Znanost i tehnologijaS


Comet 2

Novootkriveni asteroid prošao vrlo blizu Zemlje, uočen tek 24 sata ranije

Novootkriveni asteroid prošao vrlo blizu Zemlje, uočen tek 24 sata ranije

Danas je pored Zemlje na samo pola udaljenosti od Mjeseca, na samo 193.000 km prošao asteroid 2017 AG13, koji je otkriven tek u subotu.


Asteroid je veličine oko 30 metara i kreće se brzinom od 16 kilometara u sekundi.


Komentar: Pogledajte također:


Star

Spektakularni sudar zvijezda će stvoriti novu zvijezdu na noćnom nebu 2022. godine

Spektakularni sudar zvijezda će stvoriti novu zvijezdu na noćnom nebu 2022. godine
Zvijezda će se pojaviti u zviježđu Labuda (Cygnus) također poznatog i kao Sjeverni Križ
Na početku trećega stoljeća na području Velike Britanije bjesnio je građanski rat, a rimski car Septimije Sever spremao se za velika vojna osvajanja na sjeveru.

Istodobno, na nebu su se, a da toga borci na tlu nisu bili ni svjesni, sudarale dvije zvijezde i uzrokovale kataklizmičnu eksploziju, piše The Telegraph.

Sada, čak 1800 godina poslije, svjetlost iz tog povijesnog razdoblja napokon će doputovati do Zemlje i stvoriti novu zvijezdu na noćnom nebu.

Ovakav spektakl inače je moguće pratiti samo preko teleskopa, ali 2022. godine dvije zvijezde koje će se sudariti (a zapravo su se već sudarile), stvorit će dovoljno jaku 'eksploziju' da ona bude vidljiva i ljudskome oku.


'Prvi put u povijesti roditelji će djeci moći pokazati rađanje nove zvijezde na nebu', kaže dr. Matt Walhout, dekan sveučilišta Calvin u američkoj saveznoj državi Michigan, koji je i predvidio ovaj spektakularan događaj.

Procjenjuje se da će trag sudara zvijezda intenzivno ostati na nebu u razdoblju od čak šest mjeseci, a poslije će, kroz dvije do tri godine, postepeno slabiti i početi sjati poput drugih 'normalnih' zvijezda.

Info

Znanstvenici su stvorili najtanju moguću električnu žicu, širine samo 3 atoma

Znanstvenici su stvorili najtanju moguću električnu žicu, širine samo 3 atoma
© SLAC National Accelerator Laboratory
Grupa znanstvenika stvorila je najtanju moguću električnu žicu, širine samo tri atoma, i to koristeći samo komadiće dijamanata veličine jedne molekule.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i američkog Ministarstva energetike napravio je nanožicu sačinjenu od serije međusobno povezanih dijamanata pričvršćenih na atome sumpora i bakra, piše Science Alert.

Poput LEGO kocaka

Dijamanti nastaju prirodno u petrolejskim tekućinama, a radi se o malim rešetkastim strukturama sačinjenim od atoma ugljika i vodika. A kako se molekule međusobno privlače, nanožica se sama spaja na jedinstven način, poput molekularnih LEGO kockica. Ovo je prvi put da je izvedeno samosastavljanje s neorganskim kemikalijama.

Rezultat je monomolekularna žica koja ima poluprovodnu jezgru (bakar i sumpor) okruženu izolirajućom ljuskom od dijamanata.

“Poput LEGO kockica, molekule pristaju jedna uz drugu samo na određeni način”, kaže student iz Stanforda Fei Hua Li, koji je imao ključnu ulogu u sintetiziranju ovih ultratankih žica. “Atomi bakra i sumpora svakog bloka završe u sredini, gdje formiraju provodno jezgru žice, a dijamanti završe s vanjske strane, gdje tvore izolirajuću ljusku.”

Galaxy

Otkrivene dvije super - velike crne rupe u galaksijama blizu Mliječnog puta

Otkrivene dvije super - velike crne rupe u galaksijama blizu Mliječnog puta
© NASA
Naučnici upozoravaju da crne rupe predstavljaju veliku opasnost po nas i da “vrebaju” kao ćudovišta u mračnom kosmičkom dvorištu. Astronomi su otkrili “super-velike” crne rupe u blizini dva naša galaktička suseda.

