Odgovarajući na pritužbe da je kod nekih žena izazvao nelagodu dodirujući ih na političkim skupovima, bivši američki potpredsjednik Joe Biden danas je objavio video u kojem je obećao da će "ubuduće biti pažljiviji u poštovanju privatnog prostora".

Biden još nije odlučio hoće li se boriti za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020., no očekuje se da će to učiniti idućih tjedana.

Četiri žene ga optužile za neprimjereno dodirivanje

Videoporuka je najnoviji pokušaj Bidena i njegova tima da ublaže kontroverze koje su se pojavile kada je političarka iz Nevade Lucy Flores prošlog tjedna rekla da ju je Biden poljubio u potiljak na događaju tijekom kampanje 2014., zbog čega se osjećala "nelagodno, loše i zbunjeno".

Otada su još tri žene rekle da je im je Biden pristupio na sličan način. On je uzvratio da je "taktilni političar" koji voli neposredan kontakt s publikom i dodao kako vjeruje da se nikada nije ponašao neprimjereno.

"Politika je za mene oduvijek bila gradnja odnosa"

"Društvene norme se mijenjaju", rekao je Biden u videu na Twitteru. "Razumijem ono o čemu te žene govore", dodao je.

"Politika je za mene oduvijek bila gradnja odnosa, no ubuduće ću biti pažljiviji kod poštovanja tuđeg privatnog prostora. To je moja odgovornost i ja ću je ispuniti", istaknuo je.

Ankete konstantno pokazuju da je 76-godišnji Biden na vrhu liste demokratskih kandidata na kojoj je zasad više od deset političara. Veteran američke politike osam je godina bio potpredsjednik u administraciji predsjednika Baracka Obama i 36 godina zastupnik Delawarea u Senatu.

Novi kazahstanski predsjednik Kasim Žomart Tokajev obećao je jačati "prijateljstvo" s Rusijom u srijedu u Moskvi, koju je odabrao za svoj prvi službeni inozemni posjet dva tjedna nakon iznenadne ostavke svog prethodnika Nursultana Nazarbajeva.
"Učinit ću sve što mogu kako bih dodatno jačao prijateljstvo naših dvaju naroda", izjavio je Tokajev za susreta s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Kremlju.

Pohvalio je "uzorne" odnose koje su Rusija i Kazahstana postigli u vrijeme predsjednika Nazarbajeva koji je vladao približno 30 godina.

"Uvjeren sam da će vaš posjet služiti jačanju naših odnosa (..) kao saveznika", rekao je Putin.

Tokajev je za svoj prvi put u inozemstvo odabrao Rusiju što je, prema ocjeni analitičara, jasna poruka da će nastaviti vanjsku politiku svoga prethodnika. Kazahstan je dugogodišnji saveznik Rusije.

Podkomisija UN proglasila je geološku pripadnost dela arktičkih teritorija za nastavak kontinentalnog pojasa Rusije, izjavio je čelnik agencije Rosnedra, Jevgenij Kiseljev.

"U okviru radova koje su ove godine sproveli Rosnedra i Ministarstvo prirodnih resursa Rusije, posebno na sednicama pododbora UN, pripremljeni su materijali koji će omogućiti 49. sednici podkomisije da donese odluku koja je za nas izuzetno važna. Podkomisija je priznala geološku pripadnost teritorija, koje uključujemo u proširene granice kontinentalnog pojasa, strukturama nastavka podvodnih sprudova i kontinenta Ruske Federacije ", rekao je on.

"Ovo je najvažnija izjava, koja donekle određuje uspeh našeg zahteva", naglasio je Kiselev.

Rusija je 2015. godine podnela UN-u zahtev za proširenje granica kontinentalnog pojasa na Arktiku, što će povećati površinu ruskog podvodnog spruda u regiji za 1,2 miliona km².

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif kaže da su sankcije koje je prošle godine uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa omele uspješne spasilačke operacije u područjima pogođenim poplavama, u kojima je do sada nastradalo 45 osoba.

On je na svom Twitter nalogu napisao da politika "maksimalnog pritiska" Amerike na Iran ometa napore za pomoć iranskog Crvenog polumjeseca svim zajednicama razorenim poplavama bez presedana, prenio je AP.

Sankcije su, rekao je on, spriječile Teheran da dobije neophodnu opremu, uključujući helikoptere za pomoć.

