Znanost i tehnologijaS


Binoculars

Savršeno očuvani ostaci milijuna godina starog "blatnog zmaja" pokazuju borbu dinosaura za život


klix.ba
Čet, 10 Stu 2016 00:00 UTC
Savršeno očuvani ostatci milijuna godina starog
Umjetnički dojam dinosaura zaglavljenog u blatu
Prema posljednjem istraživanju Edinburgha i Kineske akademije geoloških nauka najnesretniji dinosaur na svijetu stradao je pokušavajući da se oslobodi iz blatne močvare.

Ovaj dinosaur ima specifikacije koje podsjećaju na ptičiju anatomiju, a pronađen je kako leži sa raširenim krilima. Naučnici vjeruju da je bio zarobljen u blatu 66-72 miliona godina. Također, pretpostavlja se da su njegova i slične vrste dinosaurusa vremenom evoluirale u današnje ptice.
Savršeno očuvani ostatci milijuna godina starog
Više...
2 + 2 = 4

Gravitacija i termodinamika povezane na mnogo više načina nego što se to na prvi pogled čini


Nezavisne.com
Sre, 09 Stu 2016 13:39 UTC
Gravitacija i termodinamika povezane na mnogo više načina, nego što se to na prvi pogled čini
Tamna materija i dalje muči astronome, ali je jedna grupa njih došla do nove ideje o ovoj misterioznoj pojavi.

Šta ako gravitacija nije fundamentalna sila, nego posljedica nekih drugih fundamentalnih interakcija - glavno je pitanje novog naučnog rada holandskog teoretskog fizičara Erika Verlindea.

Ako se njegov naučni model pokaže tačnim, mogao bi da objasni efekte tamne materije.

Na tu ideju Verlinde je došao još 2010. kada je pretpostavio da gravitacija nije fundamentalna sila, nego efekat koji je posljedica entropije u svemiru.

Entropija je svojstvo termodinamike i često se opisuje kao neupotrebljivi dio sistema. Ipak, iako je takav opis entropije ponekad koristan, mnogo je bolji koji uključuje i količinu informacija unutar negog sistema.

Recimo, lako je opisati uređen sistem (na primjer, klikeri ravnomjerno raspoređeni u obliku mreže), jer objekti unutar njega imaju jednostavne i predvidljive međusobne odnose. S druge strane, haotičan sistem (klikeri nasumično razbacani u nekom prostoru), zahtijeva mnogo više informacija kako bi bio opisan, jer među njima ne postoji jasna veza. U osnovi, što je više informacija potrebno da se neki sistem opiše, to je entropija veća.

Verlindeov model koristi vezu između termodinamike (toplota, energija i sile) i informacije kroz matematički metod poznat kao hologramski princip. Pošto informacija koja se nalazi u nekom dijelu svemira zavisi od uređenja objekata kojima je okružena, pomijeranje objekata unutar njega mijenja entropiju tog dijela prostora.
Više...
Battery

Mask želi da sagradi "gigafabriku" i u Evropi


B92
Sre, 09 Stu 2016 15:31 UTC
gigafactory
Prva Gigafabrika u Nevadi (kompjuterski render)
Prvi čovek Tesla Motorsa, Ilon Mask, potvrdio je da će posle postrojenja u Nevadi podići još jednu "gigafabriku" za proizvodnju pogonskih baterija za električne automobile, ovog puta na evropskom tlu. Mask još uvek nije odlučio u kojoj zemlji će se nalaziti nova fabrika, a tačna lokacija biće poznata 2017. godine. On je dodao da će se u evropskoj "gigafabrici" osim baterija izrađivati i Tesla električni automobili, prenosi Electrek.

"U Evropi ćemo imati najmanje jednu, a možda i dve ili tri 'gigafabrike' za proizvodnju baterija i vozila", kazao je Mask.

Pre nego što donese odluku o tome u kojoj evropskoj državi će se graditi novo postrojenje, Mask će se fokusirati na pripreme za početak izrade Modela 3, čija bi serijska proizvodnja trebalo da počne sredinom 2017. godine. Pojava pristupačnijeg električnog automobila, kao što je Model 3, trebalo bi da dovede do značajnog rasta proizvodnje - sa oko 100.000, na planiranih 600.000 vozila godišnje.

Komentar: Možda će doći u Srbiju?
  • Litijum iz Loznice izvor milionskih prihoda?


