Još je jedna žena optužila bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena za neprimjereno dodirivanje, baš u vrijeme dok razmatra kandidiranje na slijedećim predsjedničkim izborima.

Amy Lappos (43) rekla je za list Hartford Courant iz Connecticuta u ponedjeljak da je Biden trljao svoj nos o njezin tijekom humanitarne akcije 2009. godine u gradu Greenwichu.

"Nije bilo seksualno, no zgrabio me za glavu", rekla je Lappos. "Stavio je svoje ruke oko mojeg vrata i povukao me blizu da trljamo noseve. Kada me povlačio, mislila sam da će me poljubiti u usta".

Lappos, tada pomoćnica kongresnika Jimu Hinesu, rekla je da nije prijavila Bidena jer je "on bio potpredsjednik, a ja sam bila ništa".

"Postoji linija pristojnosti. Postoji linija poštovanja. To nije kulturno. To je seksizam ili mržnja prema ženama", dodala je Lappos.

Njena optužba dolazi samo tri dana nakon što je Lucy Flores, bivša članica skupštine u Nevadi, rekla da ju je Biden poljubio u potiljak na događaju tijekom kampanje 2014. godine.

Biden je u svome odgovoru rekao kako vjeruje da se "nikada" nije ponašao nepristojno.

"U mnogo godina javnog života i kampanja, ponudio sam nebrojena rukovanja, zagrljaje, izraze pažnje, podrške i utjehe. I niti jednom, ikada, vjerujem, nisam se ponio neprimjereno", rekao je Biden.

Taj 76-godišnji veteran koji je osam godina bio potpredsjednik u administraciji predsjednika Baracka Obama i 36 godina u američkom Senatu, nije još najavio hoće li se natjecati za kandidaturu demokrata na predsjedničkim izborima 2020.

Talijanski populistički vođa obećao je boriti se protiv Europske unije i spasiti Europu od zla globalizma


Govoreći na tiskovnoj konferenciji ovog tjedna, zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini izjavio je kako EU mora brzo promijeniti svoje zakone i propise kako bi se "osjećaj samopoštovanja" i suverenitet vratio pojedinim zemljama Europske unije.

"Ni ja, niti naša vlada nema planova da napuste Europsku uniju, ali postoji uvjerenje da je potrebno promijeniti svoje zakone i propise kako bi ostali članom Europske zajednice sa nekim smislom samopoštovanja i dostojanstva", rekao je Salvini u odgovoru na pitanje novinske agencije Sputnik.

Ali Talijani su vrlo kritični prema EU ...?

Salvini: Da, očito je da je stvarnost jača od propagande. Na balkone možete objesiti zastave EU, ali kakva je to Europa? Ona je zapravo ono što Bolkesteinskom direktivom (Direktiva o unutarnjem tržištu 2006/123 / EZ o zakonima jedinstvenog tržišta) ugrožava 300.000 radnih mjesta, i europskim standardima za poljoprivredu i ribarstvo ugrožava još - milijune radnih mjesta?

Ono što nam je nametnuo zakon Fornero (zakon "Fornero" - Zakon o mirovinama iz 2011., iznimno nepopularan u Italiji), govori nam da Italija ne može smanjiti poreze, i ti isti ljudi iz EU su oni koji nam nisu pomogli po pitanju migracija?

Sjećam se da je premijer Giuseppe Conte zatražio preispitivanje postojećih normi utvrđenih Dublinskom uredbom o raspodjeli migranata od lipnja prošle godine - i ništa.... od toga. Stoga Talijani, dok ih EU nastavlja udarati po glavi, se sami pitaju: "Zašto moramo sve to plaćati?"

Moj glavni cilj je spasiti Europu, obnovljenu Europu, a stranka Lega će to učiniti. Zovu nas euroskepticima, suverenistima, populistima, nacistima, fašistima, rasistima, ksenofobima, homofobima i tako dalje.

