Gospodari lutakaS


Magnify

Ne prijeti nam kriza jer se već nalazimo usred nje

Dušan Proroković
Sputnik
Sub, 05 Sij 2019 22:15 UTC
Veliko crveno dugme
© Depositphotos / Andrey Popov
Prethodnih nedelja se poprilično pisalo o tome kako nam preti kriza, očekuju se pritisci, biće novih uslovljavanja. Katastrofalno loša procena. Ne, nama ne preti kriza! Mi se nalazimo usred krize, matica nas je sve već ponela u nepredvidive brzake i pitanje je na koju i kakvu obalu nas može izbaciti.
Ne, ne postadosmo gluvlji i žuti, Baš ista reč nas kô i pre prene,

Naši su kô i pre tamni kaputi, i ne vole nas iste žene.

Opet nam igra - vremena davna, u amfitetarima i samoći,

I isti fenjeri svetle nad nama, kao uzvični znaci noći.

Josif Brodski, "Za dve godine"
Sivilo sovjetske svakodnevice, oličeno u političkoj monotoniji uzrokovanoj potrošenošću ideološke matrice i ekonomskoj stagnaciji koju je karakterisalo sve očiglednije zaostajanje za integrisanim zapadnim privrednim sistemom, Josif Brodski je opisao pesmom "Za dve godine". Dve godine ranije sve je bilo isto, dve godine kasnije sve će biti isto. Mogao je potonji dobitnik Nobelove nagrade za književnost nasloviti poemu i "Za dvadeset godina". Nije, zato što je verovao da taj sistem ne može poživeti još dve decenije.
Više...
Info

Povlačenje SAD-a iz Sirije? Još uvijek je rano za slavlje

Stefan Branisavljević
standard.rs
Sre, 02 Sij 2019 18:54 UTC
Povlačenje malog broja specijalaca ne znači da se Amerika odrekla ekspanzionizma i uloge svetskog policajca, kao što tvrdi Tramp
Najviši izraelski civilni i vojni zvaničnici tokom ceremonije obeležavanja 68. godišnjice nezavisnosti Izraela, Jerusalim, 12. maj 2016.

Iznenadna odluka predsednika Donalda Trampa o povlačenju oko 2,000 američkih specijalaca i obaveštajaca iz severoistočnih delova Sirije predstavlja neprijatno iznenađenje za zapadne elite naviknute na nove intervencije, a prijatno iznenađenje za protivnike američkog ekspanzionizma. Ipak, stiče se utisak da su i jedni i drugi poranili sa konačnim zaključcima i da stvari, kao i mnogo puta ranije, nisu tako jednostavne.

Komentari zapadnih protivnika Trampove politike nazivaju ovu odluku ishitrenom, haotičnom, opasnom i neodgovornom, mada se od početka postavlja pitanje šta će američki specijalci na teritoriji međunarodno priznate države. Ipak, nije se jednom desilo da američki predsednik najavi neki potez koji se kasnije izjalovi i pravda petljanjem "duboke države". Otkako je došao na vlast, desetine Trampovih saradnika je napustilo svoje položaje, neki nakon par nedelja, po čemu je ova administracija rekorder u istoriji američkih političkih elita: Stiv Benon, general Džon Keli, Dina Pauel, Sebastijan Gorka, general Majkl Flin, general MekMaster, Majk Jang i sada general Džejms Matis.
Više...
People 2

“Žuti prsluci” Macronu: "Nepravda i vaš prezir pretvorit će ljutnju u mržnju na cijelom nacionalnom teritoriju"

N.Babić
logicno.com
Sub, 05 Sij 2019 00:00 UTC
žuti prsluci
© REUTERS/Benoit Tessier
Francuska je s Novu godinu ušla s prosvjedima i pokret "Žutih prsluka" provodi svoj VIII čin, osmi vikend zaredom kako Parizu, ali i cijeloj Francuskoj, ne jenjava bunt protiv vlade Emmanuela Macrona.

