Sve lošija ishrana mogla bi da bude glavni krivac za smanjenje broja spermatozoida kod muškaraca, pokazala je studija Harvarda. Naučnici su ovaj problem nazvali "spermagedon", a rezultate do kojih su došli - šokantnim, apelujući na početak "buđenja" i preduzimanje mera za rešenje ovog problema koji je pogodio samo zapadnu civilizaciju.

Studija je otkrila da muškarci koji prekomerno konzumiraju brzu hranu imaju i do 25 odsto manji broj aktivnih spermatozoida od onih koji su jeli zdravo, piše Dejli mejl.

Naučnici su analizirali uticaj ishrane na mušku spermu i zaključili kako je "spermagedon" uveliko prouzrokovan nezdravim navikama u ishrani.

Ljubitelji pica, pomfrita i poslastica imaju za četvrtinu niži broj spermatozoida od onih koji jedu puno voća, ribe i povrća. Njihov broj spermatozoida, što se još uzima i kao mera plodnosti muškarca, u proseku iznosi oko 122 miliona u poređenju sa 167 miliona kod muškaraca sa zdravom ishranom.

To otkriće objavljeno je u časopisu JAMA Network Open, s naglaskom da moderan način života vodi u drastičan pad plodnosti. Otkriveno je da kvalitet sperme polako i sigurno pada u zapadnim zemljama u proteklih nekoliko decenija, kada smo istovremeno postali sve deblji i manje aktivni.

Analizirane su četiri grupe muškaraca s obzirom na njihovu ishranu, a uopšteno, ukupni broj spermatozoida iznosi 140 miliona po mililtru. Normalan raspon se, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, smatra od 40 do 300 miliona spermatozoida po mililitru.

Koronavirus - Susjedna Italija je uvela stroge mjere zbog širenja "epidemije" koronavirusa Covid 19. "Crveni" gradovi su pod budnom paskom policije, karabinjera, čak i vojske, što su u Italiji prizori koji su se mogli vidjeti davnih '70-ih, za vrijeme crvenog i crnog terora takozvanih "Olovnih godina". Ekonomske aktivnosti zemlje sa 140% duga BDP-a strmoglavo pada i situacija se ne smiruje.

Giovanni Maga, direktor Instituta za molekularnu genetiku Nacionalnog istraživačkog vijeća u Paviji, komentirao je za agenciju AGI najveće istraživanje provedeno u Kini na novom koronavirusu.

"Prva velika klinička studija koja se odnosi na morbiditet, dakle relativni intenzitet simptoma i letalnost virusa, potvrđuje sliku koja je već definirana posljednjih tjedana i suočeni smo s infekcijom koja u 80% slučajeva izaziva blage simptome, a otprilike 95 posto ljudi oporavlja bez ozbiljnih komplikacija", rekao je dr. Giovanni Maga.

"Podaci nam govore da samo ograničen broj ljudi može imati smrtonosne posljedice, posebno ako govorimo o starijim osobama ili onim sa zdravstvenim problemima kao što su kronične kardiovaskularne bolesti", objašnjava Maga.

"Naizgled visoka smrtnost u provinciji Hubei, posebno u gradu Wuhanu, vjerojatno ovisi o poteškoćama, posebno u ranim fazama epidemije, u pružanju pravovremene i adekvatne pomoći svima slučajevima koji su se prijavili", nastavlja liječnik s kojim je razgovarala agencija AGI.

Virolog zaključuje svoj komentar tako što umanjuje opasnost od virusa.

"S druge strane, kao što je slučaj s drugim pokrajinama, upravljanje ozbiljnim slučajevima omogućilo je smanjenje stope smrtnosti na razinu od 0,1 do 0,3 posto, potvrđujući ponovo da je to zarazna bolest koja može dati ozbiljne posljedice, ali u samo u određenoj skupini ljudi, dok ogromna većina ljudi ne doživi nikakve ozbiljne patologije i stoga reagiraju izlječenjem", zaključio je dr. Giovanni Maga.

Žena iz Pittsburgha prvi je dokumentirani medicinski slučaj osobe koja zbog fermentacije gljivica u mjehuru prirodno luči alkohol prilikom mokrenja.