Više...
Brain

Američka vojska testira električnu stimulaciju mozga, tvrdi da pojačava učinkovitost zračnih posada


vecernji.hr
Uto, 08 Stu 2016 10:07 UTC
Američka vojska testira električnu stimulaciju mozga, tvrdi da pojačava učinkovitost zračnih posada
© Screenshot from Air Force
Američka vojska provela je testiranje električnih stimulatora mozga kako bi poboljšala mentalne sposobnost osoblja, a s ciljem da se poveća učinkovitost posada, operatora dronova i drugih koji imaju zahtjevne uloge u oružanim snagama.

Stimulacija mozga koristi pet elektroda za slanje slabe struje kroz lubanju i na pojedinim dijelovima korteksa. Prethodne studije utvrdile su da se na taj način mogu potaknuti kognitivne sposobnosti, a ova tehnologija je sigurnija alternativa lijekovima. Iako se čini da električna stimulacija nema štetnih nuspojava, neki stručnjaci kažu kako je njihova dugoročna sigurnost nepoznata, piše Guardian.

Neki su zabrinuti da će osoblje biti prisiljeno koristiti opremu koja će biti odobrena za vojne operacije dok su drugi zabrinuti zbog širih implikacija na radnu snagu ponajviše zbog neregulirane tehnologije.

- Unutar zračnih snaga, razne operacije zahtijevaju operatera koji prati i reagira na više događaja istovremeno kroz duži period. Zbog monotone prirode zadatka, rezultati operatera mogu pasti nedugo nakon što započne njihov rad u smjenama - stoji u izvještaju znanstvenika Zračne baze Wright-Patterson.

Niz eksperimenata otkrio je kako električna stimulacija mozga može poboljšati multitasking vještine osoblja i smanjiti pad performansi koji dolazi s preopterećenjem informacija.

Znanstvenici su za potrebe istraživanja muškarce i žene podvrgnuli NASA-inom testu procjene multitasking vještina. Test zahtjeva da ljudi zadrže kursor miša u krugu koji se kreće po zaslonu i to dok stalno prate i reagiraju na tri druge stvari na ekranu.
Više...
Comet 2

Svemirska događanja u novembru


Vijesti.me
Ned, 06 Stu 2016 17:16 UTC
Svemirska događanja u novembru
Mjesec pred nama nam donosi zasljepljujuće planete, meteorske kiše, sazvježđa i još mnogo razloga da na vrijeme nabavite dvogled i uživate u noćnom pogledu na nebo. Čak ćete moći da uživate u najimpresivnijem super Mjesecu od 1948. godine.

Meteorska kiša Taurida (11. novembar)

Kasno noću i narednog jutra, meteorska kiša Taurida će dostići vrhunac, a ljubitelji kosmoloških fenomena će daleko od gradskih svjetala moći da vide od 10 do 15 zvijezda padalica na sat.

Super Mjesec (14. novembar)

Drugi u trojstvu super Mjeseca - kada se pun Mjesec najviše približi Zemlji - izaći će na istoku poslije zalaska sunca. I dok posljednja tri mjeseca u 2016. godini mogu da se pohvale ovom pojavom, pun Mjesec će 14. novembra biti najveći i najbliži Zemlji od 1948. godine pružajući zaista predivan prizor.

Svemirska događanja u novembru
Pogodak (15. novembar)

Kasno noću 15. i 16. novembra, potražite Mjesec koji će biti stacioniran blizu oka u sazvježđu bika (Taurusa). Ovo oko je zapravo ogromna crvena zvijezda Aldebaran, koja se nalazi 67 svjetlosnih godina od Zemlje. U međuvremenu, srećni posmatrači na Bliskom istoku i širom centralne Azije do Japana će imati najbolju poziciju da vide lunarno pomračenje Aldebarana tokom noći 15. novembra.

Meteorska kiša Leonida (16. novembar)

Kasno u noć i u ranim jutarnjim satima 17. novembra potražite na nebu nalet zvijezda padalica tokom vrhunca godišnje metorske kiše Leonida. Pojedinačni meteori će se pojaviti iz kiše istoimenog sazvježđa Leo, koji izlazi na istoku u zoru u ovo doba godine.
Više...
Moon

Supermjesec 14. studenog će biti najveći u posljednjih 68 godina


Net.hr
Ned, 06 Stu 2016 09:04 UTC
Supermoon
© NASA/Bill Ingalls
Ako ćete ove godine promatrati samo jedan astronomski događaj, neka to bude skorašnji Supermjesec, kada će zemljin suputnik biti najbliže našem planetu još od siječnja 1948, piše Mirror.

