Ruska policija i sigurnosne službe uskoro će testirati specijalno 'kreirane', odnosno klonirane pse, čiji je zadatak da nanjuše eksplozive i drogu.

Naime, tri belgijska ovčara (Malinois) klonirao je južnokorejski profesor koji jednog dana planira vratiti u život izumrle vunaste mamute na Sibir.

Dr. Hwang Woo Suk darovao je pse - čija je vrijednost svakog procijenjena na 100.000 dolara - policiji i ruskoj tajnoj službi FSB u Jakutskoj, republici u Rusiji smještenoj u najhladnijem naseljenom dijelu svijeta.

U istom tom dijelu Sibira Dr. Woo Suk prikuplja uzorke izumrlih mamuta - sačuvane u permafrostu - s ciljem da tu vrstu vrati u prirodno stanište.

Nakon što je NASA prošli tjedan i službeno objavila znanstveni rad o EM pogonu, a koji je nedugo prije i neslužbeno iscurio u javnost, sve je izglednije kako dotični sustav uistinu funkcionira. Podsjetimo, riječ je o pogonu koji krši treći Newtonov zakon, koji kaže kako svaka akcija mora imati jednaku i suprotnu reakciju, a u skladu s kojim funkcioniraju svi naši pogonski sustavi, od motora s unutarnjim izgaranjem pa sve do raketnih sustava. S druge strane, za EM pogon nije potrebno nikakvo raketno gorivo, već se dotični pokreće odbijanjem mikrovalova unutar metalnog kućišta.

Iako navedeni pogonski sustav u teoriji ne bi smio funkcionirati, testiranje u praksi pokazalo je kako dotični postiže impresivne rezultate. Naime, zahvaljujući dodatnim pokusima koje su krajem prošle godine proveli znanstvenici iz NASA-inog Eagleworks Laboratory, izašlo je na vidjelo kako EM pogon postiže potisak od 1.2 milinewtona/KW, a što je značajno više od potiska ostvarenog testiranjem solarnog jedra, koje iznosi tek 6.67 mikronewtona/KW. Naravno, potisak EM pogona dosta je manji od potiska koji ostvaruje klasični pogonski sustav kao što je Hall potisnik, koji generira velikih 60 milinewtona/KW. Međutim, dok je za funkcioniranje Hall sustava neophodno raketno gorivo, a što značajno povećava masu letjelice, a o ograničenom trajanju potiska da i ne govorimo, EM pogon puno je lakši, uz neprestano funkcioniranje, što značajno kompenzira njegove moguće nedostatke.

Kako bilo, NASA-ino istraživanje sada mora proći neovisnu znanstvenu provjeru. Ipak, sadašnji rezultati obećavaju, a tome idu u prilog i činjenica kako NASA pogon namjerava testirati i u svemiru. Spomenimo još kako je tim finskih znanstvenika nedavno predložio moguće objašnjenje funkcioniranja EM pogona, a bez kršenja trećeg Newtonovog zakona. Naime, dotični su došli na ideju kako EM pogon ustvari izbacuje fotone, stvarajući time svojevrstan potisnik, što ima za posljedicu kretanje broda u suprotnom smjeru.

Ipak, nadajmo se kako EM pogon zaista funkcionira jer bismo pomoću navedenoga do Marsa mogli doći za samo šest tjedana. A dotada pogledajte video posvećen EM pogonu, a za one malo poduzetnije predlažemo čitanje cijelog znanstvenog rada, kojeg možete skinuti ovdje.

Na prostoru današnje Sahare nekada se prostiralo džinovsko jezero Mega Čad.

Britanski naučnici otkrili su da se nekada najveće slatkovodno jezero, koje je pokrivalo 360.000 kvadratnih kilometara u Centralnoj Africi, toliko smanjilo da se danas može smatrati “baricom” u odnosu na svoje nekadašnje dimenzije.

Otkriće objašnjava kako Amazonska prašuma i dalje raste zahvaljujući hranljivim česticama prašine koje se vetrovima iz Sahare prenose sve do Južne Amerike i oplođuju tlo.

Sve je više slonova koji se na afričkom kontinentu rađaju bez kljova. Znanstvenici smatraju da je ova pojava snažan dokaz protiv krivolovaca, koji desetljećima utječu na promjenu gena ovih životinja.