One se nalaze iza oblaka gasa i prašine. Veruje se da mnoge galaksije sadrže ove “super-velike” crne rupe ali da su one dobro skrivene, prenosi Independent.
Otkrivene dvije super - velike crne rupe u galaksijama blizu Mliječnog puta
© Carnegie-Irvine Galaxy Anketa / NASA / JPL-CaltechGalaksija NGC 1448

Galaxy

Otkrivena iznimno rijetka prstenasta galaksija

Otkrivena iznimno rijetka prstenasta galaksija
Znanstvenici su otkrili iznimno rijetku vrstu galaksije udaljene oko 359 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, jedinstvene kružne strukture koja do sada nije identificirana.

Galaksija, naziva PGC 1000714, primjer je prstenaste galaksije u kojoj vanjski krug mladih zvijezda okružuje stariju galaktičku jezgru.

No, bliža inspekcija PGC 1000714 otkriva da se jezgra nalazi ne samo u sredini jednog, već dva prstena zvijezda, i to je prvi put da su astronomi naišli na takav fenomen.

Najčešći tipovi galaksija uglavnom su u obliku diska, a zvijezde su ili u spiralnoj formaciji, poput Mliječne staze, ili eliptičnog oblika.

Ali postoje i druge vrste galaksija, uključujući i prstenaste galaksije - od kojih je najpoznatiji primjer Hoagovog objekt kojeg je 1950. godine otkrio astronom Arthur Hoag.

Za razliku od galaksija u obliku diska, zvijezde u prstenastim galaksijama podijeljene su na dva dijela - koju čine jedan prsten mladih plavih zvijezda koje sjaje s vanjske strane, te s dobro definiranom jezgrom starijih, manje svjetlećih zvijezde u sredini.

Prstenaste galaksije same po sebi nevjerojatno su rijetke, pa kad su znanstvenici shvatili da galaksija PGC 1000714 posjeduje dva prstena zvijezda, otkrili su nešto prilično posebno.

Galaxy

Brzi radijski signali dolaze iz patuljaste galaksije udaljene više od 3 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje

Brzi radijski signali dolaze iz patuljaste galaksije udaljene više od 3 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje
© BILL SAXTON, NRAO, AUI, NSF, HUBBLE
Brzi radijski signali (Fast Radio Bursts, FRB) jedna su od najpoznatijih enigmi moderne astronomije. Radi se o kratkotrajnim, traju samo nekoliko milisekunda, ali moćnim impulsima radijskih valova iz svemira. Zbog izrazito kratkog trajanja jako im je teško odrediti lokaciju pa je njihov izvor enigma koja muči znanstvenike već godinama.

Na velikoj konferenciji Američkog astronomskog društva u Grapevineu u Teksasu znanstvenici su potvrdili da su otkrili izvor impulsa i oni dolaze iz druge galaksije, piše BBC.

Premda se još uvijek puno toga ne zna, ovo je velik korak u rješavanju fenomena za koji je dosad ponuđen niz mogućih objašnjenja, od crnih rupa do izvanzemaljske inteligencije.

Prvi signal ove vrste otkriven je 2007. godine teleskopom u Australiji. Astronomi su promatrali neki sasvim drugi fenomen kad ih je iznenadio ovaj. Odonda je otkriveno sveukupno 18 FRB signala. ‘Mogu slobodno reći da ima više teorija o tome što bi ovi signali mogli biti, nego što ima samih signala’, rekao je Shami Chatterjee, voditelj istraživanja sa Sveučilišta Cornell za BBC.

Svaki od signala detektiran je radioteleskopima s jednim tanjurom (antenom) koji nisu u mogućnosti detaljnije obraditi informacije i suziti lokacije izvora. Međutim, sad su dr. Chatterjee i kolege koristili radioteleskop s više antena (Very Large Array, VLA) u Novom Meksiku koji je mogao točno detektirati izvor jednog signala, poznatog pod nazivom FRB 121102. Za razliku od ostalih, ovaj se impuls pojavio 2012. i odonda se ponovio nekoliko puta.

Battery

Teslina Gigafabrika počela sa proizvodnjom baterija

tesla gigafactory
„Gigafektori“ biće završena do 2020. godine, što je označeno crvenom bojom. Žutom je obojen deo fabrike koji je sada u funkciji, dok narandžasta označava deo koji će uskoro biti završen.
Proizvođač električnih automobila „Tesla motors“ započeo je sa masovnom proizvodnjom litijum-jonskih baterija u postrojenju „Gigafektori“ u Nevadi, prenosi „Rojters“.

