"Žuti prsluci? Zar nije očito da njima upravljaju fašisti, koje daljinskim upravljačem vodi Vladimir Putin?", napisao je na svom Twitteru Marco Taradash, dugogodišnji politički komentator i zvijezda talijanske radio postaje Radio radicale.


Prema poznatom talijanskom komentatoru i aktivistu još iz vremena '70-ih, Francuzi ne mogu jednostavno biti ogorčeni zbog oštrih mjera štednje i strukturnih reformi koje su se pretvorile u beskonačnu priču, niti su umorni od diktata Europske unije, već njima, ništa manje, upravljaju "fašisti kojima iz sjene upravlja Vladimir Putin". Taradash kasnije nije naveo tko upravlja Vladimirom Putinom, ili je čelnik Kremlja možda "reptil" Davida Ickea.

Vrlo zanimljiva tvrdnja, koja dijelom pobija glasine "kako iza pokreta Žutih prsluka stoji bivši strateg Bijele kuće Steve Bannon" ili "globalistička elita kojoj smeta Macron zbog ideje o nekakvoj europskoj vojsci". U odnosu na nedavne glasine, tvrdnja o fašistima i Putinu je čak bliža istini, iako još uvijek u sferi fantapolitike, bolje rečeno znanstvene fantastike.

Priča o povlačenju američkih vojnika iz Sirije nije trajala ni mjesec dana, da bi američki predsjednik Donald Trump napravio korak unatrag i uglas sa svojim savjetnikom za nacionalnu sigurnost izjavio kako nije rekao da će to biti brz proces i da će američke trupe u arapskoj zemlji ostati dok se potpuno ne porazi ISIL i zajamči sigurnosti sirijskim Kurdima od turske ofenzive.

Samo prošli tjedan je Trump rekao kako ga čak ni iranska prisutnost u Siriji ne brine, jer je očigledno da se Islamska Republika zbog američkih sankcija bori s problemima i povlači svoje vojnike i ljude iz regije, a najviše snage koje je kao pomoć poslao Assadovom "režimu". Ovo nije prva odluka od koje Trump odustaje i mnogi su očekivali ovakav epilog, ali kako se dogodio ovaj obrat?

Netanyahu i američki demokrati su se bili pomirili s povlačenjem iz Sirije

Prije nego će ideju o povlačenju američkih vojnika iz Sirije jasno odbaciti državni tajnik Mike Pompeo i John Bolton, prvi u petak, a savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće jučer, temu su komentirali Benjamin Netanyahu i Elizabeth Warren.

Netanyahu je rekao kako je dobio jamstva da će Sjedinjene Države nastaviti voditi gospodarski rat protiv Irana i podržat će Izrael u vojnom sukobu protiv Islamske Republike.

Jasna ratna retorika i treba imati na umu da izraelski premijer traži potporu izraelskih građana koji će u travnju izaći na birališta, stoga se predstavlja kao jedini političar koji može jamčiti sigurnost Izraela.

U trenutku se činilo da je, povjeravajući SAD-u samo političku zadaću, Netanyahu prihvatio povlačenje američkog vojnog kontingenta iz Sirije, ali je zatražio da Washington nastavi vršiti pritisak na "omraženi Teheran".

Njegove izjave kao da su bile kontinuitet onih predsjednika Trumpa, koji je, opravdavajući najavljeno pa blokirano povlačenje, tvrdio da sankcije uvedene protiv Teherana funkcioniraju i da je sve manje Iranaca u Siriji.

Izgledi da će se Izrael sam braniti od Irana sugeriraju da je izraelski premijer, možda samo za sada, odbacio ideju izravnog sukoba s Teheranom, budući da ga Tel Aviv sam ne može voditi.

Osim toga, stavove izraelskog premijera kao da dijeli i njegov načelnik glavnog stožera Gadi Eizenkot, koji je ranije prošlog tjedna relativizirao razmjere najavljenog američkog povlačenja.

U više od 220 masakra počinjenih na području Sirije u prošloj godini poginulo je više od 2.740 civila.

Prema podacima nevladine organizacije Sirijska mreža za ljudska prava - SNHR, većinu pokolja počinile su snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i pristalice.