Oko 98 posto ženki slonova u nekim dijelovima Afrike nema kljove, dok je, s druge strane, trećina afričkih slonova u proteklih deset godina ubijena zbog velike potražnje za bjelokosti u Aziji, najviše u Kini. Od 2007. do 2014. godine ubijeno je 144.000 afričkih slonova nakon čega je došlo do njihovog istrebljenja u nekim zemljama. Novi problem je sve veći broj novorođenih slona bez kljova.

Kineski naučnici ustanovili su 1.445 novih oblika virusa Ribonukleinske kiseline (RNK), prenosi Anadolu Agency.

Kako javlja kineski list "ShangaiDaily", naučnici sa Kineskog centra za zaštitu i prevenciju zdravlja (CDC) ustanovili su postojanje 1.445 novih virusa RNK.

Istraživanje je objavljeno u načnom magazinu "Journal Nature", a naglašeno je kako će ovi virusi znatno doprinijeti u daljnjem istraživanju korijena ljudskog života i promjeni virusa.

Naučnik i istraživač iz CDC-a Cang Yongcin istakao je kako je njegova ekipa otkrila nove viruse na osnovu istraživanja primjenjenom na više od 220 vrsta insekata.

Naglasio je da obzirom da se pronađeni virusi razlikuju od do sada postojeći, njih će biti moguće svrstati u drugu porodicu, ali svakako da će doprinijeti i raznovrsnosti virusa RNK.

RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica - nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Svaki nukleotid u RNK molekuli se sastoji od heterociklične baze, šećera riboze i fosfatne grupe.

Za pse se obično misli da su kratke pameti i da ih je lako smesti. Nova studija, međutim, sugerira da pseće pamćenje seže dalje nego što se misli.

Psi su sposobni zapamtiti što su ljudi radili u nedavnoj prošlosti, kaže se u izvješću objavljenom u časopisu Current Biology.

Takva vrsta pamćenja zove se epizodnom memorijom. To je sposobnost mentalnog putovanja u vremenu i prisjećanja pojedinosti o nekom događaju.

Poznato je da je epizodna memorija svojstvena ljudima i nekim primatima, ali dosad nije opažena u pasa.

"Pse nije moguće pitati, 'sjećaš li se što se dogodilo jutros'?", kaže znanstvenica Claudia Fugazza.

Zato je ona razvila tehniku nazvanu "Učini što i ja", koja psima omogućava da ponašanjem odgovore na pitanje.

Po toj metodi, psi su obučeni da imitiraju ljudsko ponašanje. Osoba, primjerice, može stati na stolac ili dotaknuti otvoreni kišobran. Psi su naučeni da na zapovijed "učini to" ponove isto.

Ako pas ponovi radnju nakon vremenske odgode znači da ima epizodnu memoriju, kaže Fugazza, koja se bavi biologijom ponašanja (etologijom).

Kompanija "Qualcomm Technologies" objavila je da će, uz pomoć njihovog najnovijeg procesora, biti dovoljno samo pet minuta punjenja telefona kako bi baterija trajala pet sati. I to nije sve - procesor "Snapdragon 835" učiniće da punjenje od 15 minuta bateriju može da napuni 50 odsto!

Nakon najave novog procesora "Snapdragon 835", tehnologija "Quick Charge 4" predstavlja malu revoluciju u brzini punjenja pametnih telefona.

Kako navode iz kompanije, četvrta generacija tehnologije punjenja baterije bazira se na efikasnijem punjenju i nižoj temperaturi koju prouzrokuje sam proces.

Poredeći ga sa tehnologijom "Quick Charge 3.0", „četvorka“ je čak 20 odsto brža, 30 odsto efikasnija i do pet stepeni Celzijusa hladnija prilikom transfera električne energije.

Ta činjenica je od ključne važnosti kada je reč o sigurnosti i zaštiti od pregrevanja.

