Vazduh koji svakodnevno udišemo biće još štetniji za zdravlje u budućnosti, upozoravaju naučnici.

U svijetu svake godine prijevremeno umre više od tri miliona ljudi zbog izloženosti zagađenom vazduhu, pokazali su podaci Svjetske zdravstvene organizacije STO. Do 2050. godine bi se taj broj mogao povećati na čak 6,6 miliona ljudi.

Izloženost štetnim česticama u vazduhu doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća.

"Ukupan broj umrlih zbog HIV-a i malarije iznosi 2,8 miliona ljudi godišnje. To je pola miliona manje od broja ljudi koji umru zbog zagađenog vazduha godišnje", izjavio je Jos Lelieveld, profesor sa Max Plaanck instituta za hemiju u Njemačkoj.

Emisija štetnih gasova koji nastaju od goriva korišćenih za kuvanje i grijanje, posebno u Indiji i Kini, ima najeveći uticaj na smrtnost u svijetu.

"Kada ljudi govore o zagađenju vazduha, oni misle da industrija i saobraćaj imaju najveći uticaj na globalno prijevremeno umiranje, a ne na emisije koje nastaju u domaćinstvima i agrikulturi", dodao je Lelieveld.

Najveća smrtnost po glavi stanovnika je zabilježena u Zapadnopacifičkoj regiji, a nakon toga slijede istočni Mediteran i jugoistočna Azija.

Zdravstveni zvaničnici Sijera Leonea saopštili su danas da je skoro 700 ljudi stavljeno u karantin nakon što je jedna šesnaestogodišnja djevojka umrla od ebole.

Tinejdžerka je umrla prije dva dana u predgrađu Makenija, na sjeveru zemlje, u provinciji u kojoj nije registrovan nijedan slučaj ebole skoro šest mjeseci.

"Više od 680 ljudi u selu Robureh sada je u karantinu u narednih 21 dana", izjavio je Amadu Tulah, portparol centra za borbu protiv ebole, prenio je AFP.

Centar je saopštio da su u karantinu roditelji umrle djevojke, njeni bliski rođaci i učenici sa kojima je išla u školu.

Ova lica spadaju u veoma rizičnu grupu, ali niko od njih do sada nije pokazao simptome bolesti.

Predsjednik Ernest Bai Koroma 24. avgusta je predvodio proslavu povodom otpuštanja iz bolnice u Makeniju posljednje osobe koja je bolovala od ebole.

U narednih 14 dana nije zabilježen nijedan novi slučaj, zbog čega su porasle nade da će Sijera Leone moći da se pridruži susjednoj Liberiji i proglasi kraj epidemiije.

Oko 40 posto odraslih Amerikanaca ima povišenu koncentraciju šećera u krvi, dok ih više od 14 posto boluje od dijabetesa, pokazala je studija objavljena u utorak u časopisu američke liječničke udruge (JAMA).

Ti podaci odnose se na razdoblje 2011. i 2012. godine, a kompletna statistika tog istraživanja utemeljena je epidemiološkim istraživanjima provedenim između 1988. i 1994., te između 1999. i 2012. godine.

Među onima starijima od 18 godina u SAD-u stopa dijabetesa bila je 14,3 posto u razdoblju 2011-2012. godine, a 36,4 posto među njima nije znalo da boluje od te bolesti.

Što se tiče osoba koje su imale povišenu razinu šećera i spadale u skupinu povećanog rizika od razvoja dijabetesa, ali još nisu razvili bolest, njih je u odrasloj populaciji u istom razdoblju bilo 38 posto.

Stopa dijabetesa prešla je s 9,8 posto u razdoblju između 1988. i 1994. godine na 10,8 posto 2001-2002. godine, te je nastavila rasti kako bi dosegla 14,3 posto 2011-2012. godine.

Značajno povećanje zabilježeno je u svim dobnim skupinama, kod oba spola, svih etničkih skupina i kod osoba svih razina obrazovanja.

"Taj rast odgovara sve većem postotku pretilih u SAD-u", pišu autori studije

Dijabetes je uzročnik drugih velikih zdravstvenih problema, poput srčanih bolesti, te uzročnik veće smrtnosti.

Mjesto s gotovo tisuću stanovnika na sjeveru Sijera Leonea uvelo je karantenu nakon otkrića novog slučaja ebole, žene koja je umrla krajem kolovoza, objavile su u petak mjesne vlasti. Karantena koja traje 21 dan, što je maksimalna inkubacija virusa, uvedena je u Sella Kafti, u pokrajini Kambiji, na sjeverozapadu, uz granicu s Gvinejom, pošto su se testovi na tijelu 67-godišnje prodavačice pokazali pozitivni na virus ebole.

