo izmjene i prilagodbe ", rekao je Shanahan. Podsjetio je na riječi predsjednika Trumpa da su sve opcije na stolu kada se radi o Venezueli.

Washington, koji je priznao oporbenog vođu Juana Guaidoa za privremenog predsjednika, nametnuo je ekonomske sankcije Venezueli kako bi natjerao Madura na odlazak. Guaido je u utorak najavio konačnu fazu plana svrgavanja predsjednika Madura. Pompeo je u srijedu rekao kako američka vojna akcija nije isključena.

U Venezueli se u petak život uglavnom vratio u normalu, nakon nekoliko dana prosvjeda i sukoba.

Veseli predsjednik Venezuele Nicolas Maduro zahvalio se oružanim snagama svoje zemlje na tome što su ostali lojalni pred neuspjelom zavjerom državnog udara, održavajući povorku u njihovu čast.

Obraćajući se gomili od oko 4000 vojnika Bolivarskih nacionalnih oružanih snaga (FANB) prije povorke, predsjednik je rekao kako je vojska napravila povijest i odbacila ustanak, piše RT.

Kako smo od početka pratili pokušaj državnog udara u Venezueli, koji je vjerojatno propao debaklom Juana Guaidóa 30 travnja i pokušajem zauzimanja zrakoplovne vojne baze "La Carlotta" u istočnom Caracasu, podsjetimo još jednom da obrana zemlje ne bi bila moguća bez sustavnog rada pokojnog predsjednika Huga Chaveza u izgradnji oružanih snaga zemlje i nabave moderniziranih ruskih sustava protuzračne obrane TOR-M1, Buk-M2E i S-300VM, ali i drugog oružja, između ostalog, zrakoplova Su-30 MK2 i Su-35, moderniziranih tenkova T-72.

Da je pokojni predsjednik Venezuele bio u pravu potvrđuje i CNN, koji navodi kako je američki dužnosnik u razgovoru za američki kanal potvrdio da je Trumpov plan bio da izravnim letom pošalje financijsku potporu Guaidóu, ali nije uspio zbog venecuelanske protuzračne obrane.

Dužnosnici američke administracije predsjednika Donalda Trumpa su tražili način da pomognu Guaidóu i kako mu poslati novac kojim bi osigurao plaće pobunjenicima i podmićivanje visokih časnika vojske Venezuele, otkrio je anonimni dužnosnik iz Bijele kuće, kojeg je citirao CNN.

Isto tako, najavio je kako Washington razmatrao različite načine za financiranje i slanje pomoći za vođu venecuelskog puča Juana Guaidóa. Također je rekao da su isplate opoziciji uključivale i novac za nekoliko odabranih osoba, uključujući vojne snage.

Michael Dobson, bivši dužnosnik američkog ministarstva financija, smatrao je malo vjerojatnim da bi Sjedinjene Države mogle poslati financijsku potporu Guaidóu putem izravnih letova za Venezuelu, obzirom na jak sustav protuzračne obrane latinoameričke zemlje.

Uprava Trumpa, objasnio je Dobson, mogla je poslati novac u susjednu zemlju, kao što je Kolumbija, a zatim ga odvesti do granice s Venezuelom.

Valcer ruskih satelita nad Venezuelom odbio ratnu prijetnju?

Međutim, CNN i američki dužnosnici ili ne žele reći ili nisu upoznati s činjenicom da se neki ruski vojni sateliti kreću po izduženim eliptičnim orbitama na visini od 39 700 kilometara. Sateliti gotovo uvijek promatraju određena geografska područja veličine kontinenta. Satelit ovog tipa ima promjer od 2,7 metara, duljinu od 7 metara i masu od 5 do 6 tona. Satelit također ima raketne motore s kojima mijenja početnu putanju.

"Zadnji put kad sam razgovarala s Julianom Assangeom rekao mi je da je uvjeren da će Hillary Clinton pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. Kada sam mu rekao da to nije istina, da će vrlo vjerojatno pobijediti Donald Trump, nije mi vjerovao, budući da je smatrao da sustav nikada neće dopustiti američkom tajkunu da pobijedi. Također je bio vrlo siguran da će, ako Hillary Clinton dođe u Bijelu kuću biti zatočen na bilo koji mogući način. Zbog toga je nastavio objavljivati svoje tajne sve do posljednjeg trenutka, iskorištavajući slobodu za koju je znao da ima rok trajanja. Kad je Hillary izgubila i Trump proglašen predsjednikom, bio je zapanjen", piše u svojoj najnovijoj kolumni venecuelanska odvjetnica i novinarka Eva Golinger, koja piše za RT Actualidad.

Budući da je Trump pozitivno govorio o Wikileaksu tijekom cijele predizborne kampanje, jer je očito imao koristi od objava portala, posebno dokumenata Hillary Clinton i Demokratske stranke, Julian Assange je bio zadovoljan izbornom pobjedom republikanskog kandidata. Prvi put se ponadao da će, nakon godina provedenih u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, gdje je ostao od 2012. godine, konačno izaći kao slobodan čovjek.

Međutim, nekoliko mjeseci nakon "neočekivane" pobjede Trumpa u Sjedinjenim Državama, što je bio tračak nade za Assangea, izbori su se održali u Ekvadoru, iako u to vrijeme nisu privukli mnogo pozornosti. Lenjin Moreno, prvi potpredsjednik Rafaela Corree, pobijedio je na predsjedničkim izborima u travnju 2017. Potporu mu je dao njegov prethodnik i stranka, kao i sve ljevičarske skupine u zemlji okupljene u koaliciju Alianza Pais.

Nakon što sam nekoliko puta intervjuirala Morena, nisam bila uvjerena da doista gaji ljevičarsku ideologiju ili da je predan Građanskoj revoluciji, političkom projektu kojeg je vodio Rafael Correa. Međutim, on je bio kandidat kojeg su izabrali i vjerovali su da je on prava osoba koja će nositi baklju revolucije naprijed. Ali su svi pogriješili, piše Eva Golinger.

Lenjin Moreno - Od poduzetnika do "ljevičara" i natrag u neoliberalizam

Stvari za Assangea u veleposlanstvu u Londonu također nisu išle dobro. Dok je njegov odvjetnički tim pregovarao o njegovom mogućem odlasku iz diplomatskog stožera, uz jamstvo da se neće suočiti s pravnim tužbama iz Sjedinjenih Država, ili još gore, zatvorskom ili smrtnom kaznom, novi predsjednik zemlje domaćina imao je druge planove. Brzo se distancirao od Rafaela Corree i njegovog političkog programa i počeo se približavali poduzetničkoj desnici u zemlji.