Više od polovine poginulih čine žene i djeca, javlja Anadolija.

SNHR je objavio izvještaje o napadima u kojima je u istom trenutku poginulo najmanje pet osoba.

Hiljadu ljudi mučeno do smrti

U napadima Assadovih trupa, ruskih snaga, kurdskih Jedinica narodne odbrane, ogranka Radničke partije Kurdistana (YPG/PKK) i grupe Islamska država Irak i Levant te koalicionih snaga predvođenih SAD-om, poginulo je 826 maloljetnika i 565 žena.

SNHR navodi da su režimske snage krive za 130 masakra, koalicione snage za 28, Rusija 27, ISIL za osam, YPG/PKK-a četiri i druge strane za 26 masakra.

Organizacija je objavila da je prošle godine 976 ljudi mučeno do smrti, a da su Assadove snage od tog broja odgovorne za smrt 951 osobe.

Deset ljudi je na smrt mučeno od YPG/PKK-a.

Američka vojska ubila je Jamala al-Badawija, osuđenog pripadnika al Kaide odgovornog za bombaški napad na američki ratni brod USS Cole, objavio je američki predsjednik Donald Trump.

"Ovo je pravda za sve heroje izgubljene i ranjene u kukavičkom napadu na USS Cole. Nikad se nećemo prestati boriti protiv terorizma radikalnih islamista", napisao je Trump na Twitteru.


U samoubilačkom atentatu na američki razarač Cole 12. listopada 2000. u jemenskoj luci Aden poginulo je 17 američkih mornara, a 38 ih je ranjeno.

Jutros je potvrđeno da su teroristi sirijskog ogranka Al-Qaede koji vode koaliciju Hayat Tahrir Al-Sham u Idlibu, zauzeli sve položaje oko grada Ataribe, zapadno od Aleppa, te počeli napadati veliku skupinu suparničke islamističke frakcije Ahrar Al-Sham, izvijestila je televizija Al-Mayadin.

Operacija je počela nakon što su militanti terorističke skupine Ahrar al-Sham odbili povući svoje jedinice iz Ataribe.

Međutim, ovo je samo jedna o bitaka koje traju cijeli prošli tjedan, a najintenzivnije se vode od srijede do danas, nakon što je Hayat Tahrir Al-Sham pokrenuo veliku kampanju protiv suparničke proturske terorističke skupine Norueddin Al-Zenki.

U kampanji protiv ove skupine je sirijska Al-Qaeda zauzela oko 30 gradova i sela zapadno od Aleppa, uključujući grad Darat Al-Izza i jedno promatračko mesto turske vojske.

Prema takozvanom Sirijskom opservatoriju za ljudskih prava iz Londona, tijekom ovih sukoba su obje su strane izgubile 114 militanata, a stradalo je i osam civila.

Proturske islamističke milicije su 3. siječnja pokušale oslabiti kampanju sirijske Al-Qaede napadom na njihove položaje na zapadu islamističke enklave u Idlibu. Nakon što su dobile pojačanja iz Turske, do večeri 3. siječnja su islamisti odani Ankari uspjeli zauzeti područje na zapadu od Idliba i istočno od ravnice Al-Ghaba, ali su izgubili gotovo sva područja zapadno od Aleppa.

Hayat Tahrir Al-Sham je vodio je ofenzivu iz Darat Al-Izze sa zapada i iz Kafr Hamre s istoka iz blizine grada Aleppa, tako da su se militanti proturske skupine Noureddin Al-Zenki našli između "čekića i nakovnja". Pretrpjeli su ozbiljne gubitke i počeli se povlačiti u Aleppo i Afrin, a neki su pokušali pobjeći u Tursku.

Dio proturskih militanata iz okruga Jamiyat Al-Arman je pokrenuo pregovore s Hayat Tahrir Al-Shamom i teroristi su im dopustili da odu u smjeru Afrina. Cijeli okrug Jamiyat Al-Arman su okupirali teroristi koje vodi sirijska Al-Qaeda i prema njihovima Hayat Tahrir Al-Sham sada 80% teritorija zapadno od Aleppa, uključujući i veći dio ceste Aleppo-Afrin. Samo su mjesta Mansur, Anadan i Hraytan, zapadno i sjeverozapadno od grada Aleppa, ostali pod kontrolom proturskih milicija.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton u nedjelju je dodao novi uvjet za američko povlačenje iz Sirije, objavivši kako Turska mora pristati štititi američke saveznike Kurde.

