Assange kaže da strahuje za svojim izručenjem Sjedinjenim Državama gdje bi mogao biti optužen za objavu hakiranih vladinih dokumenata oko ratova u Afganistanu i Iraku

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange bit će u sljedećim satima ili danima izbačen iz ekvadorske ambasade u Londonu, poručila je u petak ta organizacija na Twitteru.

"Visoko pozicionirani izvor iz Ekvadora rekao je WikiLeaksu da će Julian Assange biti izbačen u 'par sati ili dana', a kao izgovor iskoristit će se skandal #INAPapers. Već postoji dogovor s Velikom Britanijom oko njegova uhićenja", stoji u objavi.

'INA dokumenti' su zbirka dokumenata poslana jednom ekvadorskom parlamentarcu u kojima se ekvadorski predsjednik Lenin Moreno optužuje za korupciju.

Izjava WikiLeaksa dolazi dva dana nakon što je Moreno optužio Assangea da opetovano krši dogovor o svom azilu u ambasadi te službeni Quito traži dogovor sa Britancima kako bi mu bilo dopušteno napustiti ambasadu.

Ekvador također sumnja da je WikiLeaks odgovoran za dijeljenje Morenovih privatnih fotografija na društvenim mrežama.

Assange se sklonio u ambasadu 2012. godine kako bi izbjegao uhićenje i izručenje u Švedsku gdje je optužen za silovanje.

Švedsko pravosuđe u međuvremenu je odbacilo prijavu, no britanske vlasti napominju kako će i dalje uhititi Australca kada napusti ambasadu jer krši svoj uvjetni dopust bježanjem.

Assange kaže da strahuje za svojim izručenjem Sjedinjenim Državama gdje bi mogao biti optužen za objavu hakiranih vladinih dokumenata oko ratova u Afganistanu i Iraku.

Njegov odnos s ambasadom pogoršao se u posljednjih par godina, a Ekvador mu je prošle godine ukinuo internet.

Zastupnički dom SAD-a u četvrtak je podržao rezoluciju za prekid potpore SAD-a koaliciji koju predvodi Saudijska Arabija u ratu u Jemenu, odbijajući time politiku podrške Donalda Trumpa toj kraljevini.

S obzirom da je rezolucija prošla u Senatu, glasovanjem demokrata se ona šalje Bijeloj kući, koja je prošli mjesec objavila da će Trump uložiti veto. To će mu biti drugi otkad je postao američki predsjednik.

U donjem domu rezolucija je podržana s 247 glasova,175 ih je bilo protiv, a 16 republikanaca pridružilo se demokratima u potpori rijetke upotrebe zakona o ratnim ovlastima kojima se predsjedniku ograničava slanje vojnih snaga.

"Predsjednik se mora suočiti s tim da Kongres više neće ignorirati svoje ustavne obveze kada je riječ o vanjskoj politici", rekao je prije glasovanja zastupnik Eliot Engel, demokratski predsjednik Odbora za vanjske poslove.

Ipak, ni glasovanje u donjem niti dvostranačka potpora u gornjem domu 54 za, 46 protiv, u kojemu republikanci imaju tanku većinu, neće biti dovoljna za nadjačavanje veta.

U četverogodišnjem građanskom ratu, između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i pobunjenika Houthi uz potporu Irana, ubijeni su na desetke tisuća ljudi i uzrokovana je, kako ju UN naziva, najveća svjetska humanitarna kriza.

Pristaše rezolucije smatraju da je američkim upletanjem u rat u Jemenu narušen ustavni zahtjev po kojemu Kongres, a ne predsjednik, treba odrediti kada zemlja ide u rat.

Protivnici kažu da rezolucija nije opravdano koristila zakon o ratnim ovlastima koji ograničava mogućnosti predsjednika da šalje vojne snage u akciju.

