Posljednji put kad sam vidjela Juliana Assangea izgledao je umorno i iscrpljeno.

Besprijekorno obučen u ležernu poslovnu odjeću, osnivač WikiLeaksa je sjedio na optuženičkoj klupi ograđenoj staklom, u zadnjem dijelu sudnice koja se nadovezuje na zatvor visoke sigurnosti u Londonu, sa po jednim policajcem na svakoj strani.

Ja sam doputovala iz SAD-a da prisustvujem saslušanju. On je prošao kroz tunel od svoje ćelije do sudnice.

Danas je Assange ponovo u sudnici, zbog nastavka krivičnog postupka koji će u konačnici odlučiti o zahtjevu Trumpove administracije za njegovo izručenje SAD-u.

Ali neće samo Assange biti na optuženičkoj klupi. Do njega će sjediti temeljni principi medijske slobode koji podupiru pravo na slobodu izražavanja i pravo javnosti na pristup informacijama. Ušutkajte ovog jednog čovjeka i SAD i njegovi saveznici će ušutkati druge, šireći strah od progona i krivičnog gonjenja po globalnoj medijskoj zajednici koja je već napadnuta u SAD-u i u mnogim drugim državama širom svijeta.

Ulozi su zaista tako visoki. Ako Velika Britanija izruči Assangea, on će se suočiti sa krivičnim gonjenjem u SAD-u po optužbama za špijunažu koje bi ga mogle poslati u zatvor na više decenija - moguće u ustanovu rezervisanu za visoko rizične zatovrenike i podvrgnute najstrožijim dnevnim režimima, uključujući produženi boravak u samici. Sve to jer je radio nešto što urednici rade širom svijeta - objavljivao je informacije od javnog značaja koje obezbjeđuju izvori.

U toku je satanizacija Rusije s ciljem da se spreči poraz globalista, a "slučaj Navaljni" je najnoviji pokušaj Zapada da zaustavi opadanje svoje moći

Slučaj sa navodnim trovanjem Alekseja Navaljnog, opozicionara aktuelnoj ruskoj vlasti, koji se nalazi u bolnici u Nemačkoj, ponovo je razbuktao pravu salvu optužbi na račun Rusije i njene vlasti, i na račun samog predsednika Vladimira Putina. Slučaj je praktično dodatno obnovio politički i diplomatski rat koji Zapad intenzivno vodi protiv Rusije od 2014. godine.

Prava medijska i informaciona kampanja protiv ruske države počela je odmah pošto je Navaljnom pozlilo tokom leta iz Sibira u Moskvu, 20. avgusta, kada je hitno prebačen u bolnicu u Omsku. Optužbe, a sa njima i politička i medijska histerija, su počele praktično još u momentu dok se o bolesti Navaljnog ništa nije ni znalo. Da li to znači da je ova kampanja bila unapred režirana?

Naime, zapadni mediji, društvene mreže, političari iz zemalja Evropske unije (EU), razni medicinski i drugi stručnjaci - svi su uglas vikali: Navaljni je otrovan. Kako su mogli da znaju da je "otrovan", kada je jedino što se u momentu njegovog prijema u rusku bolnicu znalo jeste to da je ruskom opozicionaru pozlilo? To je bilo dovoljno da se ruska država brzopotezno optuži za još jedno navodno trovanje, bez obzira što su ruski lekari u međuvremenu saopštili da Navaljni nije imao kliničku sliku karakterističnu za trovanje.

Australski provoditelji zakona uhitili su buduću majku, jer je navodno planirala prosvjed protiv restriktivnih mjera koje su zbog Covida-19 uspostavljene u državi Victoria, što je izazvalo bijes i optužbe ljudi za prekoračenje policijskih ovlasti.

Viktorija policija upala je u dom trudnice ranije tijekom dana, predstavivši nalog za pretres i optuživši je za "poticanje na protivljenje restriktivnim mjerama". Žena je svoje "poticanje" navodno izrazila putem Facebooka, gdje je pozvala na socijalno distanciran skup protiv restriktivnih mjera koje su nastale u cijeloj državi.

Videozapisi 28-godišnjakinje, odjevene u pidžamu, na kojem se vidi da je vidno iznenađena policijskim upadom u njezin dom, naširoko je podijeljen na društvenim mrežama, kako bi što veći broj ljudi mogao vidjeti postupanje policajaca protiv nje. Jedan od policajaca rekao je da je ona prekršila zakon "u vezi s objavljivanjem na Facebooku [i] u vezi s poticanjem na prosvjede protiv mjera restrikcije", dok joj je drugi policajac stavljao lisice na ruke.