"Ovo nije samo ekonomski rat; to je ekonomski terorizam", napisao je Zarif, prenosi Tanjug.

Deseci žrtava u poplavama

Iran se suočio s velikim poplavama u protekle dvije sedmice, a u ponedjeljak je broj poginulih u katastrofi porastao na 45.

Poplave su pogodile stotine sela i gradove u zapadnom dijelu zemlje, gdje je u nekim mjestima proglašena vanredna situacija.

Lokalne vlasti u pogođenim područjima su u više navrata tražile da dođe više helikoptera do udaljenih i graničnih lokacija.

Iranski državni mediji javili su da deseci vojnih i iranskih helikoptera Crvenog polumjeseca učestvuje u spasilačkoj operaciji.

Velika Britanija i Njemačka su ponudile da pošalju pomoć, uključujući čamce i sigurnosnu opremu.

Novinari nisu suci i političari i zadaća je novinara izvještavati o činjenicama kada se za njih sazna i kada se potvrdi vjerodostojnost informacije.

U ovom konkretnom slučaju stalne prijetnje američke vlade Kini, Rusiji, Iranu i drugim suverenim nacijama da ne uspostavljaju odnose s Latinskom Amerikom ukazuju na psihopatološku viziju američkog vrha koja se temelji na uvjerenju da je ovaj kontinent njihova privatna i nesporna imovina i da nitko ne može stupiti na njega bez njihovog dopuštenja.

Nitko ne može sporiti da je znak mentalnog poremećaja smatrati da je sila i vojna dominacija Sjedinjenih Država nad Latinskom Amerikom Washingtonu dala zakonska i legitimna prava intervenirati u poslove suverenih naroda i da im je to pravo dodijelio Bog, iako u ovom trenutku nitko ne zna gdje je on ili da je ikada iskazao takvo barbarstvo.

Osim što je ovaj način razmišljanja zbunjujući za svijet, vrijeđa ljudsku inteligenciju, on je ujedno i simptom neuravnotežene vizije u kojoj jedna zemlja sebi pripisuje moć koju ne posjeduje, a pravo na upotrebu te sile pravda uvođenjem "demokracije i prave slobode". Međutim, nijedna zaista suverena zemlja i koja drži do svog dostojanstva neće dopustiti inozemnoj sili da okupira njezin teritorij i podjarmi njene ljude.

Jedan od najkonzistentnijih primjera strategije Washingtona trenutno su rat i genocid u Jemenu, gdje se eksperimentira biološko oružje, pregovara se o oružju, eliminiranju se cijele generacije djece, a narod je izložen gladi, sve u cilju uspostavljanja plodnog tla za terorizam.

Nepromjenjivi položaj Kine je odjeknuo u svijetu i upozorio da Latinska Amerika nije vlasništvo Sjedinjenih Država, negirajući presudu američkog nacionalnog savjetnika za sigurnost Johna Boltona, koji je rekao da neće tolerirati prisutnost Rusije ili Kine u Venezueli.

Katastrofalni poraz Petra Porošenka na predsedničkim izborima jasna je poruka: dosta je podela na rasnoj, verskoj, jezičkoj osnovi, traganja za spoljnim, unutrašnjim neprijateljima. Zaboravljeni istok i jug Ukrajine su jasno rekli "ne" ratu sa Rusijom.

Samo pet godina je bilo dovoljno prozapadnom establišmentu u Kijevu da poništi sve rezultate tromesečnog protesta na Majdanu. Proklamovani ciljevi - demokratija, borba protiv korupcije, bolji život, ulazak u EU - nikoga u stvari nisu zanimali. Ako je cilj bio da Ukrajina ne bude više ista, postignut je. Ukrajina nije ista ni teritorijalno. Zauvek je izgubila Krim, dok joj Donbas samo formalno pripada. I sve to za vreme jednog mandata Petra Porošenka.

I posle svega, aktuelni predsednik se opet kandidovao.

Porošenko se nadao da će mu za pobedu biti dovoljan bezvizni režim sa EU, nekoliko komada američkog oružja, verbalna podrška Vašingtona i, naravno, rat sa Rusijom. Čak na izbornom plakatu nije stavio svoju sliku već sliku ruskog predsednika kao svog glavnog neprijatelja. Deo programa bio je i pokušaj da se izazove rat u Azovskom moru, uz pomoć nekoliko čamaca u Kerčki moreuz. Iako je ovaj incident zahtevao mnogo oštriju reakciju od one koja je usledila iz Rusije, pokazalo se da je Kremlj shvatio šta želi Porošenko. Ruski lider je ponovio da nema nameru da pomaže ukrajinskom predsedniku u predizborne svrhe. Čak mu se nije javljao ni na telefon kada ga je zvao, u vezi sa ovim incidentom.

