• Veliki požar na farmi ubio 50.000 kokoši, pogoršavajući nestašicu jaja na Novom Zelandu
• Još jedan požar u američkoj tvornici hrane u SAD-u, gori prerađivač peradi u Los Angelesu
• Veliki požar u velikoj tvornici za preradu mesa u Poljskoj
• Vatra uništila mlin za brašno u Oregonu, golemi požar zahvatio tvornicu kruha u Sydneyju istog dana

• Državni udar u Nigeru i geopolitika urana
• Niger obustavio izvoz urana i zlata u Francusku, upozorio ECOWAS na vojnu intervenciju

U Pekingu su u proteklih nekoliko dana zabilježene najobilnije kiše u proteklih 140 godina, koje su izazvale smrt najmanje 20 ljudi i nestanak 27.

Padavine su uništile puteve i dovele do nestanka struje, a hiljade ljudi su evakuisane u skloništa u školama i ostalim javnim zgradama u predgrađima Pekinga i obližnjim gradovima, prenosi AP.

Kineske vlasti su danas rasporedile hiljade spasilaca u poplavljeni grad Džuodžou, jugozapadno od Pekinga, dok dijelovi tajfuna Doksuri nastavljaju da ga pustoše.

Džuodžou se nalazi u provinciji Hebej, koja najviše pogođena olujom, zbog čega je proglašeno vanredno stanje.

Više od 500.000 ljudi pogođeno je poplavama, saopštila je državna televizija ČTV, ne navodeći koliko ih je prebačeno na druge lokacije.

U Pekingu je od ponedjeljka uveče zatvoreno više od 100 planinskih puteva, a više od 52.000 ljudi je evakuisano.

Obilne neprekidne kiše dovele su do nestanka vode i struje i teškoća u nabavci hrane.

Doksuri, jedna od najjačih oluja koja je pogodila Kinu, oslabila je dok se kreće ka unutrašnjosti zemlje, ali su vlasti upozorile da ostaju rizici od daljih poplava i klizišta.

U julu 2012. Peking je pogodila najjača oluja od osnivanja moderne Kine, a najveće poplave u novijoj istoriji bile su 1998. godine kada je stradalo 4.150 ljudi, većinom duž reke Јangce.

• Komet 12P/Pons-Brooks eksplodira i dobija 'rogove'
• Snažna solarna oluja ima neobično snažan utjecaj na Zemlju, odgađa lansiranje SpaceX rakete, zaustavlja naftne platforme u Kanadi
• Sott Exclusive: Nemesis, a ne 'Nibiru' - Razjašnjavanje mainstream izvješća o 'velikom devetom planetu' koji povremeno šalje komete u naš smjer
• Dva solarna ciklusa događaju se u isto vrijeme, a svaki traje 17 godina, otkriva nova studija

• Nebeske namjere: Kometi i Mojsijevi rogovi
• Tunguska, Mjesečevi rogovi i evolucija

Tragovi ovog kretanja mogu se pronaći u kasnom 19. stoljeću, kada je Scientific American objavio članak u kojem stoji da je profesor Zollner iz Leipziga pripisao 'samosvjetljenje' kometa 'električnom uzbuđenju.' Zollner je predložio da:

...jezgre kometa, kao mase, podložne su gravitaciji, dok se iz njih razvijene pare, koje se sastoje od vrlo malih čestica, prepuštaju djelovanju besplatnog sunčevog elektriciteta

Zatim, u vezi s repovima kometa, izdanje časopisa English Mechanic and World of Science od^11. kolovoza 1882. uključivalo je sljedeće:

Čini se da među fizičarima brzo raste osjećaj da i samosvjetljenje kometa i fenomen njihovih repova pripadaju redu električnih fenomena.

Godine 1896. Nature je objavio članak u kojem stoji:

Dugo se zamišljalo da je fenomen repa kometa na neki način uzrokovan sunčevim električnim odbijanjem, a nedavna fizikalna istraživanja bacaju dodatno svjetlo na ovu temu.

[...]