Naše TV ne zaborave svaki dan spomenuti zastrašujući broj umrlih u SAD od Korone.

Sada je američki CDC (njihov HZJZ) tiho ispravio broj mrtvih od COVID-a. Sa 153.504 na 9.210.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova rekla je u četvrtak da je Moskva primijetila dokaze o miješanju izvana u nemirima koji trenutno zahvataju susjednu Bjelorusiju. Ali Marija Zaharova kaže da Rusija nije jedna od krivih strana.

Diplomata je na brifingu rekla da pojedinačni strani akteri vrše "neviđeni pritisak". Ona je insistirala na tome da je njihov cilj destabilizacija situacije i podjela društva u zatvorenoj istočnoevropskoj zemlji.

Istovremeno, međutim, Zaharova je naglasila da je Moskva zabrinuta zbog nasilja na ulicama bjeloruskih gradova nakon kontroverznih predsjedničkih izbora prošle nedjelje.

Ona je dodala da Rusija traži rješavanje pitanja oko 33 ruska plaćenika iz privatnog obezbjeđenja koji su uhapšeni u Minsku prošlog mjeseca.

"Očekujemo da će profesionalna saradnja istražnih odbora, tužilaštava i drugih agencija dviju zemalja pomoći u raščišćavanju situacije koja uključuje pritvor 33 ruska državljana", rekla je ona. "Važno je naglasiti da su pokušaji pronalaska "ruske veze "sa posljednjim nemirima u Bjelorusiji neosnovani."

Umjesto toga, Zaharova je kriptično primijetila da su "postojali znakovi koji ukazuju u drugom pravcu". Srodni dokazi, otkrila je, dijele se sa bjeloruskom stranom i takođe su očigledni široj javnosti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je da je u Rusiji registrirano prvo cjepivo protiv virusa corone.

"Koliko znam, jutros je prvi put u svijetu registrirano cjepivo protiv virusa corone", rekao je Putin na sastanku s članovima vlade.

Predsjednik je istaknuo da zna da cjepivo djeluje prilično učinkovito , da se formira stabilan imunitet i da je prošao sve potrebne provjere.

Putin je također rekao da očekuje skorašnju proizvodnju ruske cjepive protiv virusa corone.

"Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti moći pokrenuti masovnu proizvodnju, a to je važno - masovna proizvodnja ovog lijeka." "Dakle, svi koji to žele, naravno, trebali bi to raditi isključivo dobrovoljno , o čemu sam već puno puta govorio. Svi koji to žele mogu koristiti razvoj i dostignuća naših stručnjaka, naših znanstvenika", rekao je Putin.

Ruski čelnik zahvalio se i svima koji su radili na prvom cjepivu te istaknuo da je to vrlo važan korak za cijeli svijet.

Predsjednik je izrazio nadu da će i druge zemlje, nakon Rusije, napraviti cjepiva protiv virusa corone i da će se na svjetskom tržištu pojaviti dovoljno pripravaka koji bi se mogli upotrijebiti.

Eksplozija u Bejrutu odgovara geopolitičkim interesima SAD, Saudijske Arabije, Francuske, i naravno Izraela, čiji premijer je imao neobičan tvit na dan eksplozije

Narativ da je eksplozija u Bejrutu isključiva posledica nemara i korupcije od strane aktuelne libanske vlade sada je neupitan, makar u atlantističkoj sferi. Međutim, ako zagrebemo dublje, otkrivamo da su nemar i korupcija maksimalno iskorišćeni za sabotažu, kako bi došlo do eksplozije.

Liban je prava teritorija Džona le Karea (britanski pisac špijunskih romana, prim. prev.). To je multinacionalna jazbina špijuna svih profila: tu su agenti kuće Sauda, cionistički operativci, snabdevači oružja za "umerene pobunjenike", intelektualci Hezbolaha, razvratni arapski "kraljevići", samoproslavljeni krijumčari. Ta "jazbina" nalazi se u ekonomskoj katastrofi punog spektra koja je pogađa kao člana "Osovine otpora" (zajedno sa Iranom i Sirijom), što je čini večitom metom Izraela.

Kao da sve to već nije dovoljno zapaljivo, u dotičnu tragediju zagazio je i predsednik Tramp, zamutivši ionako već dovoljno mutne vode istočnog Mediterana. Brifovan od strane "naših sjajnih generala", Tramp je u utorak rekao: "Prema njima - a oni bi to znali bolje nego ja - mišljenja su da je to bio nekakav napad". Tramp je dodao: "to je bila nekakva bomba".