Zbog toga će u noći na 14. studenog Mjesec izgledati 14% veće i biti će 30% sjajniji nego što je to uobičajeno. To je najbliže što će Mjesec biti Zemlji sve do 25 studnog 2034. tako bolje da ne propustite ovu priliku.

Kako dolazi do Supermjeseca?

Kako Mjesec ima eliptičnu orbitu, jedna strana, perigej, je oko 48.280 km bliže Zemlji od druge strane, apogeja. Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja poravnaju s perigejom okrenutim prema nama, a Mjesec je na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce, Mjesec djeluje puno veći i sjajniji na našem nebu, te se naziva Supermjesec ili, preciznije, perigejski Mjesec.

Kako će 14. 11. Mjesec postati pun samo dva sata nakon što dosegne perigej, izgledati će veći nego što je bio i jednom u gotovo sedam desetljeća.

"Puni Mjesec 14. 11. nije samo najbliži puni Mjesec ove godine, već i najbliži do sada u cijelome 21. stoljeću", izjavio je glasnogovornik NASA-e. "Puni Mjesec neće se ponovo ovoliko približiti Zemlji sve do 25. 11. 2034."

Ako planirate promatrati supermjesec, probajte otići negdje gdje nema previše svjetla, po mogućnosti izvan grada, pa ćete moći napraviti sjajne snimke i sa telefonom.
Više...
Blue Planet

Detektor kosmičkih zraka pronalazi moguće pukotine u Zemljinom magnetnom štitu


webtribune.rs
Sub, 05 Stu 2016 00:00 UTC
Detektor kosmičkih zraka pronalazi moguće pukotine u Zemljinom magnetnom štitu
© NASA UPI
Stručnjaci su nedavno otkrili da je Zemljin magnetni štit napukao usled super-snažne geomagnetske oluje koja je uspela da rekonfiguriše magnetni štit naše planete.

Magnetosfera naše planete se proteže u radijusu od milion kilometara, i deluje kao “prva linija odbrane“ u odbrani od kontiualnog toka solarnih i galaktičkih kosmičkih zraka.Magnetosfera je velika oblast koja obuhvata našu planetu. Samo njeno prisustvo štiti planetu od naelektrisanih čestica solarnog vetra i odbija ih od Zemlje.

Ovaj ogroman zaštitini prirodni sloj oko naše plante se proteže hiljadama kilometara u svemir i njegov magnetizam je toliko važan i uticajan da utiče na tehnologiju, oblike života na planeti, kao i na vremenske uslove.

Naučnici su koristili teleskop i detektor kosmičkih zraka Grapes-3 i objavili analizu solarne oluje koja se dogodila u junu 2015. godine, ostavljajući nas bez magnetnog štita na dva sata.

Ogromni oblak plazme - koji je nastao u sunčevoj koroni - izleteo je u junu 2015. godine i na kraju udario u magnetosferu naše planete pri brzini od oko 2,5 miliona kilometara na sat. Šteta prouzrokovana ovim sudarom je epskih razmera.

Kada se ovo dogodilo, prouzrokovalo je velike restrikcije radio signala u mnogim zemljama viskoke geografske širine u Severnoj i Južnoj Americi. Ova ogromna oluja je takođe izazvala polarnu svetlost.
Više...
Fireball 3

NASA i FEMA održale vježbu i simulaciju mogućeg udara asteroida: Asteroidi dolaze, pitanje je kada, tvrdi NASA


avaz.ba
Sub, 05 Stu 2016 23:37 UTC
NASA i FEMA održale vježbu i simulaciju mogućeg udara asteroida: Asteroidi dolaze, pitanje je kada, tvrdi NASA
© Flickr/ Lwp Kommunikáció
Da bi se pripremili za malo vjerovatnu, ali ozbiljnu mogućnost udara velikog asteroida u Zemlju, NASA i američka Federalna agencija za krizne situacije /FEMA/ održali su vježbu i simulaciju mogućeg udara asteroida.

Vježba je održana u El Segundu u saveznoj američkoj državi Kaliforniji prošlog mjeseca.

Ovo je bila treća u seriji vježbi koje su ove agencije održale kako bi poboljšale saradnju i pripremili odgovor na moguću katastrofu, prenosi RT.