“Više od 970 ljudi je u izolaciji na promatranju jer su navodno bili u doticaju s umrlom ženom kod koje je nakon smrti utvrđen virus ebole”, navodi se u priopćenju mjesnog kriznog stožera za ebolu.

U pokrajini Kambiji je proglašeno “izvanredno stanje” kako bi se spriječilo širenje bolesti, rekao je mjesni čelnik Alhadži Abu Bangura za privatni radio.

Sijera Leone se ponadao da je na putu iskorjenjivanja virusa pošto je 24. kolovoza iz bolnice u Makeniju izašla posljednja poznata bolesnica koja je uspješno izliječena u domovini, gdje više od dva tjedna nije bilo dojave o novim oboljelima.

Kako navode stanovnici i neovisni izvori, pokojna prodavačica nije u zadnje vrijeme boravila u Gvineji i u Liberiji, dvjema susjednim zemljama koje su uz Sijera Leone najteže pogođene epidemijom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je u četvrtak da se bolest u Liberiji više ne prenosi, nakon prve takve informacije objavljene prije četiri mjeseca.

Epidemija ebole u zapadnoj Africi - najteža od otkrića virusa u srednjoj Africi 1976. - izbila je u prosincu 2013. na jugu Gvineje. Od tada je pokosila više od 11.300 života od 28.000 oboljelih, ali bi taj broj mogao biti i veći, po ocjeni WHO-a.

Više od 99 posto žrtava dolaze iz tih triju susjednih zemalja.

U Hrvatskoj od iduće školske godine starta program preporučenog cijepljenja protiv HPV-a za učenike 1. razreda srednje škole. Cjepivo će biti besplatno, a ravnatelji ili razrednici će upućivati pozive roditeljima i nagovarati ih da cijepe djecu ovim kontroverznim cjepivom.

U Danskoj je 26. ožujka 2015. na jednoj od nacionalnih tv postaja prikazan dokumentarni film koji nosi naziv "Bolesne i izdane - cijepljene djevojčice" (eng. "The Vaccinated Girls - Sick and Betrayed"). Film se najviše bavi trima djevojkama koje pate od ozbiljnih zdravstvenih problema od kada su primile injekciju Gardasila, cjepiva protiv HPV-a.

Ono što ih povezuje s tisućama drugih djevojaka širom svijeta je da su prije primitka cjepiva bile potpuno zdrave, a sada su teško bolesne. Sve tri djevojke pregledane su od glave do pete i nitko im nije uspio postaviti konačnu dijagnozu niti pomoći u vezi simptoma koje osjećaju, kao što je to slučaj i s mnogim drugim djevojkama u zemljama u kojima se koriste cjepiva protiv HPV-a.

U dokumentarcu dvojica danskih liječnika iz bolnice Frederiksberg tvrde da tijekom čitavih svojih karijera nisu vidjeli ništa slično. Oba liječnika govore da su poslali svoja izvješća nadležnoj danskoj instituciji za zdravstvo i lijekove, i to ukupno četiri puta tijekom prošle godine, kako bi Zavod za javno zdravstvo Danske upozorili na moguće neželjene reakcije kod cjepiva protiv HPV-a.

Program preporučenog cijepljenja protiv HPV-a provodi se u Danskoj od 2009. godine. Cjepivo je besplatno, a počinju se cijepiti djevojčice od 12 godina. Pola milijuna djevojaka i žena je već cijepljeno, većina bez ikakvih problema, ali je preko 1000 djevojaka do sada imalo nuspojave, od kojih je kod njih 283 utvrđeno da se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Dr. Louise Brinth iz bolnice Frederiksberg osobno je pregledala oko 80 djevojaka kod kojih se sumnja da pate od nuspojava cjepiva protiv HPV-a. Ona tvrdi: "Sve djevojke osjećaju vrtoglavicu, padaju u nesvijest i velika većina njih pati od teških glavobolja, često kroničnih glavobolja. Imaju bolove u trbuhu i osjećaju mučninu. Imaju čudne trzaje mišića koje ne mogu kontrolirati. I vrlo su umorne... Ovdje vidimo obrazac simptoma bolesti koji je nemoguće ne primjetiti jer vrišti u nebo. To se mora ispitati provođenjem temeljitih istraživanja".

Ubila je milijune ljudi i uništila civilizacije. A sada je kuga opet podigla svoju ružnu glavu - ovaj put u SAD-u. Nedavno je zaraženo 12 ljudi, od čega ih je četvero umrlo, piše News.com.au.