Ovo medicinsko stanje, za koje liječnici predlažu da se nazove "sindrom fermentacije mokraćnog mjehura", slično je drugom izuzetno rijetkom stanju - sindromu autopivovare, pri kojem je dovoljno da osoba unese ugljikohidrate i da se unutar njenog probavnog sustava stvori alkohol.

Oštećena jetra, a ne pije alkohol

61-godišnja žena boravila je u bolnici Sveučilišta u Pittsburghu i bila na listi čekanja za transplantaciju jetre. Liječnici su sumnjali da ima problema s ispijanjem alkohola jer je na testovima mokraće stalno bila pozitivna na alkohol, piše Science Alert.

No uskoro su primijetili da su nalazi pretraga mokraće neuobičajeni i da je pacijentica izgledala trijezno iako joj je u mokraći pronađena visoka razina etanola. Dodatno, u mokraći su joj primijetili velike količine glukoze i gljivica.

Proveli su daljnja testiranja i ustanovili da se u njenom mjehuru zbog fermentacije šećera stvara velika količina etanola. Šećer su fermentirale gljivice Candida glabrata koje se i inače nalaze u ljudskom organizmu, ali ne u takvom obimu.

Liječnici su joj pokušali ukloniti gljivice iz mjehura, ali nisu uspjeli, vjerojatno zbog toga što boluje i od dijabetesa.

Izvješće o prvom slučaju stvaranja alkohola u mjehuru naziva Urinary Auto-brewery Syndrome: A Case Report objavljeno je u časopisu Annals of Internal Medicine.

Pilot-program eksperimentalne vakcine za malariju sprovodi se bez znanja učesnika u tri afričke države, navodi se u tekstu renomiranog medicinskog časopisa "Britiš medikal džornal". Stručnjaci navode da je u pitanju ozbiljno kršenje međunarodnih bioetičkih standarda, koje potencijalno predstavlja "katastrofu što se tiče poverenja javnosti u vakcine".

Pomenuto ispitivanje sprovodi se u Malaviju, Gani i Keniji i u njemu treba da učestvuje 720.000 dece, koja će tokom dvogodišnjeg perioda primiti eksperimentalnu vakcinu protiv malarije "Mosquirix", navodi Piter Doši, jedan od urednika časopisa.

Prvi slučaj korona virusa danas je potvrđen u Hrvatskoj. Broj obolelih vrtoglavo raste u Italiji, a u toj zemlji je potvrđena smrt deset osoba. Iako je na pragu dolaska u Srbiju, u našoj zemlji još nije potvrđen nijedan slučaj ovog virusa.

Epidemija je u punom jeku, a mnogi stručnjaci ocenjuju da će njoj doći kraj kada krene toplije vreme. I sam američki predsednik Donald Tramp je naveo da će "vrućina ubiti virus".

Lekari Jonas Nilsen i Džon Nikols to potvrđuju, a Nilsen kaže da će koronavirus teže zaraziti ljude tokom leta.

- Toplo vreme nije pogodno za koronavirus. Prehlade su češće zimi jer hladne temperature hlade membranu na nosu što olakšava ulazak virusa u telo - rekao je Nilsen.

Ovaj virus je osetljiv na toplotu. Umereno je stabilan i može se čuvati nekoliko godina na temperaturi od -60 stepeni. Ipak, kako temperatura raste, njegova otpornost opada.

Nikols dolazi s Odeljenja za patologiju Univerziteta u Hongkongu i ukazuje da će vremenski uslovi da budu ključni faktor u zaustavljanju koronavirusa.

Priseća se epidemije SARS-a te dodaje da su temperatura, vlažnost i sunčeva svetlost ključni faktori za preživljavanje virusa.

Tokom leta će, stoga, skoro polovina virusa da bude mrtva, a ostatak će postepeno slabiti.

Farmaceutska industrija navela bi nas da vjerujemo da brzo smanjivanje nivoa našeg prirodnog holesterola upotrebom statinskih lijekova predstavlja relativno bezopasan proces koji definitivno koristi društvu.

Ali kako svaki dan saznajemo više o ovoj sveprisutnoj i jedinstvenoj supstanci holesterola, moramo da dovedemo u pitanje vjerodostojnost ljekara. Holesterol je možda najvažnija supstanca u našem životu, jer ne bismo mogli živjeti bez obilne zalihe u tijelu. Istraživači svuda uče kako su neobično složeni i često iznenađujući putevi koji proizvode i metabolišu holesterol.