Nagla odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče vojsku iz Sirije ostavila je mnoga pitanja otvorena, posebice oko kurdskih boraca koji djeluju na sjeveru države i koji bi sad mogli postati meta svojih dugogodišnjih neprijatelja Turaka.

Bolton, u četverodnevnom posjetu Izraelu i Turskoj, naglasio je da će u razgovoru s turskim dužnosnicima, među njima i predsjednikom Tayyipom Erdoganom, poručiti kako se Kurde mora štititi.

"Smatramo da Turska ne smije pokretati vojne akcije koje nisu u potpunosti dogovorene i prihvaćene od SAD-a, kako ne bi ugrozile naše snage, no i kako bi se zadovoljili zahtjevi predsjednika da se ne ugroze snage sirijske oporbe koje su se borile uz nas", rekao je Bolton uoči sastanka s izraelskim dužnosnicima.

On u ponedjeljak putuje u Tursku te je kazao kako će Washington razgovarati s Ankarom oko njezinih ciljeva i sposobnosti.

Istaknuo je kako je Trumpov stav da Turska ne može ubijati Kurde i da se američko povlačenje neće dogoditi bez dogovora o tom pitanju.

U 2018. godini Rusija je oborila niz rekorda u oblasti ekonomije i finansija. Centralna banka Rusije je tako 2018. kupila rekordnu količinu zlata - 92,2 tone i našla se na prvom mestu na svetu, kada je reč o količinama kupljenog dragocenog metala.

Udeo zlata u međunarodnim rezervama dostigao je 18 odsto, a zlatne rezerve premašile su dve hiljade tona.

Kupovina monetarnog zlata, koje Centralna banka dobija isključivo na domaćem tržištu, velika je podrška za ruske kompanije koje eksploatišu zlatnu rudu, a koje godišnje proizvode oko 300 tona plemenitih metala. Oko dve trećine odlazi u trezor Centralne banke. To je ujedno i prilika za zaradu jer u poslednje vreme zlato poskupljuje. Pojedini analitičari ne isključuju mogućnost da bi deo nagomilanog zlata Rusija kasnije mogla da iskoristi za finansiranje strukture slične Svetskoj banci, a na taj način bi dobila moćno sredstvo u borbi protiv SAD u trgovinskim ratovima.

Rekordno niska ulaganja u državni dug SAD

Dok povećava rezerve zlata, Centralna banka paralelno smanjuje ulaganja u državne obveznice SAD. Gotovo sav američki državni dug je rasprodat. Već u junu prošle godine udeo državnih obveznica u ruskim rezervama nije prelazio deset odsto, a sada se približio nuli.

Još 2010. ruske investicije u američke državne obveznice bile su, pored dolara, najpouzdaniji finansijski instrument na svetu. Međutim, zbog sankcija i pritiska Vašingtona, Centralna banka je počela da se oslobađa tih hartija od vrednosti. Od 2014. godine banka je počela da povlači sredstva iz trezora, ali je 2018. godine taj proces poprimio karakter masovne prodaje. Regulator je prepolovio ulaganja u američke državne obveznice.

Rekordni budžetski suficit

Na kraju godine ruski budžet je imao suficit, i to prvi put za poslednjih sedam godina. Prema preliminarnoj računici Ministarstva finansija, suficit iznosi 2,5 odsto BDP-a. Dodatni prihodi od nafte i gasa obezbedili su suficit budžeta. Ministarstvo finansija procenjuje da u 2018. profit od nafte i gasa dostiže 2,7 biliona rubalja. Sa budžetskim suficitom Rusija će moći da se suprotstavi novim zapadnim sankcijama.

Mejnstrim mediji i političari na Zapadu najverovatnije će zataškati aferu koja je izbila kada je hakerska grupa "Anonimus" objavila podatke o mešanju Velike Britanije u poslove drugih država, dok će u ostatku sveta nepoverenje prema Zapadu još više porasti.