Američki predsjednik Donald Trump je krajem ožujka potpisao dokument kojim se priznaje izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Deklaraciju je u Washingtonu potpisana u nazočnosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Kao što smo ranije izvijestili, ovu odluku ne podržava nijedna članica Ujedinjenih naroda, kao ni sama organizacija. Odluku ne priznaje ni Europske unija, kao ni svjetske sile Rusija i Kina.

Čini se da je Trump uspio učiniti nemoguće. Sirijskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu su dali čaki ogorčeni protivnici vlade Bashara Al-Assada, poput Turske i Saudijske Arabije.

Glavni tajnik Arapske lige je Trumpovu odluku nazvao "kršenjem međunarodnog prava", a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavusoglu je rekao: "Sjedinjene Države ponovno su ignorirale međunarodno pravo. Međutim, njihova odluka nikada neće legitimirati izraelsku aneksiju. Naprotiv, ona će potkopati napore za mirno rješenje na Bliskom istoku i povećati napetosti u regiji."

Saudijski dužnosnici su priznali da se ne slažu s "režimom" u Damasku, ali da oko statusa Golanske visoravni nemaju dvojbe i to je za Rijad teritorij Sirije.

Arapska liga, UN i EU na strani Damaska

Jučer je u Tunisu održan summit Arapske lige, na kojem su bili predstavnici Ujedinjenih naroda u Europske unije. Sve 22 države članice Arapske lige su jednoglasno usvojile deklaraciju u kojoj ističu da će od Međunarodnog suda pravde zatražiti "ocjenu o nelegalnosti i nevalidnosti američkog priznanja Golanske visoravni kao izraelskog teritorija".

Predstavnici Arapske lige su u zajedničkom priopćenju osudili najnoviju Trumpovu odluku, ali i prošlogodišnju odluku da Jeruzalem prizna za glavni grad Izraela.

Na summitu Arapske lige su odbačeni i drugi stavovi Trumpove administracije, koje su čelnici arapskih država nazvali nepravednima i previše naklonjenima Izraelu. Lideri okupljeni na summitu su poručili i da će priznati Izrael samo ako ta zemlja povuče svoje trupe s okupirane Golanske visoravni, iz Istočnog Jeruzalema i sa Zapadne obale, odnosno teritorija koje je Izrael je okupirao u ratu 1967. godine.

Amerika preti svima, od saveznika do umišljenih neprijatelja. Da li je, međutim, u savremenom svetu moguće biti sam protiv svih?
Zvanična Amerika se svakoga dana na nekoga ljuti, optužuje i preti sankcijama pa se stiče utisak da je do nedavno najmoćnija sila sve više sama protiv svih ostalih. Amerika ne preti samo svojim pretpostavljenim, dizajniranim neprijateljima, nego i bliskim saveznicima. Da li je, međutim, u savremenom svetu moguće biti sam protiv svih?

Ma koliko takva politika izgledala iracionalna i u osnovi detinjasta, ona je stvarni projekat i "jedina igra u gradu". Njenu pozadinu čine nerealna ambicija da Amerika može da zadrži status svetskog hegemona i policajca, ali i predizborna obećanja predsednika Donalda Trampa. Kada se raščiste laži i medijsko-političke egizibcije, postaje jasno da američke sankcije pre svega ciljaju velike tehnološke i energetske svetske kompanije koje su ozbiljna konkurencija američkim kompanijama na svetskom tržištu. Želi se uništiti konkurencija.

Amerika je, naime, u poslednjih dvadesetak godina u izvesnom zaostatku u naučno-tehnološkom razvoju, dok drugi ne miruju i napreduju, pre svega Kina, Rusija, Indija ali i Nemačka. Očekivanja su da se sankcijama omete ili barem uspori razvoj tehnologije i znanja u tim zemljama, kao ekonomija koja bi finansirala razvojne projekte, kako bi Amerika dobila na vremenu da ih sustigne.

Nemačka je pod pritiskom da deluje protiv svojih ekonomskih interesa - i da interese američkog biznisa stavi na prvo mesto.