Počnimo od represivne nepopustljivosti izvršne vlasti, koja ne žali odustati od sukoba i nasilnog suzbijanja prosvjednog pokreta, što je bilo apsolutno vidljivo i prije sadržaja novogodišnjeg govora Emmanuela Macrona. Jedanaest milijuna ljudi je pratilo predsjednikov govor od sedamnaest minuta u kojem niti jednom nije izravno spomenuo "Žute prsluke", slijedeći preciznu komunikacijsku strategiju usmjerenu na uklanjanje "problema", a ne uzroka koji su doveli do buđenja pokreta.

Macron je vjerojatno mislio da ako "žuta plima" nestane iz mainstream naracije, onda također može nestati u stvarnosti. Govorio je samo o "glasnogovornicima gomile pune mržnje", predstavljenoj u sveopćoj negativnoj stigmi koju su francuski mediji uskladili s izvršnom vlasti.

Potom su se u represivnoj atmosferi počele provoditi priprema za diskreditiranje najistaknutijih eksponenta mobilizacije, različitih razina i odgovornosti. S jedne strane su vođa sindikata CFDT Laurent Berger i "Zeleni" Yannick Jodot oštro kritizirali i pokret i njegove pristaše, a takozvani socijalist Benoît Hamon je hladno oklevetao za Erica Droueta, iako bez ikakvih dokaza, da je u dva kruga predsjedničkih izbora glasovao za Nacionalni front. Ovu je izjavu Hamon dao samo nekoliko sati prije najnovijeg uhićenja neformalnog vođe "Žutih prsluka", da bi potom napao čelnika francuske ljevice Jean-Luca Mélenchona, koji je kriv zato što je javnom pohvalom Droueta "napustio tabor ljevice".

Međutim, ovaj divovski i nezapamćeni proces buđenja naroda, koje je počelo s pokretom "Žutih prsluka", više od bilo čega je rasvijetlio tko među postojećim političkim snagama može biti lider promjene i tko će se boriti, a tko je "korisni idiot" Macrona i njegove pratnje, samo da bi dobio malo medijske pozornosti.
Više...
Blackbox

Kakva je bila uloga britanske "Integrity Initiative" u aferi Skripal?


Sputnik
Sub, 05 Sij 2019 10:18 UTC
Screenshot Integrity Initiative
© Screenshot Integrity Initiative
Hakeri grupe "Anonimus" su objavili dokumenta u kojima se vidi da su saradnici projekta "Integrity Initiative" nekoliko godina pre incidenta u Solsberiju pozivali da se ruske diplomate proteraju iz Velike Britanije, navodeći da je potrebna neka "katastrofa" koja bi dala impuls jačanju britanskih odbrambenih mogućnosti.

Na projektu "Integrity Initiative" su radili stručnjaci za hemijsko oružje, koji su imali kontakt sa čovekom koji je vrbovao Sergeja Skripalja.

U novembru su hakeri prvi put objavili dokumente o projektu koji je prema njihovoj pretpostavci Velika Britanija mogla da koristi za mešanje u unutrašnje poslove evropskih zemalja i za informacioni rat protiv Rusije.

Oni su objavili istraživanje Instituta za državnu upravu o reagovanju medija na trovanje bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja, spisak eksperata i pojedine račune. Javnosti su dostupni i podaci iz pasoša, radna biografija i dokumenti o delatnosti direktora Instituta za državnu upravu Kristofera Donelija.

Na jednom od sajtova "Anonimusa" navedeno je da je projekat "Integrity Initiative" osnovan 2015. godine i da ga je finansirala Vlada Velike Britanije, a sa tim projektom su povezani finansijski stručnjak Vilijam Brauder, Vladimir Ašurkov, saradnik Alekseja Navaljnog, i naučnik Igor Sutjagin, koji je u Rusiji 2004. godine bio osuđen zbog špijunaže, a potom pomilovan.

Slučaj Skripalj

Bivši pukovnik Glavne obaveštajne uprave Rusije (GRU) Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija otrovani su 4. marta u Solsberiju u južnoj Engleskoj, što je uzrokovalo veliki međunarodni skandal. London tvrdi da je Rusija umešana u trovanje supstancom A-234, koje britanske vlasti izjednačavaju sa supstancom "novičok". Moskva to kategorički poriče. Istragu o incidentu trovanja Skripalja vodi protivteroristička jedinica Skotland jarda.

Komentar: Detaljnije možete pogledati ovdje.

