Rusija upozorava "usijane glave" u SAD na opasne posljedice vojnog scenarija u Venecueli, izjavio je danas zamjenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

"Sa zabrinutošću gledam na pokušaje SAD da konsoliduju antičaveski pokret (protiv Venecuele) od država Latinske Amerike. To je zabrinjavajuća tendencija, čak i vlade u Južnoj Americi koje su zauzele najkritičniji stav prema Karakasu, isključuju mogućnost vojne intervencije. Pokušaj upotrebe vojne sile bio bi katastrofalan razvoj. Upozoravamo usijane glave u Vašingtonu protiv takvih pokušaja", rekao je Rjabkov, prenosi Tas s.

SAD su uvele sankcije Venecueli a predsjednik SAD Donald Tramp ranije je izjavio da je vojna opcija u slučaju te zemlje "i dalje na stolu".

Turska želi da zajedno sa Rusijom i Iranom kontroliše izlazak američkih snaga iz Sirije, izjavio je šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu televiziji NTV.

"SAD se suočavaju sa nekim poteškoćama u procesu povlačenja snaga iz Sirije. Mi želimo da koordiniramo ovaj proces sa Rusijom i Iranom, sa kojima je uspostavljena saradnja u okviru astanskog procesa. Važno je da terorističke organizacije ne zauzmu oslobođena mesta (nakon povlačenja SAD)", rekao je Čavušoglu.

Zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov izjavio je ranije da će Rusija i SAD uskoro razgovarati o Siriji. On je istakao da je Sirija veoma važna u svim aspektima, uključujući rekonstrukciju i izbeglice - probleme koje, kako kaže, SAD izbegavaju.

On je skeptičan da će SAD u potpunosti povući svoju vojsku iz Sirije.

"Na povlačenje američkih snaga iz Sirije uticaće razni faktori u budućnosti... Mislim da pristalice nelegalnog američkog vojnog prisustva u Siriji imaju jaku poziciju u Vašingtonu... Ne mogu da zamislim da će SAD u potpunosti i odjednom povući vojsku iz Sirije, s obzirom na neobuzdanu potrebu Vašingtona za globalnom dominacijom i željom da budu prisutni svuda i da rešavaju probleme na svoj način. Voleo bih da grešim", izjavio je Rjabkov.

Podsetimo, američka vojska trenutno ima nešto više od 2.000 vojnika na teritoriji Sirije.

Ranije je televizija En-Bi-Si saopštila da bi Sjedinjene Američke Države mogle da ostave deo vojske na jugu Sirije na neograničen rok, uprkos odluci predsednika da potpuno povuče američke trupe iz ove arapske zemlje.

Iako su vijesti iz ekonomije na internetskim portalima državnih agencija Islamske Republike uglavnom nevažna tema za čitatelje u inozemstvu, podsjetimo da je Donald Trump nedavno rekao kako sankcije protiv iranskog režima daju rezultate i zbog toga je Teheran prisiljen vraćati vojnike iz regije i uskratiti pomoć milicijama koje nadzire, tako da američke trupe nemaju što raditi u Siriji.

Naravno, to nije potvrdio nikakvim dokazima i bila je retorika kojom je pravdao odluku koju su kasnije u pravom smislu riječi "poništili" državni tajnik Mike Pompeo i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton.

Kakva je ekonomska situacija u Iranu? Može se reći da zemlja ne proživljava razbolje ekonomskog buma, ali je daleko od loše. Prema podacima Svjetske banke, do kraja tekuće 1397. iranske godine, koja završava 21. ožujka ove godine, vanjski dug Irana će se smanjiti na 9,3 milijarde dolara, dok će izvoz nafte na godišnjoj razini pasti na milijun barela dnevno.

U svojoj posljednjoj procjeni ekonomske situacije u Iranu, Svjetska banka je predvidjela da će stopa iranskog gospodarskog rasta pod američkim sankcijama krajem iranske 1397. pasti na 1,6%.

Prema Svjetskoj banci, ove godine iranski poljoprivredni sektor narast će za 3,5%, a uslužni sektor za 2,9%, ali će ova postignuća poništiti pad industrijskog sektora od 7%.

Privatna potrošnja će se smanjiti za 0,6%, a državna potrošnja će se također smanjiti za 1,7%.

Predviđa se da će iranski izvoz ove godine pasti za 11,9%, a uvoz za 27,1%. Svjetska banka je također predvidjela da će se inflacija sljedeće godine povećati na 23,8%.

Prema izvješću, saldo tekućeg proračuna Irana u tekućoj godini će ostati pozitivan i iznosit 0,6% BDP-a, ali će financijska bilanca države iznositi 4,7% BDP-a.