Da li je to bio zapaljivi komentar kojim se obelodanjuju tajne informacije? Ili je predsednik lansirao još jedan non sequitur (u prevodu sa latinskog "ne sledi" - logička greška koja podrazumeva neutemeljen skok od premise ka zaključku, prim. prev.)? Tramp se na kraju utišao nakon što je Pentagon odbio da potvrdi njegove tvrdnje o tome šta su "generali" rekli, a njegov ministar odbrane, Mark Esper, podržao je priču o nesrećnom slučaju kao uzroku eksplozije.

To je još jedna upečatljiva ilustracija rata koji se vodi unutar Beltveja. Tramp kaže: napad. Pentagon odgovara: nesreća. "Mislim da niko sa sigurnošću ne može da kaže (šta se desilo) u ovom trenutku", rekao je Tramp u sredu. "Čuo sam obe verzije".

Ipak, treba spomenuti izveštaj iranske novinske agencije Mehr u kojem se navodi kako su četiri američka izviđačka mornarička aviona primećena blizu Bejruta u vreme eksplozija. Da li je američkoj obaveštajnoj zajednici poznato koji od svih mogućih scenarija je zapravo tačan?

Već nekoliko sedmica, baš kad se većina američkih država počela vraćati u normalu poslije tri mjeseca zatvaranja radi "zaravnjivanja krive", nekoliko država, uključujući Teksas i Floridu, počelo je dojavljivati rekordno visoke brojeve pozitivnih nalaza na testovima piše Vilijam Engdal.

Tako bar glasi zvanična verzija. Pažljivije istraživanje navodi na zaključak da je u pitanju ogromna manipulacija testovima na koronu u dosluhu s Nacionalnim centrom za kontrolu i sprečavanje zaraznih bolesti (CDC), istim onim koji je onako zabrljao u martu, rasturajući testove za koje se ispostavilo da imaju tragove virusa i druge ozbiljne manjkavosti.

Ovaj posljednji skandal miriše na nešto više od pukog lošeg rukovođenja. Izgleda ne samo kao politički dosluh radi uticaja na novembarske predsjedničke izbore, već i znatno više od tog.

Čini se da je danas nešto i te kako trulo u državi Teksas. I u Floridi, Kaliforniji, Arizoni i mnogim drugim državama koje su po početku vraćanja u normalu ponovo uvele ograničenja, uključujući blesavo i nedjelotvorno nošenje maski i držanje odstojanja.

Pogledamo li, međutim, brojeve smrtnih slučajeva dovedenih u vezu s virusom od otprilike sredine aprila, dnevni broj smrtnih slučajeva pripisan virusu neprestano je padao do razine od 90% ispod najviše vrijednosti.

Čak i korupcijom prožeti CDC morao je priznati da je "na razini SAD broj slučajeva bolesti sličnih gripu u cjelini nizak... Promjene u brojevima u pogledu bolesti nalik kovidu-19 i laboratorijski potvrđenog SARS-CoV-2 nisu bile postojane tokom posljednje sedmice - na nekim mjestima je dolazilo do porasta, na drugim do opadanja."

U sedmičnom izvještaju s najnovijim podacima od 17. jula kaže se: "Na osnovu podataka o potvrdama o smrti, postotak smrtnih slučajeva dovedenih u vezu s upalom pluća, gripom ili kovidom-19 opao je s 8,1% u 27. sedmici na 6,4% tokom 28. nedelje, što predstavlja dvanaestu sedmicu opadanja broja smrtnih slučajeva usljed navedenih uzroka...

Trenutna pandemija Kovida-19 samo je jedan u nizu ponavljajućih i beskrajnih smrtonosnih napada virusa.

Ako bi nestali svi virusi, svet bi bio veoma drugačiji, a promena ne bi nužno bila nabolje. Šta bi se tačno dogodilo?

Čini se kao da virusi postoje isključivo zato da bi izazivali haos u društvu i donosili patnju čovečanstvu.

Tokom prošlih milenijuma, odneli su nebrojene živote, često ubijajući značajan deo svetske populacije - od epidemije gripa 1918. godine, od kog je umrlo između 50 i 100 miliona ljudi, do procenjenih 200 miliona ljudi koji su umrli od velikih boginja samo tokom dvadesetog veka.

Trenutna pandemija Kovida-19 samo je jedan u nizu ponavljajućih i beskrajnih smrtonosnih napada virusa.

Ako bi imali priliku da mahnu čarobnim štapićem i da svi virusi nestanu, većina ljudi bi je verovatno oberučke prihvatila, naročito sada.