Rezultati predsedničkih izbora su pokazali potpuni promašaj Porošenkove predizborne kampanje. On se fokusirao na rat sa Rusijom i, možda, na ciljeve koje baštini zapadni deo Ukrajine, dok je istok i jug potpuno zaboravio. A i zašto bi se sećao, zar to nije bilo biračko telo Viktora Janukoviča? Stanovništvo ionako govori ruskim jezikom, koji je ubrzo nakon "Majdana" zabranjen, a podanici su progonjene Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije.

I stanovništvo istorijske Malorusije (istok) i Novorusije (jug) Ukrajine je iskazalo svoj revolt u prvom krugu predsedničkih izbora. Rezultati po oblastima sve govore: U Dnjepopetrovskoj oblasti Porošenko je osvojio 8 odsto glasova, dok je komičar Vladimir Zelenski 45 odsto; U Odeskoj oblasti 9 odsto, prema 41 odsto Zelenskog; u Hersonskoj oblasti 11 odsto prema 37 odsto; u Harkovskoj oblasti 8 odsto prema 36 odsto; u Nikolajevskoj oblasti 9 odsto, prema 40 odsto za Zelenskog itd. Ovi rezultati su pokazali da se izbori u Ukrajini ne mogu dobiti bez podrške jugoistoka, što je aktuelni lider potpuno prevideo. Treba naglasiti da su ovo brojke bez birača iz samoproglašenih Donjecke i Luganske republike, kojih takođe ima više miliona.

Vrhovni sud Venezuele je od Ustavotvorne skupštine zatražio ukidanje parlamentarnog imuniteta oporbenom zastupniku i samoproglašenom "predsjedniku" Juanu Guaidóu.

"Najviša sudska instanca u Venezueli naređuje uručivanje ove odluke predsjedniku Nacionalne ustavotvorne skupštine kako bi se ukinuo parlamentarni imunitet Juanu Guaidóu", navodi se u odluci objavljenoj u ponedjeljak, a predsjednik vrhovnog suda Maikel Moreno je na Twitteru objavio da jeGuaidó prekršio zabranu izlaska iz zemlje koja mu je nametnuta u siječnju.

Ignorirajući zabranu Guaidó je u veljači otišao na turneju po zemljama Latinske Amerike kako bi pokušao dobiti daljnju potporu. Unatoč prijetnjama da će biti uhićen po povratku u zemlju, to se nije dogodilo, iako je su više zemalja regije sastajao s inozemnim čelnicima predstavljajući se kao čelnik Venezuele i tražio inozemnu intervenciju protiv vlastite zemlje.

Pravosudna tijela su ranije priopćila da je Guaidó pod istragom zbog poticanja na nasilje i primanja nezakonitih sredstava.

Juan Guaidó, čelnik Nacionalne skupštine, vodi očajničku borbu za vlast s Madurom od siječnja, kada se proglasio predsjednikom, nakon čega su ga priznale Sjedinjene Države i više zemalja Latinske Amerike.

Kakva je ovo diktatura? - Policija brani Guaidoa od razjarenih "chavista"

Donald Trump je Golan velikodušno, poput vlastite babovine, poklonio i »prepisao« jaranu Netanyahuu. Ono što nije tvoje, poklonjeno je, onome čije to ne može biti

Uz samu sjevernu granicu Jordana nalazi se čudesno mesto Umm Qays. Nekada rimski grad, ali mnogim svjetskim putnicima do danas znan prije kao mjesto biblijskog »čuda svinja iz Gadare« u priči o Isusu i zlim demonima. Ta nekadašnja rimska i biblijska Gadara danas je Umm Qays.