Cilidrične „2170 ćelije“, koje će se koristiti u „Teslinim“ kućnim baterijama „pauervol 2" i „pauerpek 2“ i u novom sedanu „model 3“, zajedno su razvili „Tesla“ i „Panasonik“.

„Gigafabrika“ će u početku proizvoditi ćelije za baterije u uređajima „pauervol 2“ i „pauerpek 2, a za sedan „model 3“ sredinom sledeće godine.

Ime fabrike potiče od planiranog godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 35 gigavat časova, koji „Tesla motors“ namerava da ostvari 2018. godine.

Kada bude radilo punim kapacitetom, očekuje se da će ogromno postrojenje smanjiti cenu baterija za 30 odsto.

Osim toga, zapošljavaće 6.500 radnika i indirektno stvoriti još 20.000 do 30.000 poslova.

Komentar: Mask želi da sagradi "gigafabriku" i u Evropi


Comet 2

NASA-ina NEOWISE misija otkriva jednu, eventualno dvije nove komete

NASA-ina NEOWISE misija otkriva jednu, eventualno dvije nove komete
© NASA/JPL-Caltech

NASA je otkrila da se dva nebeska objekta približavaju Zemlji i da trenutno proleću kroz naš Sunčev sistem.


Dva objekta jure ka Zemljinoj orbiti i približiće se Zemlji u januaru i februaru.

Jedno od tela je kometa po imenu C/2016 U1 NEOWISE koja je prvobitno otkrivena tokom NASA-ine NEOWISE misije - projekta za lov asteroida - u oktobru prošle godine i ona će biti najbliža Zemlji 14. januara.


Health

Potpuno novi ljudski organ je i službeno imenovan

Potpuno novi ljudski organ je i službeno imenovan
Mesentery
Znanstvenici su i službeno imenovali novi organ u našem organizmu koji se nalazi u probavnom sustavu, prenosi IFL Science.

Naziv mu je mezenterij, a iako je njegova struktura dobro poznata, o funkciji se ne zna mnogo. Donedavno se smatralo kako je u pitanju tek nepovezano tkivo koje drži crijeva za stijenke abdomena, poput niza svojevrsnih kvačica.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Limericku složenim su mikroskopima potvrdili kako su te "kvačice" povezane i dio veće zajedničke strukture.

"U znanstvenom radu, otkrivamo kako imamo organ koji do sada nije priznat", ističe Calvin Coffey, profesor kirurgije sa Sveučilišta u Limericku i voditelj studije.

"Objasnili smo anatomiju strukture. Idući korak je objasniti funkciju. Ako razumijete funkciju, možete prepoznati nepravilnosti u radu i tada imate bolest. Složite sve to zajedno i dobijete čitavu novu granu medicine", dodaje Coffey.

Comet 2

Dolazeća zvijezda Gliese 710 može poslati jato kometa prema nama kada prođe naš Sunčev sustav

Dolazeća zvijezda Gliese 710 može poslati jato kometa kada prođe naše Sunce
© ESOUmjetnički dojam Gliese 710, zvijezde dvostruko manje od Sunca koja će putovati kroz naš Sunčev sustav iz Oortova oblaka za oko 1,3 milijuna godina
Za samo 1,35 milijuna godina kroz rubne dijelove našeg Sunčevog sustava proći će zvijezda, i potencijalno poslati cijelo jato kometa prema nama. A nova je studija otkrila kako bi ta zvijezda mogla proći još bliže nama nego što smo prije mislili, piše IFLScience.

Ime zvijezde je Gliese 710, i dvostruko je manja od našega Sunca, a trenutno se nalazi udaljena 64 svjetlosne godine od Zemlje. I kreće se prema nama.

Pet puta bliže nego što se mislilo

Očekuje se da će najbliže doći na udaljenost od samo 77 svjetlosnih dana, ili 13.346 AJ (1 astronomska jedinica udaljenost je Zemlje od Sunca). A to je pet puta bliže nego što se prije mislilo.

Novi proračuni napravljeni su pomoću ESA-ine svemirske zvjezdarnice Gaia, koja trenutno mapira svaku zvijezdu u Mliječnoj stazi.

To možda djeluje daleko, ali nalazi se unutar Oortovog oblaka, područja kometa koji okružuju Sunčev sustav, a koji se prostire od 5.000 do 200.000 AJ. Stoga je vjerojatno da će ova zvijezda poremetiti putanje nekih od ovih kometa, te moguće poslati neke od njih i prema nama.