Znanstvenici su nedavno otkrili novi, zagonetan virus čiji se genom čini potpuno nepoznat, odnosno sastoji se od gena koji nikad nisu zabilježeni.

Yaravirus brasiliensis, nazvan po Yari (Iari) - vodenoj kraljici u brazilskoj mitologiji koja podsjeća na vodenu nimfu ili sirenu, pronađen je u brazilskom umjetnom jezeru Pampulha. Iako se ne radi o nadnaravnom biću, virus je izgleda jednako tajanstven kao spomenuta bića iz legende, piše Science Alert.

Razlog tome je, objašnjavaju znanstvenici, to što virus predstavlja "novu liniju virusa koji pogađa amebe, a ima zagonetno podrijetlo i filogenezu (razvoj živih bića)". Otkrili su da nikad nije zabilježeno više od 90 posto gena yaravirusa.

Nepoznata skupina virusa

Samo šest uočenih gena imalo je neku sličnost s poznatim virusnim genima dokumentiranim u znanstvenim bazama podataka. Nakon pretrage preko 8500 javno dostupnih metagenoma znanstvenici nisu pronašli genom srodan yaravirusu.

"Kada smo proveli prvu genetsku analizu, nismo kod yaravirusa uočili prepoznatljive sekvence kapsida ili drugih tipičnih virusnih gena", objašnjavaju istraživači.

Znanstvenici smatraju da bi se moglo raditi o prvom izoliranom slučaju nepoznate skupine virusa amebe ili potencijalnoj vrsti divovskog virusa koja bi se nekako mogla razviti u smanjeni oblik.

Istraživanje naziva A mysterious 80 nm amoeba virus with a near-complete "ORFan genome" challenges the classification of DNA viruses objavljeno je u znanstvenom uslužitelju bioRxiv.

Procureli snimci sa nedavnog "Globalnog samita o bezbednosti vakcina" Svetske zdravstvene organizacije (SZO), održanog 2. decembra 2019, otkrili su da su čak i vodeći svetski kreatori politika vakcina u potpunosti svesni opasnosti koje vakcine izazivaju.

Dostupno na Brighteon.com, ovaj snimak prikazuje naučnike SZO koji dovode u pitanje bezbednost adjuvansa vakcine za koje priznaju da mogu da prouzrokuju smrt ćelija i druge zdravstvene probleme onima koji ih prime.

Ukratko, video otkriva činjenicu da vakcine nisu bezbedne i efikasne kako se tvrdi širom sveta. Nadalje, to dokazuje da su zdravstvene vlasti potpuno svesne toga, a ipak nastavljaju da promovišu masovnu vakcinaciju populaciji koja veruje da su vakcine neophodne za spašavanje života njihove dece .

Nova studija daje istraživačima nadu da bi se ketogena prehrana mogla pokazati korisnom u vojsci, gdje je pretilost stalni izazov, kako u pogledu regrutiranja vojnika, tako i u održavanju prikladnosti za službu.

Studija Sveučilišta Ohio State uključila je 29 ljudi, od kojih su većina bili članovi ROTC-a u kampusu. Tijekom tri mjeseca 15 sudionika slijedilo je ketogenu prehranu, a skupina za usporedbu od 14 vojnika jela je svoju normalnu prehranu.

Ketogena prehrana sadrži malo ugljikohidrata i naglašava umjerenu konzumaciju proteina, a masnoće se konzumiraju do sitosti. Cilj im je stvoriti stanje hranjive ketoze - koja nastaje kada tijelo sagorijeva masti, a ne ugljikohidrate, za energiju.

Ketogena dijeta često se koristi za suzbijanje napadaja u epilepsiji, a također se proučava i primjenjuje u raznim drugim područjima, uključujući liječenje dijabetesa.

U studiji, koja se pojavljuje u časopisu Military Medicine, sudionici na keto prehrani izgubili su u prosjeku gotovo 17 kilograma i mogli su uz podršku savjetnika kod održavanja ketoze 12 tjedana. Kao skupina, izgubili su više od 5 posto tjelesne masti, gotovo 44 posto trbuha ili visceralne masnoće i imali su poboljšanje osjetljivosti na inzulin za 48 posto - marker koji predviđa rizik od dijabetesa.


Usporedna skupina sudionika, koji su konzumirali normalnu prehranu koja je bila s najmanje 40 posto ugljikohidrata (na temelju dnevnika hrane koju su vodili), nije doživjela nijednu od tih promjena.