Slučajevi su prijavljeni u Arizoni, Kaliforniji, Coloradu, Georgiji Novom Meksiku i Oregonu. SAD godišnje bilježi sedam slučajeva koji se odnose na zloglasnu bakterije poznatu kao Yersinia pestis. Od 1. travnja ove godine bilo ih je 12, a jedna od četiri preminule osobe bio je 16-godišnji mladić.

Događaj je to zbog kojeg je centar za kontrolu bolesti na oprezu, ali još nije u potpunosti uznemiren.

A zaraženima nije nimalo ugodno. Suočeni su s povraćanjem, visokom temperaturom i boli u trbuhu. u tu su i grumeni koji rastu ispod pazuha i na preponama. I naravno, postoji mogućost umiranja.

Prva velika epidemija kuge zabilježena je između 6. i 8. stoljeća. Procjenjuje se da je umrlo 50 milijuna ljudi. U 14. stoljeću 'crna smrt' ubila je oko polovice europske populacije, odnosno 75 milijuna ljudi. U 19. stoljeću u Kini i Indiji od kuge je umrlo više od 12 milijuna ljudi.


Ukoliko se ne liječi, i do 93 posto oboljelih umire. No, pravodobno liječenje modernim antibioticima može spustiti stopu smrtnosti na oko 16 posto.

Postavlja se pitanje zašto je onda stopa smrtnosti u SAD-u toliko visoka. Odgovor na ovo pitanje još nije poznat, ali u svakom slučaju dobro je znati kako kugu izbjeći. Prije svega izbjegavajte glodavce - nemojte dirati one koji su uginuli. Bakterija boravi u buhama koje su obično povezane s divljim glodavcima diljem svijeta.

Novak Đoković objavio je u knjizi ”Serve to Win” svoje svjedočanstvo o tome kako mu je paleo prehrana promijenila život. Pod naslovom dvostrukog značenja ”servirati za pobjedu”, Novak Đoković je opisao svoju borbu za zdravlje preko tanjura. Od vječnog trećeg novi ga je režim prehrane, kojeg mu je savjetovao nutricionist, lansirao na prvo mjesto svijeta.

U svojoj knjizi je Novak Đoković opisao koliko se mučio s astmom, kilogramima viška i stalnim umorom, dok nije promijenio način prehane tako da je izbacio kruh i šećere. Kako komentirate njegovo iskustvo?

Najveći problem moderne prehrane zapravo nije šećer, kako to većina vjeruje, već pšenica! Ta žitarica nevinog izgleda potpuno se razlikuje od stare sorte pšenice koju su ljudi koristili do prije 50-100 godina i od koje su još i naše bake pekle kruh. Nova vrsta pšenice je laboratorijski proizvod, genetski je modificirana iz komercijalnih razloga - kako bi bila otpornije na bolesti, štetočine, klimatske uvjete i razne pesticide i druge kemikalije koje se koriste u komercijalnom uzgoju. Naše tijelo je jedna savršena mala tvornica fino podešenih i međusobno zavisnih biokemijskih procesa, kojoj za rad trebaju točno određeni sastojci iz hrane koju je stvorila priroda kad je stvarala i ljudsko tijelo. Zato naše tijelo ne može probaviti genetski manipuliranu i na druge načine procesuiranu hranu. Gluten iz pšenice, inače poznat kao problematičan i teško probavljiv protein koji izaziva brojne zdravstvene probleme (poznata je bolest celijakija) u novoj je pšenici genetski modificiran i kao takav još teži za probavu i razgradnju u ljudskom organizmu. Danas se zna da je upravo gluten iz pšenice uzročnik ili okidač vrlo velikog broja bolesti, posebno autoimunosnih.


Nažalost, upravo pšenica, odnosno proizvodi od pšeničnog brašna, u današnjoj prehrani predstavljaju stup moderne prehrane. Kruh se jede uz sve obroke dnevno, tjestenina je uobičajena na svačijem jelovniku, djeca i mladi se hrane po pekarama kojih ima na svakom koraku...Ovo je vrlo loše i već vidimo posljedice kroz nagli porast raznih alergija, bolesti i debljine.

Šećer opet uništava zdravlje kroz brojne mehanizme, pa kad se iz prehrane izbace ove dvije stvari - šećer i pšenica - dolazi do poboljšanja zdravlja, smanjivanja ili čak nestanka raznih bolesti, što je doživio i Novak Đoković.

Švedska je postala prva zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća - LCHF.