Dakle, čini se da kometi ipak nisu prljave grudve snijega. Prema gore navedenim podacima, oni su užareni komadi stijene. S druge strane, čini se da asteroidi nisu nesvjetleći komadi stijena kako tvrdi mainstream znanost. Na primjer, asteroid P/2013 P5 nedavno je zbunio cijelu znanstvenu zajednicu kada je počeo pokazivati ​​milijun milja dugačak svjetleći rep. Kako bi racionalizirala ovu neobičnost, službena znanost je tvrdila da se asteroid okreće toliko brzo da je izbacivao tone prašine, priznajući da konačno razlika između 'kometa' i 'asteroida' možda i nije tako jasna.¹

Temeljna razlika između asteroida i kometa nije njihov kemijski sastav, tj. prljavi, pahuljasti ledeni kometi naspram stjenovitih asteroida. Umjesto toga, kao što su dugo iznosili teoretičari plazme, ono po čemu se 'kometi' razlikuju od 'asteroida' jest njihova električna aktivnost.

Kada razlika električnog potencijala između asteroida i okolne plazme nije prevelika, asteroid pokazuje mod tamnog pražnjenja² ili ga uopće nema. Ali kada je potencijalna razlika dovoljno velika, asteroid se prebacuje u način rada s užarenim pražnjenjem.³ U ovom trenutku asteroid je komet. Iz ove perspektive, komet je jednostavno svjetleći asteroid, a asteroid je komet koji ne svijetli. Tako isto tijelo može, sukcesivno, biti komet, zatim asteroid, zatim komet, itd., ovisno o varijacijama u ambijentalnom električnom polju kojem je podvrgnuto.⁴

Imajte na umu da komet također može pokazati treći način pražnjenja plazme, naime munje ili 'mod lučnog pražnjenja', što se vjerojatno dogodilo kada je komet Shoemaker-Levy ušao u blizinu Jupitera u srpnju 1994.:

• Iza naslova: Zemljine promjene u električnom svemiru: Je li klimatske promjene doista uzrokovao čovjek?
• MindMatters: Sveti gral, kometi, Zemljine promjene i Randall Carlson
• Iza naslova: Električni svemir - intervju s Wallaceom Thornhillom

Od 26. srpnja, koma kometa narasla je na oko 143.000 milja (230.000 kilometara), ili više od 7.000 puta šire od njegove jezgre, čiji je promjer procijenjen na oko 18,6 milja (30 km), Richard Miles, astronom s Britanska astronomska udruga koja proučava kriovulkanske komete, rekla je Live Scienceu u e-poruci.

Neobičan oblik kometne kome je vjerojatno posljedica nepravilnosti u obliku jezgre 12P, rekao je Miles. Plin koji je istjecao vjerojatno je bio djelomično zapriječen režnjem koji je stršio na jezgri, što je stvorilo "usjek" u proširenoj komi. Kako se plin nastavio udaljavati od kometa i rasti, usjek ili "sjena" postajala je uočljivija, dodao je. Ali proširena koma će na kraju nestati jer plin i led postanu previše raspršeni da bi reflektirali sunčevu svjetlost.

[...]

Ovo je prva velika erupcija otkrivena iz 12P u 69 godina, rekao je Miles, uglavnom zato što ga njegova orbita vodi predaleko od Zemlje da bi se njegovi izljevi mogli primijetiti.

© NASA/HorizonsOrbitalna staza kometa 12P/Pons-Brooks

12P ima jedan od najdužih poznatih orbitalnih perioda od svih kometa. Plutajućem vulkanu je potrebna oko 71 godina da u potpunosti obiđe Sunce, a za to vrijeme se katapultira do najudaljenijih dijelova Sunčevog sustava. Komet bi trebao dosegnuti svoju najbližu točku suncu 21. travnja 2024., a najbliže se približiti Zemlji 2. lipnja 2024., kada će biti vidljiv na noćnom nebu, izvijestio je Spaceweather.com. Zemljani bi stoga mogli dobiti mjesto u prvom redu za više erupcija tijekom sljedećih nekoliko godina.

U prosincu 2022. astronomi su svjedočili najvećoj erupciji iz 29P u otprilike 12 godina, koja je raspršila oko milijun tona kriomagme u svemir. A u travnju ove godine, po prvi put ikada, znanstvenici su uspjeli točno predvidjetit jednu od erupcija 29P prije nego što se stvarno dogodila, zahvaljujući laganom povećanju svjetline, što je sugeriralo da više plina istječe iz jezgre kometa dok se spremao puknuti.