Iako je ovo relativno mali istraživački projekt, ovo je najveća objavljena studija dobro formulirane ketogene prehrane u vojnom osoblju, rekao je viši autor studije Jeff Volek, profesor humanističkih znanosti.

Ketogena prehrana u studiji nije uključivala kalorična ograničenja, već samo upute o tome što jesti i što treba izbjegavati. Ugljikohidrati su bili ograničeni na oko 30 do 50 grama dnevno, s naglaskom na orahe i ne škrobno povrće. Hrana je također bila osigurana, bilo kroz namirnice koje keto prehrani mogu koristiti za pripremu jela ili kroz unaprijed pripremljena smrznuta jela.

Koronavirus zasad je odnio najmanje 213 života u Kini te se proširio i na druge države na gotovo svim kontinentima. Što zasad (ne) znamo o tom novom virusu?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) krajem prosinca je upozorena na nekoliko slučajeva upale pluća u kineskom gradu Wuhanu. Tjedan dana kasnije kineske vlasti su potvrdile da su identificirale novi virus, a WHO je u četvrtak zbog te bolesti proglasio globalno izvanredno stanje.

Koliko je opasan?

Novi virus koji su znanstvenici imenovali 2019-nCoV je koronavirus, iz obitelji virusa koji uključuju običnu prehladu i ozbiljnije bolesti poput teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS).

Infekcija koronavirusom ima niz simptoma poput visoke temperature, kašlja, gubitka daha i teškoća u disanju.

Još uvijek se ne zna koliko je koronavirus smrtonosan. Iako teški slučajevi dovode do upale pluća i smrti, mogući su i oni blaži u kojima se bolest ni ne primijeti. Velik dio onih koji su dosad stradali imali su ranijih zdravstvenih tegoba, bili su stariji i oslabljenih imunoloških sustava.

Pandemija koronavirusa može se dramatično usporiti ili zaustaviti uz neposrednu široku upotrebu velikih doza vitamina C.

Lekari su decenijama demonstrirali snažno antivirusno delovanje vitamina C. Nedostajalo je medijsko izveštavanje o ovom efikasnom i uspešnom pristupu protiv virusa uopšte, a posebno koronavirusa.

Veoma je važno maksimizovti antioksidativni kapacitet i prirodni imunitet kako bi se sprečili i minimizovali simptomi kada virus napada ljudsko telo.

Okolina domaćina je presudna. Prevencija je očigledno lakša nego lečenje teške bolesti. Ali, ozbiljnu bolest treba ozbiljno tretirati.

Ne oklevajte da potražite lekarsku pomoć. To nije pitanje izbora. Vitamin C se može upotrebljavati zajedno sa prepisanim lekovima.

Da ste vi žena iz 1800-tih godina i imate bolne, cistične grudi, liječnik bi vam mogao savjetovati da "grudi bojite" jodom. Neki liječnici čak su ubrizgali jod izravno u dojku ili jajnike kako bi zacijelili ciste.

Možda je vaš liječnik za takvo liječenje čuo usmenim putem od žena koje je liječio. Zamislite koliko je teško bilo dobiti informacije usmenim putem, odnosno usmenom predajom od osobe do osobe. Ipak - ovo je bila stvarna medicina utemeljena na dokazima - besplatno su je dijelile žene koje su se brinule jedna o drugoj. I možete se kladiti - da nije bilo djelotvorno - te iste žene bi vam rekle!

Jod je imao bogatu povijest liječenja, čak i prije 1800-ih. Prije toga, morske trave su korištene u liječenju, ali nitko nije znao da je upravo jod u njima taj koji sastojak koji utječe ljekovito.

Pa zašto danas većina žena nikada nije čula za bojenje cističnih grudi ili jajnika jodom? Kako se ovaj jednostavan, ali u osnovi dokazan, učinkovit tretman izgubio u arhivima drevne medicine?

Jod se nije koristio samo za liječenje cisti.

1829. pariški liječnik Jean Lugol stvorio je Lugolovu otopinu od 5% joda i 10% kalijevog jodida u kombinaciji s destiliranom vodom. Ovo je korišteno za plućne bolesti koje su u to vrijeme prevladavale u Europi. Vijest o tome brzo se proširila.