Međunarodno tijelo sljedeće godine također predviđa pad iranske ekonomije na minus 3,7%.

Prema Svjetskoj banci, izvoz iranske nafte će krajem ove godine doseći 1,5 milijuna barela dnevno, ali će sljedeće godine pasti na milijun barela dnevno.

Izborno povjerenstvo Demokratske Republike Konga danas je objavilo da je oporbeni čelnik Felix Tshisekedi neočekivani pobjednik prošlomjesečnih predsjedničkih izbora, no njegov suparnik Martin Fayulu odbacio je izborne rezultate.

Rezultati pripremaju teren za prvi demokratski prijenos vlasti u Kongu, no također i napet politički zastoj koji bi mogao potaknuti nasilje poput onoga 2006. i 2011. kad je izborni rezultat bio sporan.

Glasovi koje je prebrojala Kongoanska katolička crkva (CENCO) pokazuju da je pobjednik drugoplasirani oporbeni kandidat Fayulu, prema navodima dvojice diplomata.

Tshisekedi je pobijedio s 38,57 posto glasova od više od 18 milijuna izašlih glasača, rekao je Corneille Nangaa, predsjednik izbornog povjerenstva (CENI) na konferenciji za novinare u 3 sata ujutro po lokalnom vremenu, za koju se čini da je vremenski tempirana kako bi se spriječile reakcije na ulicama.

"Felix Tshisekedi Tshilombo proglašen je privremeno izabranim predsjednikom Demokratske Republike Konga", rekao je Nangaa u sjedištu CENI-ja.

U Limeti, četvrti Kinšase gdje Tshisekedi živi, tisuće ljudi pleše na ulicama slaveći pobjedu, a automobili voze polako i vozači trube.

"Bit ću predsjednik svih Kongoanaca"

Neki pjevaju da je Kongo "okrenuo stranicu" nakon Kabilina doba, koje je počelo 1997. kad je otac Josepha Kabile Laurent vodio pobunu u kojoj je svrgnut dugogodišnji vođa Mobutu Sese Seko. Joseph je vlast preuzeo 2001. kad je Laurent ubijen.

"Rijetkost je da vlastodržac preda vlast suparniku, to daje nade ostatku Afrike", rekao je John, školski učitelj iz Kinšase koji nije htio reći puno ime.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei kazao je danas da su neki američki dužnosnici prvoklasni idioti.

"Neki se američki dužnosnici prave ludi, ali ja se s time ne slažem. Oni su prvoklasni idioti", kazao je ajatolah.

Hamenei se obrušio na američke dužnosnike koji su predvidjeli promjenu režima u Iranu prije kraja prošle godine.

"Nema dugo da je američki političar na skupu terorista i razbojnika kazao da se nada da će Božić proslaviti u Teheranu, a to je prošlo prije nekoliko dana", kazao je Hamenei.

Ajatolah nije nikoga imenovao, ali nekoliko je članova administracije Donalda Trumpa zazivalo promjenu režima u Teheranu i najavljivalo da će se to dogoditi brzo.

Među njima je i Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton.

"Prije 2019. slavit ćemo u Teheranu", kazao je Bolton u srpnju 2017. na skupu Narodnih mudžahedina (MEK), iranske oporbene skupine u egzilu.

Negativan stav američkog predsednika Donalda Trampa prema EU nije nikakva novost, pa je i prirodno što ona više ne uživa diplomatski status kakav je imala ranije. I tu neće biti promena sve dok se sama EU ne transformiše u pravcu onoga što bismo mogli da nazovemo njenom "orbanizacijom".

Da ljubav više ne cveta između nekadašnjih najjačih saveznika, SAD i Evropske unije, jasno je poodavno. To je najkraće a najjezgrovitije okarakterisao predsednik Evropskog saveta Donald Tusk nakon američkog pokretanja trgovinskog sukoba i sa EU.

"Pored takvih prijatelja, neprijatelji nam ne trebaju", rekao je tim povodom Tusk maja prošle godine.

Ništa se posebno tu nije promenilo osim što je EU konačno priznala da je njen diplomatski status u SAD degradiran, a da o tome nije zvanično obaveštena. EU i njen ambasador u Americi, Dejvid O'Saliven još se tim povodom nisu zvanično oglasili. Posredstvom diplomatskih kanala medijima su preneli nezadovoljstvo zbog te situacije o kojoj su, kako kažu, Brisel i Vašington u decembru već razgovarali. Jasno im je, naravno, da O'Salivenovo nepozivanje na određene manifestacije nije pitanje protokola, već je političke pozadine.