Malo je tko u svijetu očekivao ovako brzu ekspanziju ruskog LNG plina na europskom i azijskom tržištu, nakon što je sve ukazivalo na ekskluzivno pravo SAD-a za širenje upravo tog segmenta plinskog biznisa. Naime, već je odavno svima bilo jasno kako konkurirati Rusiji u izvozu plina kroz kopnene i podmorske plinovode nije moguće. I sada, odjednom, ozbiljna ruska konkurencija stiže i kroz LNG biznis.

Zato sigurno nije slučajno da, paralelno s ovim vijestima iz energetike, ovih dana stižu i najnovije političke izjave iz SAD-a i NATO saveza o pojačanoj ruskoj sigurnosnoj prijetnji i potrebi za zbijanjem zapadnih redova. Samo, nije li sve to ipak došlo prekasno, jer biznis ionako pronalazi svoje putove ukoliko su oni popločani profitom. Ali krenimo redom.

Iako Sjedinjenje Države proteklih mjeseci postojano upozoravaju Europu o "opasnom" i "agresivnom" ruskom plinu i isto takvim energetskim projektima koji će samo dodatno povećati njezinu ovisnost o Rusiji, ukazujući na europsku potrebu njegovog zamjenskog uvoza s "dobrim" i "savezničkim" američkim ukapljenim plinom (drugim riječima, povećala bi se sveukupna europska ovisnost o SAD-u, jer ona više ne bi bila samo vojne i sigurnosne, već i energetske prirode), iz svijeta energetike stižu vrlo zanimljive vijesti, koje demantiraju spomenuta američka upozorenja, a nerjetko i otvorene prijetnje (poput onih vezanih uz plinovod "Sjeverni tok 2") o štetnosti energetske suradnje s Moskvom.

Pa iako odnosi između Rusije i Velike Britanije nikada nisu bili lošiji još od vremena hladnog rata (SSSR niti tada nije koristio energetske ugovore za političke probitke i zbog toga zatvarao Zapadnoj Europi plinske ventile), čini se kako ta činjenica previše ne smeta kada je u pitanju njihova suradnja u opskrbi britanskog tržišta ruskim ukapljenim plinom.

U 2018. g. Rusija je počela izvoz ukapljenog plina sa svog arktičkog LNG projekta "Yamal LNG" i odmah zauzela drugu poziciju po količinama izvoza ukapljenog plina u Veliku Britaniju. Britanski ured za biznis, energetiku i industrijsku strategiju vlade Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je podatke o potrebama i uvozu prirodnog plina. Bezuvjetni lider u isporukama plina na britansko tržište ostao je Katar, odakle je prošle godine isporučeno 4,5 milijardi m3 LNG plina, ili ukupno 54%.

Međutim, u usporedbi s godinom dana ranije katarske su se isporuke smanjile za 2 milijarde m3, a važnu ulogu u tome imao je upravo novi ruski plin s jamalskog terminala. Rusija je prošle godine odmah zauzela drugo mjesto na britanskom tržištu plina iako samo godinu dana ranije ruskog ukapljenog plina tamo nije niti bilo. Dakle, prošle godine Rusi su na Otok izvezli 1,44 milijarde m3 LNG-a ili 17% ukupnog britanskog izvoza. I treće mjesto ne pripada SAD-u, kako bi to netko mogao pomisliti s obzirom na toliku halabuku o američkom ukapljenom plinu u Europi, već Trinidadu i Tobagu (837 milijuna m3), dok su SAD tek na četvrtom mjestu, isporučivši Britaniji 538 milijuna m3, ili 6% ukupnog britanskog uvoza.

Sankcije su dale iznimno pozitivan doprinos razvoju našeg gospodarstva, izjavio je prvi zamjenik guvernerke Središnje banke Ruske Federacije Sergej Švecov tijekom "Foruma razmjene - 2019".