Jod se koristio za mnoštvo dokumentiranih tretmana bolesti - od astme i plućnih stanja - do infekcija, gihta, čireva, opekotina, upale, krupa itd. Jod je bio popularan i učinkovit.

Kalijev jodid također se široko koristio za tercijarni (cerebralni) sifilis. Čak je i Vincent Van Gogh predložio jod svom bratu - obojica su imali tercijarni sifilis.

Novootkrivena stanica našeg imunološkog sustava mogla bi se iskoristiti za borbu protiv svih vrsta raka, objavili su britanski znanstvenici, prenosi BBC.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu otkrili su metodu za ubijanje stanica raka prostate, dojki, pluća i drugih vrsta u laboratorijskim uvjetima.

Otkriće, objavljeno u časopisu Nature Immunology, još nije testirano na pacijentima, ali znanstvenici vjeruju da ima "jako velik potencijal".

Otkrivena stanica u ljudskoj krvi

Naš imunološki sustav prirodno nas štiti od infekcija, a napada i stanice raka. Znanstvenici traže "nekonvencionalne" i još nepoznate načine na koji imunitet napada tumore.

Znanstvenici iz Cardiffa otkrili su u ljudskoj krvi T-stanice s posebnim receptorima koji mogu prepoznavati stanice raka. T stanice su stanice imunološkog sustava koje u tijelu mogu pronaći prijetnje koje treba eliminirati.

Bit otkrića je u tome da bi posebno programirana T-stanica mogla napadati i razne vrste tumora.

"Postoji šansa da bi se tako mogli liječiti svi pacijenti", rekao je profesor Andrew Sewell za BBC.

"Do sada nitko nije vjerovao da bi to bilo moguće", dodao je.

"To povećava izglede za pronalazak lijeka za sve vrste raka, odnosno samo jedne vrste T-stanice koja bi mogla uništiti mnoge različite vrste raka u populaciji."

Većina nas mjeri temperaturu tek kada smo bolesni. Ali tjelesna temperatura može se mijenjati i pod utjecajem mnogih drugih faktora, životnih navika, dobi, temperature okoline, a sve to utječe na to kako naše tijelo rasipa toplinu. Tjelesna temperatura je i marker metaboličkog zdravlja.

Autori nove studije sa Stanforda objašnjavaju da tjelesna temperatura ukazuje na brzinu metabolizma koju neki povezuju s dugovječnošću i veličinom tijela, piše MedicalNewsToday. Njemački liječnik Carl Reinhold August Wunderlich je 1851. godine istraživao 25 tisuća ljudi u jednome gradu i ustanovio da je standardna temperatura ljudskog tijela 37 stupnjeva. Nedavne analize pokazuju da je prosječna tjelesna temperatura sada niža i iznosi oko 36.6 stupnjeva Celzijusa.

TEMPERATURA JE PALA, A METABOLIZAM USPORIO

Tim znanstvenika je pretpostavio da su razlike u temperaturi u devetnaestom stoljeću i danas stvarne i da promjena tijekom godina daje važne fiziološke tragove promjena ljudskog zdravlja i dugovječnosti. Prema njihovim istraživanjima tjelesna temperatura muškaraca niža je u prosjeku za 0.59 stupnja celzijusa od muškaraca rođenih u devetnaestom stoljeću. Tjelesna temperatura žena pala je za 0.32 stupnja.

Prosječno se svako desetljeće temperatura snižavala za 0.03 stupnja. Fiziološki se razlikujemo od onoga što smo bili u prošlosti. Promijenilo se okruženje u kojem živimo, uključujući temperaturu u našim domovima, kontakt s mikroorganizmima i hrana koju jedemo. Fiziološki se stalno mijenjamo. Prosječna brzina metabolizma koja pokazuje koliko energije troše naša tijela s vremenom je opadala.

Taj pad je možda rezultat smanjenja upala. Upala proizvodi vrste proteina i citokina koji ubrzavaju naš metabolizam i podižu temperaturu. Konačno, i klimatizacija i grijanje stvaraju konzistentniju ambijentalnu temperaturu što nepotrebnim čini trošenje energije za održavanje iste tjelesne temperature.

Masna bolest jetre je stanje opasno je po život uzrokovano nenormalnim nakupljanjem masti u jetri. Iako je obično uzrokovano prekomjernim konzumiranjem alkohola, ova bolest može proizaći i iz bezalkoholnih sredstava.