Više...
Bad Guys

Nacionalna skupština Venezuele pokušava (ponovno i neustavno) svrgnuti predsjednika Madura - poziva vojsku da podrži "obnovu demokratije"


globalcir.com
Sub, 05 Sij 2019 00:00 UTC
maduro i vojska
© Miraflores Palace / Reuters
Nacionalna skupština Venecuele proglasila je nelegitimnim drugi mandat predsjednika Nicolása Madura i pozvala vojsku da podrži napore u "obnovi demokratije".

"Potvrđujemo nelegitimnost Nicolása Madura. Od 1. januara on će uzurpirati predsjedništvo i Nacionalnu skupštinu koja je jedini legitimni predstavnik naroda", rekao je novi predsjednik parlamenta Juan Guaidó.

Maduro bi u četvrtak 10. januara trebalo da položi zakletvu za novi šestogodišnji mandat nakon prijevremenih izbora 20. maja.

Izbore je uglavnom bojkotovala opozicija, a međunarodna zajednica je osudila njihov ishod.

Šefovi diplomatija 12 južnoameričkih država i Kanade juče su u Limi objavili da ne priznaju Madura za predsjednika ukoliko pokuša da položi zakletvu i od njega su zatražili da vlast preda Nacionalnoj skupštini.

Komentar: Takozvanu "opoziciju" u Venezueli podržava i financira SAD zato što im se ne sviđa da Venezuela surađuje s Rusijom, drugim zemljama BRICS-a ili provodi politiku koja je neovisna od Washingtona

Ovo nije prvi put da Nacionalna skupština pokušava da svrgne predsjednika Madura. Nacionalna skupština Venecuele, koju kontroliše opozicija, glasala je za svrgavanja predsednika Nikolasa Madura i u listopadu, 2016. godine. a u sijećnju, 2017. godine ga razrješava dužnosti. Vrhovni sud Venezuele ukida tu odluku:
"Prema Članu 336 Ustava i u skladu s postojećim zakonodavstvom, poslanicima je ukazano da treba da se uzdrže od nastavljanja procesa proglašavanja političke odgovornosti predsednika republike i usvajanja bilo kakvih zakona koji izlaze iz okvira njihovih ustavnih ovlašćenja", naveo je sud u saopštenju.

U Ustavu Venecuele, koji je na snazi od 1999. godine, nema tačke o mogućnosti impičmenta šefa države. Članovi 222 i 232 podrazumevaju razne oblike parlamentarne kontrole izvršne vlasti.

Poslanici mogu da objave "političku odgovornost" državnih delatnika, kao i da proglase šefa države "apsolutno odsutnim" (u slučaju smrti ili ostavke), ili da objave da se "povukao s dužnosti" (za to je neophodna odluka nacionalne skupštine ili narodna volja o prekidu ovlašćenja).

Opozicioni parlament u Venecueli je počeo da radi pre godinu dana, što je izazvalo krizu u zemlji. Maduro je optužio svoje protivnike za pokušaj "političkog prevrata", a skupština je odgovorila saopštenjem o tome da predsednik narušava ustav.

Ranije je Vrhovni sud već donosio odluku da nacionalna skupština mora da prekine pripremu impičmenta Madura.
U svibnju, 2018. godine na predsjedničkim izborima u Venezueli pobijedio je Maduro - protivnici i opozicija očekivano pozivaju na bojkot. Pogledajte jedan dio natpisa o tadašnjim izborima: Čini se da je "opociziona" Nacionalna skuština, netom prije Madurovog polaganja zakletve, dobila vjetar u leđa, ili možda znak, nedavnom izavom američkog predsjednika kako želi i u Venezuelu donijeti "demokraciju i ljudska prava". Znamo na šta liči izvoz "demokracije" po američkom receptu svim suverenim zemljama koje ne pristaju na ultimatume iz Washingtona.

Više...
Footprints

Trump šalje 80 američkih vojnika u Gabon, moguće nasilje u DR Kongu


jutarnji.hr
Sub, 05 Sij 2019 10:57 UTC
američka vojska kongo
© ALEXANDRA HAYS / US ARMYAmeričke trupe u Librevilleu, Gabon, 26. srpnja 2017. godine
Američki predsjednik Donald Trump u petak je objavio da je američka vojska poslana u Gabon zbog straha od mogućih nasilnih prosvjeda u Demokratskoj Republici Kongo, nakon tamošnjih predsjedničkih izbora.