Volfgang Kubicki, zamenik lidera opozicione stranke Slobodne demokrate (FDP), prošle nedelje je pozvao na proterivanje američkog ambasadora u Nemačkoj zbog ponašanja kao "visokog komesara okupacione sile".

Za nekoliko meseci dolazimo do 75. godišnjice Dana D, kojim su savezničke snage započele oslobađanje zapadne Evrope od nacista. Ko bi pomislio da bi 2019. godine imali visokog nemačkog političara iz partije, poznate po snažnoj podršci Atlantskog saveza, koji poziva na izbacivanje američkog ambasadora u njegovoj zemlji zbog uplitanja u poslove njegove zemlje, piše Nil Klark za RT.

Ambasador Grenel je prošle nedelje kritikovao nemačke vojne planove potrošnje u okviru NATO-a kao nedovoljne - ponavljajući pozive predsednika Trampa da evropske članice NATO-a potroše više na odbranu.

Pretpostavka iza toga je da akcije NATO-a štite Evropu i zato bi Evropljani trebali da plate svoj udeo, tj. 2% BDP-a. Ali svakako od završetka starog hladnog rata, NATO-ove agresivne operacije su zaista učinile Evropu - i Evropljane - manje bezbednim.

Strašan primer za to je bio teroristički napad na Islamsku državu u kom je poginulo 39 evropskih turista, uključujući dva Nemca, dok su se opuštali na plaži oko njihovog hotela u Tunisu 2015. godine. Napadač je navodno trenirao u džihadskom kampu u susjednoj Libiji , 'oslobođenim' od strane NATO-a 2011. godine.

Nemačke trupe nisu bile direktno raspoređene u toj akciji (iako je postojala pomoć iza kulisa), ali su nemački turisti platili cenu. Sada imamo džihadsko igralište na obalama Mediterana, gde ga ranije nismo imali.

Iako je istina da Berlin ne ispunjava novi cilj od 2% potrošnje NATO-a, (od 2018. godine samo šest zemalja članica), Grenel je izgleda prevideo činjenicu da je Nemačka bila drugi najveći snabdevač vojnika u vojnim operacijama Alijanse u Avganistanu.

Štaviše, nijedna zemlja u NATO-u nije bila tako velikodušna u primanju izbeglica koje su bežale od sukoba koje su SAD i druge sile NATO-a pomogle da se potpale.

Ministarstvo vanjskih poslova Brazila najavilo je danas da će otvoriti "poslovnu kancelariju" u Jerusalemu i tako odstupilo od obećanja brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da će premjestiti ambasadu svoje zemlje u ovaj grad, čiji istočni dio Palestinci smatraju prijestolnicom svoje buduće države.

"Brazil je odlučio da otvori kancelariju u Jerusalimu da promoviše trgovinu, investicije, tehnologiju i inovacije kao dio svoje ambasade u Izraelu", navedeno je u saopštenju ministarstva u Brasiliji, prenosi agencija Beta.

Saopštenje se poklopilo s prvim danom posjete Bolsonara Izraelu, samo devet dana uoči parlamentarnih izbora u toj zemlji.

Predsjednik Brazila sastao se u Jerusalemu sa premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom, s kojim je potpisao više bilateralnih sporazuma.

Samo Gvatemala slijedila SAD

Otkako je ambasada SAD-a premeštena u Jerusalem u maju prošle godine, samo je Gvatemala slijedila taj potez.

Paragvaj je premjestio ambasadu, pa se poslije predomislio.

Uprkos Netanyahuovim naporima, Evropska unija ostaje ujedinjena u stavu da status Jerusalema treba riješiti za pregovaračkim stolom.

Sjeverna Koreja zatražila je danas istragu o upadu u njenu ambasadu u Španiji u februaru, istakavši da je to bio "težak teroristički čin" i akt iznude kojim je prekršeno međunarodno pravo.

Incident se dogodio uoči drugog samita američkog predsjednika Donalda Trampa i sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, u Hanoju 27. i 28. februara.