Astronomi već godinama znaju da u svemiru postoji nešto što povlači Mliječnu stazu kao i još pedesetak drugih galaksija u tzv. Lokalnoj skupini galaksija tako da one svemirom putuju popriličnom brzinom. Pretpostavke o postojanju golemog objekta koji bi imao tako snažan gravitacijski utjecaj predstavljene su još 2008. kada su znanstvenici utvrdili da Lokalna skupina putuje brzinom od oko 50 km u sekundi u odnosu na pozadinsko mikrovalno zračenje koje kao svojevrsna jeka velikog praska prožima svemir.

No nitko ga nije uspijevao pronaći pa se pretpostavljalo da bi se mogao skrivati iza stotinjak milijardi zvijezda, trilijuna planeta te gomila plinova i prašine okupljenih u disku naše galaksije.

Prema radu koji je ovih dana objavljen u časopisu Monthly Notices Letters of the Royal Astronomical Society, čini se da je misteriozni krivac za ubrzavanje Mliječne staze konačno otkriven. Međunarodna skupina znanstvenika objavila je da je otkrila superklaster Vela, objekt sastavljen od nekoliko klastera, odnosno jata galaksija od kojih svako sadrži po nekoliko stotina ili tisuća galaksija (na slici gore VSC).

„Nisam mogla vjerovati da će se tijekom promatranja tog dijela svemira pojaviti tako velika struktura“, rekla je u priopćenju za medije voditeljica studije prof. Renée Kraan-Korteweg s University of Cape Town koja već više od desetljeća istražuje to područje svemira.

Superklaster je nazvan Vela prema konstelaciji zvijezda Vela (Jedro) u kojoj je pronađen. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni kombiniranim spektroskopskim promatranjima djelomično skrivenih galaksija više teleskopa: South African Large Telescope (SALT) nedaleko od Cape Towna, Anglo-Australian Telescope (AAT) kraj Sydneya te promatranjem galaktičke ravni u području rendgenskih zraka na Max-Planck-Institut für extraterrestrische Physik (MPE) u Garchingu.

Godinama, gotovo svi aspekti naših personalnih uređaja napreduju, postaju bolji i brži. Međutim, jedan segment i dalje stagnira i stvara velike probleme korisnicima, a to je radni vek baterije. Razlog ovome je oslanjanje na tehnologiju koja je stara decenijama i koja tek povremeno dobije neka poboljšanja. Naučnici su sada napravili proboj na ovom polju i razvili su tip baterije koji može da traje celu nedelju, a da se pri tom napuni za svega nekoliko sekundi.

Istraživači sa University of Central Florida (UCF) kreirali su proces u kome kombinuju najbolje aspekte regularne baterije (stabilnost, duže vreme pražnjenja i pogodnost) sa najboljim karakteristikama kondenzatora (veoma brza vremena punjenja, dugu stabilnost ciklusa). Ovaj tip baterija je testiran dosta puta do sada, a brojni naučnici i inženjeri veruju da one imaju potencijala u revoluciji čitavog segmenta tržišta baterija.

Znanstvenici su se otkrili da se ‘mrtvi’ koralji na jednom pacifičkom otoku počinju vraćati u život, prkoseći crnim prognozama koje su se nadvile nad nekad fantastične prizore regionalnih koraljnih grebena.

Stručnjaci za pomorsku biologiju koji su posjetili otok Kiritimati 2015. i u travnju ove godine proglasili su ga “grobljem mrtvih koralja” nakon što je oko 85 posto koralja uginulo, a 10 posto je bolesno i izbijeljeno, ali tehnički živo, dok je samo 5 posto bilo u “OK” stanju.

Međutim, kad su se vratili ovog mjeseca, znanstvenici su otkrili da je 6 do 7 posto koralja danas živo i da nisu izbijeljeni.

Povratak u život

Julia Baum sa Sveučilišta Victoria rekla je za New Scientist da su se vratili na područje koje je u početku bilo mrtvo, ali su ostali zapanjeni kad su vidjeli da se neki koralji doslovno vraćaju u život.

Kim Cobb s Georgia Techa dodaje da se puno riba koje su nestale s grebena sada vraćaju natrag svojoj kući.

Jedno do objašnjenja može biti da je vruća voda El Niña pretvorila ovo područje u jedno od najgore pogođenih mjesta na svijetu. El Niño je fenomen prirodnog zagrijavanja Pacifika koji se događa svakih nekoliko godina, a to uvelike utječe na globalnu promjenu vremena.