Holesterol je preteča čitave klase hormona poznatih kao steroidni hormoni koji su, kako mi to znamo, apsolutno kritični za život. Ovi hormoni određuju našu seksualnost, kontrolišu reproduktivni proces, regulišu nivo šećera u krvi i metabolizam minerala. Ta ista supstanca za koju je društvo učilo da je se boji je jedini izvor naših hormona, androgena, estrogena i progesterona.

Istraživači se dive nevjerovatnoj sličnosti u hemijskoj strukturi koju ovi hormoni imaju međusobno i sa originalnim "roditeljem" holesterolom iz kojeg su izvedeni.

Moglo bi se reći da sjajna sličnost porodice svjedoči o silnoj moći metilne grupe i karboksilne grupe. Sudbinom svih nas čudesno kontroliraju takve naizgled manje promjene. Sada uz mnogo reklamiranih statinskih lijekova smanjujemo bioraspoloživost našeg prirodnog holesterola na nivo koji nikada ranije nije viđen u velikim populacijskim grupama.

Godinama se pojavljuju izveštaji povezani sa impotencijom, gubitkom libida i erektivnom disfunkcijeom povezanim sa upotrebom statinskih lijekova.

Nalazi u pregledu erektivne disfunkcije iz 2002. godine ostavljaju malo sumnje da postoji snažna veza između uzimanja statinskih lijekova i erektivne disfunkcije. Otkrili su najveći broj slučajeva erektivne disfunkcije među korisnicima simvastatina, iako bi to moglo biti posljedica snažnog tržišnog udjela Zocor-a u trenutku njihovog pregleda. Pokazalo se da su svi statini koji su tada bili dostupni i imali pridružene slučajeve erektivne disfunkcije kao i lijekovi koji smanjuju holesterol kao statini.

Stručnjaci su predstavili nekoliko prehrambenih krivaca kao moguća objašnjenja za brzo rastuće stope hroničnih bolesti u industrijalizovanim zemljama, uključujući i šećer. Međutim, jedna najčešće konzumirana namirnica koja se nalazi u milionima dijeta dobila je iznenađujuće malo pažnje - BILJNO ULJE.

Suprotno onome što nam je rečeno, ulja industrijskih biljaka poput ulja soje, uljane repice i kukuruznog ulja nisu "zdrava za srce" niti su na drugi način korisna za naše tijelo i mozak; u stvari, puno istraživanja pokazuje nam da nas ova ulja čine bolesnima. Čitajte dalje kako biste saznali o istoriji industrije biljnog ulja, štetnim posljedicama upotrebe ovih ulja i koje dijetalne masti umjesto toga treba da jedete.

ŠTA SU BILJNA ULJA?

Za razliku od tradicionalnih masti kao što su maslinovo ulje, svinjska i druge životinjske masti, biljna ulja su posljednji dodatak ljudskoj ishrani.

U stvari, ova visoko prerađena ulja ekstrahovana iz soje, kukuruza, uljane repice (izvor ulja kanola), pamučnog sjemena i sjemena šafrana, uvedena su u američku ishranu tek početkom 1900-ih. Kako su, dakle, ta ulja zauzela tako uticajan položaj ne samo u standardnoj američkoj ishrani već i u "zapadnjačkim" ishranama širom svijeta?

PRIČA JE ZAISTA ČUDNA

Ulja industrijskih biljaka prvobitno su korištena u procesu izrade sapuna. Pa kako su se ovi industrijski nusprodukti našli na našim tanjirima?

U 1870, dva proizvođača sapuna - Villiam Procter i James Gamble - odlučili su da zajedno započnu posao. Iako je sapun u prošlosti pravljen od kalorične svinjske masti, Procter i Gamble su bili inovativni par i odlučili su da stvore novu vrstu sapuna iz biljnih ulja. Otprilike u isto vrijeme, kada je nafta otkrivena u Pensilvaniji, izbačeno je ulje pamučnog sjemena, koje se dugo koristilo za osvetljenje i kao izvor goriva. Ulje pamučnog sjemena prebačeno je u status "toksičnog otpada" sve dok preduzetni Procter & Gamble nisu shvatili da bi se svo to neželjeno ulje moglo koristiti za proizvodnju sapuna.