Programom ove vježbe prati se let imaginarnog asteroida, veličine od 90 do 150 metara u prečniku, koji bi mogao da udari u Zemlju u roku od četiri godine od otkrića.

NASA predviđa da će svemirski kamen manji od 20 metara sagorjeti u Zemljinoj atmosferi.

Asteroid veći od 20 metara, ali manji od 1000 metara nanio bi značajnu štetu u blizini udarne zone, dok bi asteroid veći od kilometar ili dva imao globalne posljedice kao što su veliki cunamiji i moguće masovno izumiranje.

Prošlog mjeseca NASA je saopštila da trenutno prati 15.000 asteroida blizu Zemlje i da se pojavljuje oko 30 novih svake sedmice.

Asteroidi dolaze, a jedino je pitanje kada, tvrdi NASA.
Više...
Brain

Međusobna zajednička sjećanja mogu biti sljedeća faza čovječanstva


Net.hr
Sub, 05 Stu 2016 07:20 UTC
Međusobna zajednička sjećanja mogu biti slijedeća faza čovječanstva
Hoće li mogućnost međusobnog dijeljenja sjećanja i emocija povećati i razumijevanje i empatiju među ljudima, pita se Popular Science.

“Trenutačno se nalazimo pred još jednom promjenom načina komunikacije između ljudi i računala”, kaže znanstvenik Kristian Hammond.

Dodaje kako ćemo u jednom trenutku biti gotovo potpuno međusobno povezani, dijelit ćemo sjećanja jedno s drugim.

Direktan, obostran kontakt mozga i računala

Trenutačno se radi na kortikalnim modemima, koji bi trebali omogućiti direktan kontakt između mozga i računala. Tako da, kada se budete pitali o nečemu, samo ćete poslati upit stroju i od njega ćete dobiti odgovor. Osjećati ćete se kao da znate puno toga, kao i da se puno toga ‘sjećate’.

Ako budemo u stanju iz strojeva vaditi podatke direktno u mozak, onda ćemo možda uskoro moći isto tako i pohranjivati i spremati vlastita sjećanja u strojeve. U tome bi slučaju mogli i međusobno razmjenjivati sjećanja.

“Tada bismo živjeli u svijetu u kojem bismo mogli biti empatični na način koji je u potpunosti različit od sadašnjosti. Osjećaj da se mogu sjetiti većine onoga čega se sjeća cijelo čovječanstvo mogao bi dovesti do znatnog porasta razumijevanja među ljudima”, nada se Hammond.
Više...
Saturn

Saturnovi prsteni mogu biti ostaci mnoštva nebeskih tijela veličine Plutona, predlažu japanski znanstvenici


Nezavisne.com
Čet, 03 Stu 2016 15:58 UTC
Prstenovi Saturna mogu biti ostaci mnoštva nebeskih tijela veličine Plutona, predlažu japanski znanstvenici
Najizraženija Saturnovih karakteristika je njegov nepogrešiv niz prstenova. Nova studija sugeriše da su veličanstveni diskovi imali burne početke.

Iako su tri planete u Sunčevom sistemu okružene prstenovima, najprepoznatljiviji je gigant Saturn. Njegovi savršeno koncentrični krugovi se sastoje od četiri glavne grupe i tri bleđa segmenta.

Sve ovo je navelo naučnike da dođu do niza teorija o njihovom nastanku. Najnovijom studijom, koju je pokrenuo tim istraživača na čelu sa Rijukijem Hijodom sa japanskog Kobe univerziteta, ustanovljeno je da bi prstenovi mogli da budu ostaci mnoštva nebeskih tela veličine Plutona.

„Ovo otkriće ukazuje na to da su prstenovi džinovskih planeta prirodni nusproizvodi procesa formiranja planeta u našem solarnom sistemu“, saopšteno je na Univerzitetu.

Istraživači pretpostavljaju da je pre oko četiri milijarde godina veći broj objekata u Kjuper pojasu odlutao ka unutrašnjosti Sunčevog sistema. Dok su prolazili pored Saturna, Urana i Neptuna, nebeska tela su razbijena gravitacijom planeta.

Ostaci su zatim ostali zaključani u orbiti, formirajući prstenove stena i leda.

„Istraživači su takođe simulirali dugoročnu evoluciju zarobljenih fragmenata korišćenjem superkompjutera u Nacionalnoj astronomskoj opservatoriji u Japanu“, navodi se u saopštenju.
Više...