To nakupljanje masti može dovesti do upale u jetri, uzrokujući oštećenja i stvaranje ožiljaka. Teški slučajevi masne bolesti jetre mogu čak dovesti do zatajenja jetre. Smanjivanje ovog nenormalnog nakupljanja jetrene masti često uključuje redovito vježbanje i druge zdrave promjene životnog stila poput jedenja uravnotežene prehrane i smanjenja unosa šećera. Sada, nedavno istraživanje sugerira da bi dobro poznati spoj koji se nalazi u kurkumi mogao napraviti veliku razliku u poboljšanju zdravlja jetre.

Studija objavljena u časopisu Drug Research otkrila je da kurkumin ima učinak na jačanje jetre poput poboljšanja protoka krvi u jetri i smanjenja jetrene masti.

UZMITE KURKUMIN ZA POBOLJŠANJE ZDRAVLJA JETRE

Tijekom godina, popis korisnih učinaka kurkumina za zdravlje nekako postaje sve duži i duži. Kurkumin se smatra glavnim aktivnim sastojkom kurkume (Curcuma longa), višegodišnjim začinom usko povezanim s đumbirom. Kurkuma se tisućama godina koristi kao začin i kao osnovni sastojak u Ayurvedskoj medicini zbog njenih snažnih ljekovitih svojstava, uključujući snažne antioksidacijske i protuupalne učinke.

Također se otkriva kako kurkumin povećava hormon rasta koji se naziva moždani neurotrofni faktor (BDNF). Povećanje ovog hormona moglo bi pomoći u odgodi ili čak preokrenuti kognitivni pad povezan s dobi i obilje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Viša razina BDNF-a također može poboljšati memoriju.

U ovoj studiji, istraživači iz Irana imali su za cilj procijeniti učinkovitost i sigurnost kurkumina kao dodataka prehrani za subjekte oboljele od bezalkoholnih bolesti masne jetre. Da bi to učinili, istraživači su regrutirali 87 pacijenata s tom dijagnozom i nasumično su ih svrstali u jednu od dvije skupine. Tim je jednoj od skupina dao zadatak da uzima 1.000 mg kurkumina dnevno u periodu od osam tjedana, dok je druga skupina uzimala placebo u istom vremenskom okviru. Svaki je pacijent dobivao savjete o prehrani i načinu života prije početka ispitivanja. Istraživači su analizirali fizička mjerenja, razinu jetrenih enzima i snimke jetre, prije ispitivanja i nakon osam tjedana.

Dok smo s nadolazećim praznicima svi usredotočeni na to da ne dođe do nagomilavanja kila, prirodno je razmišljati o idealnoj prehrani za sprečavanje debljanja, a možda čak i za promicanje mršavljenja.

Priznajmo, zaista je teško ići na "dijetu". Dijete su suočene s velikim rizikom neuspjeha jer većina njih propada, što na kraju završava eventualnim povećanjem kilograma iznad i izvan težine gdje ste inicijalno započeli.

Koncept ograničenja kalorija koji je istraživan kao način poboljšanja dugovječnosti pokazao se uspješnim na životinjskim modelima (miševima), nudeći privlačnu mogućnost ljudima. No, ova primjena u svakodnevni način života može biti problematična i vrlo vjerojatno nerealna na duge staze.

Još jedan intrigantni pristup koji je u posljednjem desetljeću sve više počeo dobivati na popularnosti je povremeni post (IF - intermittent fasting), oblik vremenski ograničene prehrane.

Ukratko, to je način produljenja vremena tijekom dana u kojem ne jedete. Umjesto da jedete u vremenu kad se probudite, cilj je odgoditi početak jela i na taj način produžiti razdoblje posta koji prirodno nastaje dok spavate.

IF uključuje samo jedenje u određenom vremenskom razdoblju u periodu od 24 sata. Na primjer, to može uključivati jelo u periodu od 8 sati tijekom dana - za razliku od grickanja hrane tijekom cijelog dana - i zatim post preostalih 16 sati. (Tijekom posta, dozvoljeno vam je piti vodu, popiti crnu kavu ili čaj.)

Na primjer, umjesto da jedete od 7 sati ujutro kad se probudite, počeli biste jesti u 11 sati ili u podne do 7 ili 20 sati. Kad jedete, cilj je jesti umjereno, iako vam je dozvoljeno jesti hranu koju biste i inače jeli.