Veliki broj ljudi umro je od koronavirusa koji se iz grada Vuhan, Kina, proširio na najmanje 16 drugih zemalja, uključujući Kanadu, SAD, Francusku, Nemačku, Finsku, Australiju, Indiju, Šri Lanku, Ujedinjene Arapske Emirate i brojne zemlje istočne Azije.

Međutim, koliko je poznato, svi potvrđeni smrtni slučajevi do sada su Kinezi.

Mejnstrim mediji u zapadnim zemljama, panično šire vesti o širenju verovatno apokaliptične nove kuge, ali ono što niko otvoreno ne izveštava, čak kriju, jeste rasa žrtava. Svi su iz Kine.

Tako su dva slučaja koronavirusa potvrđena u Velikoj Britaniji, ali su oba "kineski državljani." Slično je i sa prvim slučajem virusa potvrđenog u Finskoj, gde je žrtva kineski turista, a ne Finac.

Ako je tačno da samo istočni Azijci umiru od ovog virusa to bi bilo u skladu sa davno utvrđenim rasnim razlikama u podložnosti takvim virusima. Ovo je istraženo u studiji grupe kineskih istraživača pod nazivom: Etničke razlike u podložnosti gripu A (H1N1).

Autori studije napominju da iz evolutivne perspektive postoji razlog da se očekuje da postoje etničke ili rasne razlike u osetljivosti na različite patogene.

Rase - ili, kako ih nazivaju, "etničke grupe" - su genetski klasteri prilagođeni različitim ekologijama. Budući da su u praistoriji bili izloženi različitim patogenima, vrlo je verovatno da postoje rasne razlike u osetljivosti na patogene i u tome koliko se imuni sistem može boriti protiv njih.

Tako autori primećuju da je španska pandemija gripa 1918. godine bila tri do 70 puta smrtonosnija za "domoroce" u Kanadi i SAD-u, nego što je bila za ostale nacije. To je zato što većina belih i crnih ljudi potiče od onih koji se dugo bave poljoprivredom. Autori dodaju da je pandemija svinjskog gripa iz 2009. godine za Maore bila pet puta smrtonosnija nego za ostale Novozelanđane.

Novo istraživanje utvrđuje kako su bobice bazge sposobne zaustaviti virus gripe momentalno.

Otkriven je kemijski spoj u bobicama bazge koji imobilizira virus gripe.

Prethodne studije pokazale su sposobnost bobica bazge da ublaži simptome gripe i skrati trajanje bolesti na pola, ali nova studija objašnjava kako djeluje ovaj drevni lijek.

Kada se uzimaju preventivno, jedinstvene fitokemikalije koje se nalaze u bobicama bazge blokiraju ulazak virusa, pa čak i povezivanje s našim zdravim ćelijama.

Ako se gripa već uhvatila, ovaj spoj sprječava razmnožavanje virusa, što olakšava simptome i drastično smanjuje trajanje infekcije.

Dobro spavanje je bitna strategija za optimizaciju zdravlja, a u središtu toga je vaš cirkadijalni ritam. To je poznato i kao vaš biološki sat. To je prirodni, biološki tajmer prisutan u svakoj vašoj stanici koji pomaže vašem tijelu da prepozna pospanost i budnost u periodu od 24 sata.

Vašim cirkadijalnim ritmom u velikoj mjeri diktira vaša pinealna žlijezda, smještena blizu središta vašeg mozga, koja proizvodi melatonin, hormon koji je ključan za regulaciju vašeg ciklusa spavanja.

Ako ste bili dovoljno izloženi jakoj svjetlosti tijekom dana, vaša pinealna žlijezda obično počinje izlučivati ​​melatonin oko 21:00¹ Kako se količina melatonina u vašem mozgu povećava, nastupa pospanost i vaše tijelo se počinje pripremati za san.

Ako ostanete budni nakon mraka, umjetna svjetlost - posebno ona koju emitiraju elektronički uređaji - spriječit će proizvodnju melatonina u vašem tijelu, pa bi, u idealnom slučaju, trebali prestati koristiti elektroniku barem sat ili dva prije spavanja kako biste povećali proizvodnju melatonina i održali stalan cirkadijalni ritam.