Misteriozna desetočlana grupa koja traži svrgavanje Kimovog režima preuzela je odgovornost za upad u ambasadu Sjeverne Koreje u Madridu, prenijela je agencija AP.

Zvanični sjevernokorejski mediji prenijeli su da je portparol ministarstva spoljnih poslova rekao da je nezakonito upadanje i okupacija diplomatske misije i čin iznude teško kršenje državnog suvereniteta i flagrantno kršenje međunarodnog prava i da se"ovaj čin ne smije tolerisati".

Portparol tvrdi da je naoružana grupa mučila osoblje ambasade i ukrala uređaje za komunikaciju.

Detalji o tom incidentu su isplivali u javnost kada je španski sudija prošle sedmice skinuo oznaku tajnosti sa slučaja, koji se dogodio 22. februara.

Američki zvaničnici su rekli da je riječ o grupi Čeolima civilna odbrana, ne mnogo poznatoj organizacija koja je nedavno pozvala na međunarodnu solidarnost u borbi protiv sjevernokorejske vlade.

Španija je izdala najmanje dvije međunarodne potjernice za pripadnicima te organizacije, navela je američka agencija.

Iako je izvješće glavnog američkog istražitelja Muellera dokazalo da je afera Russiagate konstrukt Demokratske stranke i medija i nema nikakvih dokaza o ruskoj upletenosti u američke izbore 2016. godine, protekle dvoje godine je bilo zanimljivo slušati lavinu optužbi na račun Moskve.

Svi se sjećaju kako je međunarodni dopisnik kanala CNN, Matthew Chance, dokaze o "tvornici ruskih trolova" u St. Petersburgu našao u kontejnerima za smeće, gdje je ispred jedne zgrade pronašao ostatke ambalaže računalne opreme, što je za njega bio dovoljan i "posebno uvjerljiv dokaz" da su "brigade trolova" Kremlja boravile i radile u tom objektu. U ovom konkretnom slučaju nisu pronađeni dokazi, ali to ne znači da Rusija, kao i sve druge zemlje koje si to mogu dozvoliti, nemaju posebne kibernetičke stručnjake i vojne jedinice koje rade da promociji njihove zemlje u inozemstvo. Prije nekoliko godina je, na primjer, objavljeno da je Erdoganova stranka AKP uposlila 9000 mladih ljudi koji svakodnevno, 24 sata na dan, svaki tjedan, svaki mjesec, godinama zaredom, promoviraju Tursku i politiku Erdogana na društvenim mrežama.

Međutim, koliko SAD ulažu i ove aktivnosti malo se govori. Odgovor je dao Leonid Savin u svojoj reportaži objavljenoj na ruskom portalu Oriental Review. Ali se Amerikanci ne bave promocijom njihove zemlje i vanjske politike Washingtona, kako bi je prikazali u što boljem svjetlu, što je slučaj čak s Erdoganovom "kibernetičkom brigadom", već tehnikama koje pomažu manipulirati javnom percepcijom, stvaranjem lažnih vijesti i lažnih tragova za naknadno procesuiranje potpuno nevine osobe, organizacije ili zemlje.

U tome se služe tehnologijama umjetne inteligencije, dok su na drugoj strani divovi Silicijske doline u Americi više ili manje uspostavili monopol nad društvenim i političkim inženjeringom putem društvenih medija, robota i raznih algoritama. Američke sigurnosne agencije se kreću se u istom smjeru, ali s mnogo agresivnijim ciljevima.

Agencija za napredne istraživačke projekte (DARPA) vodeća je u ovom području i već je izdvojila 2 milijarde dolara za razvojne projekte umjetne inteligencije u idućih pet godina.

Istraživanja u ovom području je DARPA pokrenula u srpnju 2018. i cilj joj je razviti alate umjetne inteligencije trećeg vala koji utječu na rasuđivanje i kontekstualnu svijest putem tehnologije koja kao umjetna gotovo sigurno ne razumije svijet kojeg pokušava opisati. To je glavni krovni projekt kojeg trenutno vodi DARPA.