Više...
Arrow Down

Aleksandar Kiš: Zapad se urušava pod teretom ekonomske krize i pogrešne ideologije, baš kao i nekadašnji komunistički istok

Aleksandar Kiš
vidovdan.org
Pon, 10 Pro 2018 07:54 UTC
Prosvjedi, Francuska
Protesti u Francuskoj drugačiji su od svih protesta u Evropi koje smo do sada videli. Najviše podsećaju na proteste 80-ih godina u Poljskoj i širom Istočne Evrope. Ovo nisu protesti mladih, levičara ili desničara koji odlaze na proteste iz mode. Ovo su protesti zaposlenih, ljudi iz srednje klase koji su stub svakog društva. A zašto se dešavaju?

Možemo nabrojati mnoštvo razloga, od propasti Evropske ekonomije, pada standarda, izbegličke krize, ali ponajviše to je sledeće:
- Evropa je odbila da se na vreme reformiše, a sa njom i Franucska.

Kako da se reformiše? Evo ovako - krajem Hladnog rata, Zapad je bio pobednik, i enormno se ekonomski obogatio na račun slomljene Istočne Evrope. Bukvalno su nas opljačkali. To je ujedno bio i period najvećeg ekonomskog rasta i SAD i Zapadne Evrope. Međutim, u tim vremenima, Zapad je odbio kao jeretičku ideju da nakon tog perioda treba nešto menjati u svom sistemu. Da je ekonomski sistem blizu kolapsa, a trebalo je da se sete ekonomske krize Zapada krajem 80-ih godina. Ekonomsku propast Zapada sprečio je samo raspad Istočnog bloka i već pomenuta pljačka koja je usledila, inače bi se "Svetska ekonomska kriza" desila Zapadu početkom 90-ih.

Međutim, poneseni padom Istoka, Zapad je napravio kardinalnu grešku samoljublja. Odbio je da sagleda svoju poziciju, da sagleda svoj i ekonomski i politički sistem realno i trezveno.
Više...
Boat

Iran planira razmjestiti mornaricu u zapadni Atlantik kao odgovor na prijetnje SAD-a


hr.n1info
Pet, 04 Sij 2019 13:05 UTC
iranska mornarica
© Global Look Press / Ahmad Halabisaz
Iranska mornarica poslat će u ožujku ratne brodove u Atlantski ocean, kazao je u petak glavni zapovjednik mornarice, u želji da se Islamska Republika operativnim dosegom približi teritoriju Sjedinjenih Država.

Iran smatra prisutnost američkih nosača zrakoplova u Perzijskom zaljevu sigurnosnim problemom, a slanjem svoje mornarice blizu američkih voda želi odgovoriti na tu prijetnju.
"Svojom stalnom prisutnošću u međunarodnim vodama, iranske pomorske snage žele provesti zapovjedi vrhovnog zapovjednika vojnih snaga (Ajatolaha Ali Hamneija), mahati zastavom Islamske Republike Irana, suprotstaviti se iranofobnim zavjerama te osigurati transportne rute", kazao je iranski kontraadmiral Touradž Hasani.
Flotila će se zaputiti prema Atlantiku početkom iranske nove godine, odnosno početkom ožujka, kazao je Hasani.

Dodao je kako će novi razarač Sahand biti jedan od ratnih brodova.

Iranska mornarica zadnjih je godina povećala svoj doseg slanjem plovila u Indijski ocean i Adenski zaljev kako bi zaštitili iranske brodove od somalskih pirata.

Zaoštravanje odnosa između Irana i SAD-a uslijedilo je nakon što je američki predsjednik Donald Trump izašao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom u svibnju te iznova nametnuo sankcije.

Komentar: Sjedinjene Države koriste iste točne taktike kao provokativno "pokazivanje sile" zemljama koje bi htjele zastrašiti. Vidjet ćemo kako Washington voli iste provokacije u blizini vlastitih granica. SAD vole imati svoje misije slobodne plovidbe, a Iran može imati svoje misije mahanja zastavom, suprotstavljanja iranofobnim zavjerama i osiguranjem transportne rute.