Hakeri grupe "Anonimus" obelodanili su podatke koji pokazuju da Velika Britanija sprovodi akcije koje bi vrlo lako mogle da se okarakterišu kao mešanje u poslove drugih država.

Slučaj "Skripalj", "rusko mešanje" i "maligni" uticaj ove države poprimaju sasvim drugu dimenziju ako se u obzir uzmu podaci o aktivnostima Instituta za državnu upravu, njegovog direktora Kristofera Donelija, kao i projekat ovog instituta pod nazivom "Integriti inicijativa".

Ispada da je sve što je po ovim pitanjima puštano u javnost, kao i svedočenja pred Donjim domom britanskog parlamenta poteklo iz Donelijeve kuhinje.

Vrhovni zapovjednik sirijskih kurdskih YPG snaga, Shipan Hemo, nedavno je posjetio Damask i Moskvu gdje je predstavio "tajnu ponudu" u zamjenu za formiranje lokalne uprave pod ruskim jamstvima. Plan predviđa ponovno uspostavljanje kontrole sirijskih vlasti nad pograničnim područjima koja kontroliraju takozvane "Sirijske demokratske snage", a Damask bi zauzvrat trebao priznati lokalnu samoupravu koja bi nastala u dogovoru s Moskvom, piše saudijski panarapski list Asharq Al-Awsat sa sjedištem u Londonu.

Shipan Hemo je posjetio zračnu bazu Hmeymim samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države najavile povlačenje iz Sirije. Zapovjednik YPG snaga se u ruskoj bazi u sirijskoj pokrajini Latakiji tajno sastao sa šefom sirijske obavještajne službe Alijem Mamloukom i ministrom obrane, generalom Alijem Abdullahom Ayoubom. Sastanak se održao u nazočnosti ruske vojne delegacije, izjavili su izvori za panarapski list.

Kurdsko izaslanstvo je također posjetilo Damask i Moskvu kako bi dobilo "jamstva" od Rusije, što su potvrdile i ruske agencije.

Prema kurdskom planu, kontrola nad pograničnim područjem Sirije s Turskom se predaje Damasku, ovisno o dogovoru s takozvanom "samoupravom", uz napomenu da će Moskva biti jamac predaje sjeveroistoka Sirije, područja nad kojim će sirijska država ponovo steći suverenitet.

Izvori kažu kako YPG nastoji postići dogovor o "popunjavanju praznine" nakon američke odluke o povlačenju iz Sirije i spriječiti bilo kakvo uplitanje Turske na sjeveru i sjeveroistoku Sirije.

Asharq Al-Awsat također primjećuje da se kurdski čelnici nadaju da će Moskva "iz arhiva ruskog ministarstva obrane izdvojiti nacrt sirijskog ustava kojeg je ranije predložila Rusija", koji je predlagao priznavanje prava Kurda, uključujući sudjelovanje u političkom procesu.

Odluku Kurda da započnu pregovore s Damaskom Asharq Al-Awsat povezuje s gotovo sinkroniziranim izjavama kurdskih zapovjednika i sirijskog ministarstva obrane o podizanju sirijske zastave nad gradom Manbijom i odlasku kurdskih jedinica iz tog područja.

Rusija i Iran namjeravaju provesti zajedničke vojne vježbe na Kaspijskom jezeru, izjavio je u nedjelju, 6. siječnja, zapovjednik iranske ratne mornarice kontra-admiral Hossein Hanzadi, čije je riječi prenijela iranska televizija Press TV.

Cilj vježbi je povećanje razine strateške i taktičke suradnje između dviju država na moru, izjavio je iranski zapovjednik pomorskih snaga, i kazao, kako će manevri uključivati razradu taktičkih i strateških operacija, kao i bojevih misija u borbi protiv pomorskog gusarstva.

Kazao je da će se vježbe održati "u bližoj budućnosti", i naglasio, kako su posljednjih godina Iran i Rusija izvršili nekoliko pomorskih vježbi i da se suradnja dviju susjednih država u tom smijeru "značajno povećala".