Međutim, to bi bila kobna greška - čak smrtonosnija nego što bi ijedan virus mogao da bude.

"Kada bi svi virusi odjednom nestali, svet bi otprilike dan i po bio predivno mesto, a onda bismo svi umrli - to je krajnji ishod", kaže Toni Goldberg, epidemiolog na Univerzitetu u Medisonu u Viskonsinu.

"Sve neophodne stvari kojima doprinose svetu imaju mnogo veći značaj od loših stvari."

Velika većina virusa nije patogena za ljude, a imaju ključne uloge u podupiranju ekosistema. Drugi virusi održavaju zdravlje pojedinih organizama - od gljiva i biljaka, do insekata i ljudi.

"Živimo u stanju balansa, u savršenoj ravnoteži", a virusi imaju ulogu u tome, kaže Suzana Lopez Čareton, virusolog na Državnom nezavisnom univerzitetu u Meksiku.

"Mislim da bismo bez virusa bili gotovi."

Ljudi uglavnom nisu svesni kakvu ulogu virusi igraju u održavanju velikog dela živog sveta na Zemlji, jer se uglavnom bavimo samo onima koji čovečanstvu donose nevolje.

Skoro svi virusolozi izučavaju isključivo patogene; tek nedavno je nekoliko neustrašivih istraživača počelo da ispituje viruse koji nas ne ubijaju, već održavaju i nas i planetu u životu.

"To je mala grupa naučnika koji pokušavaju da uspostave fer i uravnotežen način posmatranja sveta virusa, kao i da dokažu da dobri virusi zaista postoje", kaže Goldberg.

Ono u šta su naučnici sigurni je da bi bez virusa živi svet i planeta na kakvu smo navikli prestali da postoje.

A čak i ako bismo želeli, verovatno bi bilo nemoguće istrebiti svaki virus na Zemlji.

Međutim, zamišljanjem kako bi svet izgledao bez virusa, možemo bolje da razumemo ne samo koliko su ključni za naš opstanak, već i koliko mnogo toga tek treba da naučimo o njima.

Pre svega, istraživači čak ne znaju ni koliko virusa zapravo postoji. Hiljade virusa su formalno klasifikovani, međutim mogli bi da postoje još milioni drugih.

"Otkrili smo samo veoma mali deo, jer se nije ni istraživalo previše", kaže Merilin Rusink, ekolog koji izučava viruse na Univerzitetu Pen Stejt.

"To su sve predrasude - nauka se uvek bavila samo patogenima."

Naučnici takođe ne znaju koji procenat od ukupnog broja virusa je problematičan za ljude.

"Ako bismo posmatrali brojčano, statistički bi to bilo blizu nuli", kaže Kertis Satl, virusolog u oblasti zaštite životne sredine na Univerzitetu Britanske Kolumbije.

"Skoro svi virusi koji postoje nisu patogeni za bilo šta što nam je važno."

Ono što je već izvesno jeste da posle korone ne može biti "povratka u normalu". To više nije dostupno. Sledi li tehnološka utopija, tzv. "Veliki reset"?

Postoje momenti kada mi ljudi, bilo kao kolektiv, bilo kao pojedinci, na svom putu dođemo do tačke račvanja. Možemo zakratko da, onako neodlučni, podrhtavamo na tom mestu, ali na kraju ćemo morati da se opredelimo za jedan od puteva.

Mnogi danas osećaju prazninu, slute promenu koja dolazi. Koronavirus učinio nas je akutno svesnim pukotina koje se manifestuju u svim aspektima naših društava. Postoji osećanje da se posleratna era - možda čak i samo evropsko prosvetiteljstvo - istrošila, odnosno da nas je prosvetiteljstvo nekako izneverilo. Pojedini strastveno, čak i prilično histerično, žele da produže dobro poznatu sadašnjicu: da sačuvaju osnivačke vrednosti Amerike. Ali mnogo je više onih razočaranih. Oni žele da naša sadašnjica bude radikalno promenjena (pa čak i uništena) - ali svi se pitaju šta će doći posle.


Ono što je već jasno jeste da ne može biti "povratka u normalu". To više nije dostupno. Na stolu su prilično eksplozivni predlozi: ili materijalna tehnološka utopija (tzv. "Veliki reset"), ili, što nude osvešćeni, korenita kulturna pobuna za rušenje sveta u Gramšijevom stilu (ovo drugo ipak nije neposredna opcija). A tu su i oni spremni da se dignu na oružje (makar u Americi) protiv obe ideje, u potrazi za vrednostima i identitetom Trampovog "zlatnog doba". To je borba za očuvanje tradicionalne protestantske etike.