Ruski vojnici u Venezueli se nalaze na potpuno legitimnoj i zakonitoj osnovi, izjavio je u nedjelju, 31. ožujka, ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov, komentirajući poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se Rusi "spakiraju" iz Venezuele.

"Rusko Ministarstvo vanjskih poslova već je dalo odgovarajući komentar. Mi smo reagirali na telefonski poziv koji je meni uputio američki državni tajnik Mike Pompeo, s približno takvim, više pažljivijim pozivom. Mi smo objasnili što u Venezueli rade naši vojnici, na potpuno legitimnoj i zakonitoj osnovi osiguravaju opsluživanje tehnike koju smo mi isporučili u skladu s međuvladinim sporazumom, ratificiranim od strane venezuelanskog parlamenta i potpuno sukladnim Ustavu Venezuele", kazao je ruski šef diplomacije.

Na pitanje o tome, koliko su prihvatljive u diplomatskoj praksi izjave poput "spakirati" i sl. Lavrov je odgovorio kako je došlo vrijeme novih pristupa, poglavito u američkoj politici, potezima i izjavama i da on to ostavlja "na ukus" svakome. U američkoj diplomaciji sada nema ništa osim ultimatuma i sankcija, kazao je Lavrov.

Savezništvo SAD i Izraela seže daleko u 20. vek, međutim, u toku predsedničkog mandata Donalda Trampa dostiglo je svoj vrhunac. Priznanje Jerusalima za izraelsku prestonicu, uvođenje novih sankcija Iranu, a sada i priznanje aneksije Golanske visoravni dali su povoda da američkog lidera mnogi nazovu zaštitnikom jevrejskog naroda.

"Panegirik" je reč kojom se mogu okarakterisati poslednje izjave izvesnih političara o američkom predsedniku Donaldu Trampu. On je postao "najbolji prijatelj kojeg je Izrael ikad imao", kako je rekao Benjamin Netanijahu, dok ga je državni sekretar SAD Majk Pompeo prilikom nedavne posete Jerusalimu nazvao "savremenom caricom Ester" (žena persijskog cara Artakserksa, koja je sprečila pogrom Jevreja), koga je možda "Bog poslao da zaštiti Izrael i spasi jevrejski narod". Kako je Tramp zaslužio ovo veliko priznanje?

Mora se priznati, malo koji američki predsednik je, uopšte predsednik neke države, uradio za Izrael toliko u tako kratkom vremenu. Za samo tri godine svog mandata, on je ispunio više nego što je obećao u predizbornoj kampanji. Podsetimo, uoči izbora je obećao da će Jerusalim postati prestonica Izraela. Prekinuo je pomoć Palestincima, a zatim poništio nuklearni sporazum sa Iranom, uveo mu nove sankcije i toliko pokvario odnose sa njim da izjave američkih zvaničnika s vremena na vreme deluju kao da se Vašington sprema za vojnu intervenciju protiv najljućeg izraelskog neprijatelja.

Tel Aviv je iskoristio Trampovu naklonost da, pozivajući se na iransku pretnju, reši još jedan stari problem - status Golanske visoravni, sirijske teritorije koju je 1982. godine okupirao Izrael. U tome je Tel Avivu odmah pomogla američka administracija. Donald Tramp je početkom ove nedelje priznao Golansku visoravan za izraelsku teritoriju.

Šta se desilo da se Vašington iznenada odlučio da se uhvati u koštac sa ovim parčetom zemljišta od 1.000 kvadratnih metara?

Nafta ili glas na izborima

Pre šest godina američko-izraelska kompanija "Afek", ćerka američkog koncerna "Džini enerdži", pronašla je značajne zalihe nafte na Golanskoj visoravni. One se navodno procenjuju na milijarde barela, što može pretvoriti Izrael od velikog uvoznika energenata u velikog izvoznika. Institut za energetiku Turske je ovih dana saopštio da je "količina nafte koja je pronađena na Golanskoj visoravni veća od ukupnih zaliha Saudijske Arabije".