"Živimo u zanimljivom vremenu i kojem grmi sa svih strana, a naši ljudi ne staju. Mislim da su upravo sankcije dale iznimno pozitivan doprinos razvoju našeg gospodarstva, što je čudno", rekao je, dodajući "kako u tom smislu Rusi čak mogu zahvaliti sankcijama", prenose RIA Novosti.

Među prednostima ruske ekonomije je naveo njezinu konsolidaciju, kao i započetu supstituciju uvoza, kao i puno bolje makroekonomske pokazatelje.

"Opterećenje dugom, odnos unutarnjeg i vanjskog duga, javni dug u odnosi na BDP, omjer rezervi prema ukupnom dugu i trgovinska razmjena, svi ovi makroekonomski pokazatelji izgledaju vrlo dobro i to ulijeva određeno povjerenje", kazao je Švecov, iako dodaje da sankcije same po sebi čine element nepovjerenja i nepredvidivosti.

Podsjetimo se da su sankcije protiv Rusije počele nametati 2014. godina, a službeno su izgovor za njihovo uvođenje bili događaji u Ukrajini za koje su zapadne zemlje počele optuživati Rusiju. Od tada je praktično svaka akcija Rusije koja je bila usmjerena na zaštitu njezinih interesa u vanjskoj politici bila uzrok novog kruga sankcija.

Kompanija "Fejsbuk" namerava da pokrene novi metod borbe protiv lažnih vesti unajmljivanjem takozvanih "urednika" koji bi birali sadržaj vesti isključivo, kako je navedeno, iz "velikih i pouzdanih" medijskih kuća.


Prema najavama samog vlasnika te društvene mreže Marka Cukerberga, u planu je da se na "Fejsbuku" otvori nova sekcija, odnosno "tab" pod nazivom "kvalitetne vesti", sa ciljem da publika ima mogućnost da na jednostavan način dobije pristup "proverenom" medijskom sadržaju.

Međutim, u svetlu sve veće cenzure na društvenim mrežama, mnogi analitičari zabrinuti su ko će biti "taj" koji će donositi odluku kakav sadržaj je pogodan da upadne u sekciju "kvalitetne vesti", kao i koje su to medijske kuće koje su "pouzdane".

Sirijski predsednik Bašar el Asad kazao je ministru spoljnih poslova Venecuele Horheu Areasu da događaji u Venecueli liče na ono što se događa u Siriji zbog nezakonitog mešanja zapadnih država u unutrašnje poslove zemalja, saopštila je pres-služba sirijskog predsednika.

"Politika velikog broja zapadnih zemalja, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, u odnosu na ono što se dešava u Venecueli i njihovo grubo mešanje u unutrašnje poslove, kao i sankcije i embargo protiv zemlje, postali su ciljana metodologija tih zemalja protiv svih koji se ne slažu sa njihovom politikom", izjavio je Asad na zvaničnom prijemu.

"Ono što se dešava u Venecueli liči na događaje u Siriji. Njihov cilj je hegemonija nad zemljama i prisvajanje njihovih suverenih odluka, što je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i principima Povelje UN, koji se zalažu za suverenitet država i pravo naroda na samoopredeljenje", istakao je sirijski predsednik.

U Vašingtonu se obeležava 70. godišnjica osnivanja NATO-a, a veliki jubilej Alijanse "pada" baš u trenutku u kom se taj savez suočava s oštrim kritikama lidera najveće i najuticajnije zemlje-članice - Sjedinjenih Država.


U ovonedeljnom izdanju emisije "Svet sa Sputnjikom" tema je bila NATO godišnjica, a gosti su bili profesor Božidar Forca, general u penziji, dr Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i politikolog Aleksandar Pavić.

U svetlu činjenice da su zvaničnici zemalja NATO skupa u Vašingtonu počeli navođenjem čitavog spektra "ruskih pretnji", pitali smo ih: da li je borba protiv Rusije zapravo jedina svrha postojanja NATO-a?