Preokret uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija koje je pregledala rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja.

Masnoće reguliraju kolesterol, a zbog škroba šećer u krvi ‘divlja’

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije:

“pokazatelji zdravlja poboljšavaju se uz prehranu s nižim udjelom ugljikohidrata:

...znatno povišenje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih štetnih učinaka na razine LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol), bez obzira na to je liunos ugljikohidrata umjeren (do 40% dnevnih kalorija), ili nizak (do 20% kalorijskog unosa). Osim toga stroža prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata poboljšava razina glukoze kod pretilih i dijabetičara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.”

Stres je mehanizam koji omogućava u djeliću sekunde odlučimo hoćemo li se boriti ili bježati. ‘Pumpa’ adrenalin, kortizol i ostale hormone zbog kojih postajemo snažniji, ali istodobno gubimo finu motoriku, a svjesni dio mozga je gotovo ugušen.

No davno su prošla vremena kada se čovjek svakodnevno susretao s ljutitim lavovima, čoporom hijena ili bijesnim pavijanom. A mehanizam je ostao i nagriza zdravlje.

“Primati su postali taman dovoljno pametni i organizirani da se mogu u slobodno vrijeme posvetiti zagorčavanju života drugih primata. No ako ste hronično pod psihosocijalnim stresom, to će ugroziti zdravlje. U konačnici, evoluirali smo tako da budemo dovoljno pametni da si možemo uništavati zdravlje”, zorno je objasnio neurolog Robert Sapolsky.

Smanjuje mozak i uništava samokontrolu

No što tačno stres čini mozgu i kako se to mijenja vremenom i dalje je nepoznanica i predmet mnogih studija. Istraživanje Univerziteta Yale pokazalo je kako stres smanjuje mozak, što je najizraženije kod centara koji kontroliraju osjećaje i metabolizam.

Hronični stres je, smatraju znanstvenici, opakiji od čak i od traume, a zbog centara na koje djeluje vodi zloupotrebi droga i rizičnom ponašanju.

Neurolozi Univerziteta Berkeley iz Kalifornije dokazali su i da povećava rizik od mentalnih bolesti. Čak i slab, ali hroničan stres mijenja strukturu hipokampusa, dijela koji je ključan u obradi sjećanja i osjećaja. Hormoni poput kortizola i druge fiziološke reakcije remete ravnotežu stvaranja sive i bijele moždane tvari što mijenja način rada mozga.



Današnji stres je znatno drugačiji

Situaciju dodatno pogoršava to što nemamo niti sekunde predaha od stresa te se ne možemo sa stresom nositi kao prijašnje generacije te to što je “naš” stres posve drugačiji od njihovog.

“Tempo života, u kojem smo u interakciji 24 sata svih sedam dana u sedmici, novčana zabrinutost, brige zbog zdravlja, loš san, sjedilački način života i manjak fizičke aktivnosti, društvena izolacija s jedne strane a mnoštvo društvenih mreža s druge koje izazivaju tjeskobu, zagađenje, buka - sve su to značajni stresori modernog doba”, upozorava neurolog Bruce McEwen.

Mozak je opremljen za traumu, ali ne i hronični stres

Ističe i kako je trauma u mnogočemu različita od hroničnog stresa i mozak ju obrađuje različito. Mozak je “opremljen” da se nosi s traumom, ali ne i s hroničnim stresom. Naravno, značajne traume mogu biti okidač hroničnog stresa.

“Postoji pozitivan stres, poput razgovora za posao koji je prošao sjajno i podnošljivi stres poput prekida ili otkaza koji zdrav mozak može prevladati ako postoji društvena i finansijska podrška. No postoji i toksičan stres s kojim se mozak ne može nositi”, zaključuje Mcewen.

Zarazan je, ali nije opasan. Dapače, umjesto bolesti uzrokuje zdravlje tijela i duše, povezuje ljude i stvara osjećaj intimnosti. Svima je dostupan, dijeli se besplatno i svatko ga ima. Svatko ga razumije i lako koristi i s ovim se prirodnim lijekom ne može pretjerati. Riječ je o smijehu, čudu koje jača imunološki sustav, daje energiju i smanjuje bol, uz brojne druge zdravstvene dobrobiti za cijeli organizam.

Kako će vas smijanje učiniti zdravijima?