Američki nosač zrakoplova ulazi u Perzijski zaljev praćen iranskim brodovima

Više...
Arrow Up

Trump: Iran u Siriji može činiti što ga je volja - Izrael u šoku i nevjerici


logicno.com
Pet, 04 Sij 2019 00:00 UTC
trump
© AP Photo/Evan Vucci
Dok je američki državni tajnik Mike Pompeo u Brazilu, gdje je bio na inauguraciji novog predsjednika Jaira Bolsonara, obećao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da se američka politika prema Izraelu neće mijenjati, Donald Trump je još jednom šokirao izraelsku javnost.

Iako je to prikazao kao pobjedu američke vanjske politike, čelnik Bijele kuće je izjavio kako, što se njega tiče, Iran u Siriji može raditi što ga je volja. Izjavu je na naslovnici odmah prenio Times of Israel i drugi izraelski mediji.

Za Trumpa iranska prisutnost u Siriji više nije problem. Američki predsjednik je ovo rekao prije dva dana na konferenciji za tisak. Vijest se odmah proširila diljem svijeta, dok je u Izraelu izazvala šok i nevjericu.

"Iskreno, mislim da Iran u Siriji može činiti ono što želi"

Prema Trumpu, Teheran povlači snage koje je poslao u Siriju kao potporu Assadu, a razlog tome je američki izlazak iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovno uvođenje teških sankcija Islamskoj Republici.

Ukratko, Iranci se sada bore s ozbiljnim unutarnjim problemima, što im ne dopušta da šire i jačaju svoj utjecaj u regiji.

Trumpove riječi su uzdrmale Izrael, koji je ionako bio iznenađen odlukom američkog predsjednika da povuče trupe iz Sirije.

Izraelske novine su posebno naglasile dio njegova govora: "Iskreno, mislim da Iran u Siriji može činiti ono što želi".


Komentar: Uz dopuštenje suverene sirijske vlade i na čiji poziv se Iran nalazi u toj zemlji on "može činiti ono što želi", a to ne bi trebalo da bude briga ni SAD niti bilo koju drugu državu.


Te su riječi izazvale uzbunu u Tel Avivu, jer se čini da dokazuju nevjerojatnu nezainteresiranost Washingtona za sudbinu Izraela, koji smatra da je iranski utjecaj egzistencijalna prijetnja za židovsku državu.


Komentar: Izrael se predstavlja kao žrtva i kada to nije.

Više...
Attention

Plodovi američkog intervencionizma

Pat Buchanan
standard.rs
Čet, 03 Sij 2019 14:59 UTC
Sedam godina i 500.000 mrtvih Sirijaca kasnije, Obama, Sarkozi i Kameron su ti koji su otišli, dok Asad i dalje vlada iz Damaska

Američki marinac
Američki marinac šeta tokom ranojutarnje straže u provinciji Helmand u južnom Avganistanu, 2011. godina
"Asad mora da ode, kaže Obama". Tako je glasila naslovna strana Vašington posta dana 18. avgusta 2011. godine. U članku se nalazio i direktan citat predsednika Baraka Obame: "Budućnost Sirije mora da odredi njen narod, ali predsednik Bašar al Asad mu stoji na putu. (...) Došlo je vreme da se predsednik Asad skloni". Nikola Sarkozi iz Francuske i Dejvid Kameron iz Britanije su se pridružili Obaminom ultimatumu: Asad mora da ode!

Sedam godina i 500.000 mrtvih Sirijaca kasnije, Obama, Sarkozi i Kameron su ti koji su otišli. Asad i dalje vlada iz Damaska, a 2.000 Amerikanaca se vraća kući iz Sirije. Uskoro, kako kaže predsednik Donald Tramp.

SIRIJA, AVGANISTAN, IRAK...

Ali ne možemo da "odemo sada", insistira senator Lindzi Grejem, "inače će Kurdi biti masakrirani". Pitanje glasi: Ko nas je gurnuo u sirijski građanski rat i upravljao našom intervencijom tako da, ukoliko nakon sedam godina odemo kući, naši neprijatelji budu pobednici, a naši saveznici "budu masakrirani"?
Više...