Sporazumi koje je Si potpisao u Italiji mogli bi biti okidač globalnog geopolitičkog tektonskog pomeranja
Na užas Nemačke, Francuske, Holandije i drugih zemalja EU, italijanska koaliciona vlada je upravo zaključila Memorandum o razumevanju sa Kinom kako bi se Italija pridružila kineskoj Inicijativi pojasa i puta (Belt-Road Initiative - BRI), odnosno tzv. "Novom ekonomskom putu svile". Italija je za sada jedina industrijska zemlja iz kruga G-7 koja se odlučila za Novi put svile. Kineska ponuda ima potencijal da promeni geopolitiku ne samo EU, nego i većeg dela sveta. Ključ je u tome ko kontroliše koju vodeću luku svetske trgovine.

Dok se mnogo pažnje poklanja ulozi infrastrukture za superbrze železnice u ambicioznom kineskom projektu BRI, daleko manje interesovanja je privuklo nešto što bi moglo da se pokaže kao pravi strateški geopolitički činilac u razvoju kineskog BRI - a to je sposobnost Kine da prisvoji ili stavi pod kontrolu najvitalnije luke u Aziji, Africi, glavnim delovima Latinske Amerike, a sada očigledno i u Evropskoj uniji.

Rizik, kojim se Njemačka može naći u ovisnosti o Rusiji zbog plinovoda "Sjeverni tok 2", je neprihvatljiv - izjavio je američki potpredsjednik Mike Pence.

"Mi ne možemo jamčiti zaštitu Zapada ako naši saveznici dolaze u ovisnost o Rusiji. Predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je govorio, kako će, ako Njemačka nastavi razvijati projekt "Sjeverni tok 2", njezino gospodarstvo jednostavno postati taoc Rusije. Potpuno je neprihvatljivo da najveće europsko gospodarstvo nastavlja ignorirati ugrozu ruske agresije i ne uzima u obzir vlastitu obranu i našu zajedničku obranu", naglasio je Mike Pence. Također je kazao kako Njemačka, kao članica NATO saveza, ne ispunjava u dostatnoj mjeri svoje financijske obveze za učvršćenje obrane saveza. "Njemačka mora činiti više!", naglasio je američki potpredsjednik.

U Washingtonu je u tijeku summit NATO saveza na razini ministara vanjskih poslova. Glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg u svom je jučerašnjem govoru, u američkom Kongresu, upozorio na rastuću ugrozu Rusije kroz njezinu "agresivnu politiku" i njezino jačanje vojne moći na granicama NATO saveza. Na današnjem sastanku očekuje se kako će NATO usvojiti pojedine odluke koje se odnose na jačanje njegove vojne nazočnosti u akvatoriju Crnog mora, poglavito vezano uz osiguranje slobode prolaza kroz Kerčska vrata za ukrajinske brodove.

To je jučer izazvalo reakciju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je upozorilo, kako će, u slučaju potrebe, poduzeti "sve nužne mjere vojno-tehničkog karaktera", a najave NATO saveza označilo je destabilizirajućim, a ne mjerama koje će pridonijeti poboljšanju sigurnosnog stanja u regiji.

Što se tiče plinovoda "Sjeverni tok 2" Njemačka i Rusija njega smatraju tržišnim projektom, a SAD i njegovi istomišljenici unutar EU geopolitičkim. On je, u stvarnosti, i jedno i drugo, jer bilo koji veliki energetski projekt u sebi, osim ekonomskih, nužno ima i geopolitičke elemente. Stvar je, naravno, prevage pojedinog od ta dva elementa kao važnijeg po zemlje kojih se konkretno tiču. A u slučaju plinovoda "Sjeverni tok 2" za njegove je sudionike podjednako važan s obje točke gledišta: i s gospodarske, jer primateljicama ruskog plina osigurava jeftine, sigurne i dugoročne isporuke; i s geoplitičke, jer Njemačkoj omogućuje jačanje svojih strateških pozicija unutar samih euro-atlantskih struktura u kojima je ona u vojno-sigurnosnom segmentu podređena SAD-u.