Situacija u Venecueli, zemlji koja prolazi kroz ozbiljnu humanitarnu krizu, sve više se pogoršava. Karakas već neko vreme upozorava da Vašington sprema atentat na predsednika Nikolasa Madura i planira rušenje legitimne vlade u Venecueli. Istovremeno, Moskva je upozorila SAD da ne kreće na Venecuelu.

Zamenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov rekao je da sa zabrinutošću gleda na pokušaje SAD da konsoliduju pokret protiv Venecuele od država Latinske Amerike.

On je upozorio da bi pokušaj upotrebe vojne sile imao katastrofalne posledice i pozvao je "vruće glave" u Vašingtonu da ne kreću tim putem.

Prema njegovim rečima, bez obzira na borbu protiv vlasti u Karakasu, čak i vlade u Latinskoj Americi, koje su najveći kritičari Karakasa, isključuju opciju vojne intervencije u Venecueli.

Kada slušate generaciju "bebi-bumera" iz druge polovine 20. veka, jedna od uobičajenih zamerki ovog vremena jeste da kućne uređaje "ne prave više kao nekada". Zakonodavci u EU i nekim američkim državama istog su mišljenja, pa je na pomolu usvajanje niza predloga čime treba da se nateraju proizvođači da proizvode kvalitetnija dobra koja duže traju i lakše se popravljaju.

Ukoliko vam se uređaj pokvari nakon isticanja garancije, u većini slučajeva možete samo da ga zamenite novim. Mogućnost popravke skoro da ne postoji.

Korisnici su tako primorani da potroše više novca, globalna hrpa smeća se povećava, a proizvodnja novih uređaja koji menjaju stare samo pospešuje zagađivanje i ubrzava zagrevanje planete.

Zbog toga, Evropska unija želi da uvede takozvano "pravo na popravku" - seriju predloga koji bi naterali proizvođače da prave kvalitetnije i samim tim dugotrajnije uređaje, za koje bi postojali rezervni delovi i koji bi mogli lako da se popravljaju.

Istaknuti kineski intelektualac smatra da Peking ima brojne prednosti u neizbežnoj globalnoj konfrontaciji sa Vašingtonom
Najvažnije teme 2019. - kao i narednih godina - biće one o opasnim tumbanjima koja izaziva ekonomski uspon Kine, povratku Rusije kao nuklearne supersile i opadanju američke globalne hegemonije. Dve godine ranije, pre nego što je ustoličena Trampova administracija, naveo sam u grubim crtama kako bi ova "igra senki" mogla da se nastavi u novoj "velikoj igri" za Evroaziju. Sada je velika igra dobila ubrzanje, u kojem se Sjedinjene Države suprotstavljaju rusko-kineskom strateškom partnerstvu.

Diplomatske ludorije, taktička povlačenja, psihološki, ekonomski, sajber, pa čak i kosmički dueli - i sve to zavijeno u medijsku histeriju - će nastaviti da vladaju naslovnim stranama. Spremite se za sve nijanse blebetanja o autoritarnoj Kini i njenim "malignim" vezama sa "neliberalnim" ruskim baukom koji namerava da razvali granice Evrope i "unese haos" na Bliski istok.

Relativno trezveni umovi, poput politikologa Džozefa Naja, nastaviće da lamentuju nad sumrakom zapadnog liberalnog "poretka", ne shvatajući da ono što je bilo u stanju da "obezbedi i stabilizuje svet tokom proteklih sedam decenija" nije isto što i "jak konsenzus (...) o odbrani, produbljivanju i proširenju ovog sistema". Globalni jug se glasno protivi tome, smatrajući da je trenutni "poredak" proizveden tako da u najvećoj meri služi američkim interesima.

U kontekstu aktuelne politike SAD, i Rusiji i Kini je važno da budu na istoj strani. To nije nikakav vojni, ili ekonomski blok, jer su obe države isuviše velike i snažne da bi ulazile u takav savez, ali je njihova sadašnja saradnja svakako planirana na jedan veoma dugi rok, kaže u razgovoru za Sputnjik novinar i publicista Saša Novačić.

U izdanju "Filipa Višnjića" iz Beograda nedavno je objavljena knjiga "Si Đinping - kineski san" Saše Novačića, koji je godinama radio kao dopisnik jugoslovenskih agencija i listova iz Moskve i Pekinga.

Sagledavajući izazove, unutrašnje i spoljne, s kojima se suočava aktuelni kineski lider na putu ka ostvarenju nacionalnog sna, Novačić pruža jasan i jezgrovit uvid u istorijske i političke prilike u Kini u proteklih stotinak godina. Ova knjiga je mnogo više od biografije državnika, a posebnu vrednost i autentičnost daje joj to što autor mnoge ključne događaje iz novije kineske istorije opisuje kao neposredni svedok.