Smijeh je prirodno rješenje i odgovor na brojna zdravstvena pitanja, a njegova se “primjena” počela značajnije istraživati 60.-ih godina prošlog stoljeća. Danas je poznato da ništa brže na organizam ne djeluje kao dobra doza smijeha, stvarajući ravnotežu između tijela i duha. Alternativna medicina koristi ga već tisućama godina, no njegovu ljekovitost dokazuje i sve više istraživanja u psihologiji i medicini. Smijeh poput nevidljiva pomoćnika uspijeva smanjiti osjećaj brige, straha i tjeskobe, potiče pozitivan način razmišljanja i stvara nadu. A pritom liječi i tijelo.

Što se to događa u vašem tijelu kada se smijete?

1. Opušta tijelo

Iskreni smijeh ima mogućnost opustiti cijelo tijelo i zaštititi ga od posljedica stresa i napetosti. Mišići ostaju opušteni i do 45 minuta nakon što ste se prestali smijati.

2. Jača imunološki sustav

Smijeh smanjuje kortizol, hormon stresa koji luči nadbubrežna žlijezda i koji je najčešće krivac za oslabljeni imunitet i brojne druge tegobe. Kada se smijete, povećavaju se stanice zadužene za jačanje imuniteta i antitijela zadužena za borbu protiv infekcija. Rezultat je organizam spremniji za nove zdravstvene izazove.

3. Otpušta hormon sreće - endorfin

Osim što je zadužen za dobro raspoloženje, hormon endorfin, koji nastaje smijehom, osigurat će vam, barem na neko vrijeme, osjećaj da je s vama i sa svijetom ipak sve u najboljem redu. Ovaj svima dragi hormon ima mogućnost i smanjiti osjećaj boli, premda traje samo nekoliko trenutaka.

4. Poboljšava rad srca i krvnih žila

Doza smijeha učinit će puno i za vaš krvožilni sustav. Smijanje poboljšava rad krvnih žila, potiče cirkulaciju, smanjuje krvni tlak i tako služi kao preventiva brojnih bolesti.

Lijek za loše raspoloženje i depresiju

Kada se smijete, automatski se bolje osjećate. Taj osjećaj s vama ostaje znatno duže negoli sam smijeh i zbog njega imate snagu zadržati pozitivan stav i suočiti se sa životnim problemima. Smijeh je lijek za tugu, bol, osjećaj bespomoćnosti i samosažaljenje. On je ujedno i znak nade, univerzalna poruka podrške od strane drugih kada vam je teško. Eliminira negativne osjećaje - nemoguće je u isto vrijeme biti tjeskoban i zabrinut i iskreno se smijati. Ta prirodna “baterija” dobre energije osigurat će vam bolju koncentraciju, lakše svladavanje zadataka i pomoći vam da duže ostanete fokusirani na ono što vam je bitno.

Ujedno, smijeh utječe na to kako gledate na svijet, pomiče životnu perspektivu i čini da stvari vidite u novom svjetlu. Stvara sliku koja je znatno realnija i u kojoj nema toliko opasnosti i zabrinutosti. Smijeh pomaže u borbi sa stresom, ali i s razočaranjima te prilikom poslovnih i osobnih neuspjeha.

Smijeh kao dobrodošao prijatelj u svakom društvu

Humor i opuštenost formula su koja jača komunikaciju, međuljudske veze i osigurava kvalitetnije druženje. Smijeh je zarazan - istraživanja pokazuju da je daleko zarazniji negoli, primjerice, zijevanje jer mozak automatski odgovara na njega, ako ga čuje u okolini. Zato, ako na važnom sastanku ili u autobusu punom ljudi ne možete suspregnuti smijeh iz nekog razloga, ne brinite, opustite se i uskoro će vam se sigurno pridružiti i drugi.

Imate i znanstveni dokaz za to. Istraživanja pokazuju da je smijeh 30 puta zarazniji i nemoguće mu je odoljeti kada ste okruženi drugima, nego kada se smijete sami (npr. čitajući knjigu ili gledajući film ili predstavu). Uz smijeh, danas je lakše svladati konflikte u obitelji, na poslu i u društvu.

Povezuje i približava ljude, stvarajući osjećaj pripadnosti pa je i jedno od rješenja za kvalitetan timski rad.

Tjelesno zdravlje	Psihičko i duševno zdravlje	Društvena korist
jača imunitet	stvara radost i optimizam	jača međuljudske veze
smanjuje hormon stresa	smanjuje tjeskobu i strah	stvara osjećaj pripadnosti
smanjuje bol	ublažava stres	potiče timski rad
opušta mišiće	poboljšava raspoloženje	pomaže u ublažavanju konflikta
sprječava bolesti srca	smanjuje strah od neuspjeha	razbija neugodu i stereotipe