U Umm Qays sam išao puno puta. I svaki put zadivljen kako se s jednog jedinog brda - na kojem su sačuvani ostaci sjajnih hramova, ogromni stubovi i kameni lukovi, terme »nimfi« i Koloseum - golim okom, može vidjeti kao na dlanu toliko milenija bliskoistočne istorije. Odatle se vide »lijevo« posljednji kilometri Hashemitske kraljevine do rijeke Jordan, a tamo preko Izrael. Dalje ispod Palestina i okupirana Zapadna obala. »Naprijed« nizbrdo opet je rijeka, mitski Yarmuk, iza kojeg se uzdiže sirijska Golanska visoravan, strateška predstraža za Tiberijsko jezero zvano i Galilejsko more. Pogled seže u nedogled, sve do Hermon gorja sa vrhovima pod snijegom, legendarnih planina sa izvorima vode za veliki dio Sirije, zemlje jedinstvenih civilizacijskih čudesa.

Zanimljive su priče tamošnjih ljudi. Jedna kaže da Gadara nije slučajno mjesto gdje su svi hramovi, stubovi, Koloseum..., isklesani od crnog kamena. Slute, puno je zla i muke tu bilo pa je zato tako. Druga je novija, u tumačenju pogleda odatle. To jeste jedinstveno mjesto gdje se jednim pogledom obuhvataju tri ili četiri države danas, ovisi s kime tamo razgovarate. Neupitne su Jordan i Sirija. Pod trećom jedni podrazumijevaju Izrael ne priznajući Palestinu. Drugi to kažu za Palestinu ne priznajući Izrael. Četvrti, uglavnom stranci, pokazivat će u daljini i na Izrael, i dalje na Palestinu, pa eto - četiri države. Ono što nikada nisam čuo tamo jeste da je velika visoravan »ispred« makar i slučajno nazvana »izraelskim Golanom«. Za njih je to vazda bio okupirani sirijski Golan... Jedna priča ilustrira odnose između čuvara te okupacije tamo i rijetkih stanovnika Jordana u podnožju brda na kojem je Umm Qays. Lokalni Jordanci tvrde kako čuvari okupacije s one strane uzgajaju u Yarmuku krokodile, navodno za tašne od njihove kože i šalju ih luksuznim trgovinama po svijetu. Ipak, ispotiha tvrde da se ti krokodili puštaju povremeno u rijeku da »teroristi« s ove strane slučajno i ne pomisle da pređu preko u pokušaju bilo kakvih diverzija na »izraelski Golan«...

Za sve tamo, ipak, jasno je odavno da Golan nema mnogo veze ni sa »strateškom dubinom u odbrani Izraela od Irana«, kako sada kaže Trump, niti sa »savršenom platformom za raketne sisteme odbrane Izraela«. Ti sistemi odavno ne trebaju visoravan blizu cilja. Tajna za pokušaj trajne otimačine Golana Siriji jeste voda iz pomenutog jezera, ili mora, odakle se hrani nekadašnja sveta rijeka Jordan. Druga je stvar što se današnji turisti u čudu pitaju na svetom mjestu krštenja Isusa Krista nedaleko od Mrtvog mora kako je to bilo »na rijeci Jordan« kada je na tom mjestu odavno samo malo veća bara. Rijeka »nestala« mnogo prije uglavnom na izraelskim poljoprivrednim parcelama.

Venecuelanski predsednik Nikolas Maduro najavio je tridesettrodnevni plan racionalizacije potrošnje struje, kako bi Venecuela uspela da se odbrani od napada na elektro-energetski sistem.

Maduro je okrivio opoziciju za napade na elektro-energetsku mrežu i istakao da opozicija seje nasilje i haos.

Venecuelanska vlada je 27. ožujka dobila prvi kineski teretni zrakoplov s važnom pomoći latinoameričkoj zemlji. Zbog strateške suradnje dviju zemalja, Kina je isporučila 65 tona lijekova Venezueli. Dostava je jedna od mnogih, prema vladinim dužnosnicima.

Tariq Al-Aisami, ministar industrije i nacionalne proizvodnje Venezuele, istaknuo je važnost isporuke kao čin izvršenja suvereniteta, dodajući da su "agresija, terorističke akcije, blokada i financijski progon koje trpi Venezuela bez presedana u bilo kojem drugom dijelu svijeta".

Kineski veleposlanik u Venezueli ponovio je kako je latinoamerička nacija "strateški partner i integralni prijatelj", ističući uvjerenje "da su venecuelanski ljudi sposobni održati mir". Izjava je uslijedila ubrzo nakon što su Sjedinjene Države opetovano zaprijetile Ruskoj Federaciji i drugim nacijama za njihovu vojnu potporu Venezueli.