Odatle, zapravo, i sva histerija sa strane Washingtona prema sadašnjoj njemačkoj politici. Prevelika samostalnost Berlina u odlučivanju u europskim poslovima automatski znači i slabljenje američkog utjecaja po tim pitanjima. A u slučaju realizacije Brexita njemačka pozicija u EU bit će još dominantnija.

S druge strane, Rusija već odavno nema iluzija oko izgradnje klasičnih savezništava s državama EU (koje su redom i članice NATO saveza), to je za nju stvar prošlosti. Jedino što želi jest nastavak razvoja gospodarske suradnje i partnerstva s EU, s kojim ostvaruje svoju daleko najveću trgovinsku razmjenu, dok je Moskva politička savezništva od izbijanja ukrajinske krize 2014.g. primorana tražiti na suprotnoj strani svijeta - na Istoku, što i čini. A u kontekstu spomenutih želja za razvojem gospodarskih odnosa s EU, kao primjer naveo bih i jučerašnji veliki poslovni događaj u Rusiji, gdje je njemački divovski auto-koncern Daimler otvorio prvu tvornicu Mercedes-Benza na teritoriju Rusije, čijem su otvaranju nazočile političke i poslovne elite dviju država.

Iran su pogodile katastrofalne poplave. Iranski dužnosnici su u utorak priopćili kako je u poplavama koje su pogodile područja širom zemlje pričinjena materijalna šteta koja se procjenjuje na oko 170 milijuna dolara, a poginule su 62 osobe. Broj mrtvih raste iz sata u sat, a previđa se nova vodena plima u 141 rijeci koliko ih se do sada izlilo u zemlji. Potpuno je evakuirano 70 sela, a mnogi su ljudi ostali bez imovine i krova nad glavom. Morteza Salemi, čelnik Crvenog polumjeseca Irana, kazao je kako je nedavno humanitarna pomoć dostavljena za više od 43 000 ljudi u 293 grada i sela koji su pogođeni poplavama.

U ovakvoj situaciji su Sjedinjene Države odlučile da će se čvrsto pridržavati sankcija i ne dopuštaju ulaz humanitarne pomoći u Islamsku Republiku.

Sjedinjene Države blokirale su bankovne račune humanitarnih organizacija kako bi spriječile slanje pomoći ljudima koji su pogođeni poplavama u Iranu.

"Sjedinjene Države blokirale su bankovne račune Crvenog polumjeseca i Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC) i praktično su spriječile pružanje pomoći iz drugih zemalja civilima pogođenim poplavama u Iranu", rekao je u utorak glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Bahram Qasemi.

Diplomat je dodao rekao kako je normalno da "svi bankovni sustavi" takvih humanitarnih entiteta ne budu blokirani u hitnim slučajevima, ali se Washingtonu odlučio na ovaj "brutalni i neljudski čin i blokirao je sve mogućnosti slanja pomoći onima koji su pogođeni katastrofom".

"Ovom mjerom nijedan strani državljanin ili Iranac koji boravi u inozemstvu ne može poslati financijsku pomoć obiteljima pogođenim poplavama na sjeveru i jugu zemlje", objasnio je iranski diplomat.

Službenik iranskog ministarstva vanjskih poslova je naglasio da je takva mjera dokaz neprijateljskog stava Bijele kuće prema iranskim civilima, unatoč njihovim smiješnim tvrdnjama da sankcije ne utječu na iransku naciju, nego na "režim".

Bahram Qasemi je zatražio od međunarodne zajednice i međunarodnih humanitarnih organizacija da se suprotstave ovoj nečovječnoj mjeri Washingtona, kojeg treba smatrati odgovornim za posljedice sprečavanja pružanja pomoći ozlijeđenim civilima u poplavama.