Znanost i tehnologijaS


Info

Kolosalni podvodni kanjon otkriven u blizini podmorske planine duboko u Sredozemnom moru


Klik
Sub, 10 Vel 2024 00:00 UTC
kanjon
© Jason Edwards putem Getty ImagesaNovootkriveni podvodni kanjon izdubile su iz morskog dna izrazito slane struje
Istraživači su otkrili gigantski podvodni kanjon u istočnom Sredozemnom moru koji je vjerojatno nastao neposredno prije nego što se more pretvorilo u solno polje, visoko oko 1500 m.

Kanjon je nastao prije otprilike 6 milijuna godina, na početku krize slanosti Messiniana (MSC), kada se Gibraltar, prolaz između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, suzio i na kraju se zatvorio zbog pomaka tektonskih ploča. Sredozemno more postalo je izolirano od svjetskih oceana i isušilo se otprilike 700.000 godina, ostavljajući za sobom ogroman prostor soli debel do 3 kilometra na nekim mjestima.

Kako su razine mora padale, sve slanije struje erozirale su morsko dno i urezale brazde nekoliko stotina metara duboke duž najstrmijih rubova Sredozemnog mora. U studiji objavljenoj u siječanjskom izdanju časopisa Global and Planetary Change, istraživači opisuju gigantsk kanjon smješten 120 km južno od Cipra, u dubinama Levantske kotline Sredozemnog mora. Kanjon dubok 500 metara i širok 10 km, kojeg su istraživači nazvali po obližnjem morskom vrhu Eratosthenes, vjerojatno je nastao pod vodom neposredno prije nego što se sol nagomilala na morskom dnu. Za razliku od obalnih brazda, kanjon nije imao starije "pred-solne" korijene, prema studiji.
Više...
Radar

Ogromne podvodne planine otkrivene uz obalu Južne Amerike

Ivan Petričević
Kozmos
Pet, 09 Vel 2024 00:00 UTC
Jedna od četiri nedavno otkrivene podmorske planine
© Schmidtov oceanski institutJedna od četiri nedavno otkrivene podmorske planine
Tim znanstvenika na istraživačkom brodu blizu obale Južne Amerike otkrio je nešto nevjerojatno: identificirali su četiri do sada nepoznata ogromna podvodna brda, visoka između 1585 i 2682 metra. Ovo otkriće ističe koliko zapravo malo znamo o oceanima koji prekrivaju većinu našeg planeta. Prema nedavnim procjenama, više od 80% oceana nikad nije kartografirano, a kamoli istraženo.

"Najviše je brdo preko dva i pol kilometra, a mi nismo ni znali da postoji," izjavila je Jyotika Virmani iz Schmidt Ocean Institutea, čija se ekipa bavila istraživanjem "podmorskih brda" s broda Falkor.

Primjenjujući sonarsku opremu, Virmani i njezin tim istraživali su gravitacijske anomalije na putu od Kostarike do Čilea. Te anomalije su obično rezultat teško uočljive mase — u ovom slučaju, cijelih brda koja se uzdižu iz morskog dna.
Više...
Nebula

Kako su crne rupe prešle sa stvaranja na gašenje zvijezda

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 08 Vel 2024 06:09 UTC
slika
© Steven Burrows/Rosemary Wyse/Mitch Begelma
Istraživači su desetljećima težili razumijevanju ranih epoha svemira, a teleskop James Webb (JWST) pružio je revolucionarni uvid. Njegove sposobnosti detekcije u infracrvenom spektru razotkrile su seriju sitnih, crvenih točaka, koje predstavljaju neke od prvih formiranih galaksija u kozmosu. Ovo neočekivano otkriće nije samo vizualno očaravajuće, već pruža ključne uvide u procese koji su oblikovali galaksije i njihove zagonetne crne rupe na samim početcima svemira.

"Izvanredno otkriće teleskopa James Webb otkriva da svemir obiluje kompaktnim i intenzivno infracrvenim objektima, u kojima već postoje ogromne crne rupe," ističe Mitch Begelman, JILA Fellow i profesor astrofizike na Sveučilištu u Coloradu. "Pretpostavka o njihovoj nemogućnosti sada je opovrgnuta."

Begelman, zajedno s kolegama astronomima, uključujući Joea Silka s Johns Hopkins Sveučilišta, objavio je rezultate u časopisu The Astrophysical Journal Letters, ističući potrebu za novim teorijskim pristupima u objašnjenju prisutnosti ovih kolosalnih crnih rupa.
Više...
Christmas Tree

Fosili drveća stari 350 milijuna godina ne nalikuju ničemu što su znanstvenici dosad vidjeli


Kozmos
Pon, 05 Vel 2024 00:00 UTC
drvo
© Ljubaznošću Tim StonesiferOvaj prikaz modela novootkrivenog stabla Sanfordiacaulis uključuje pojednostavljenu strukturu grananja za lakšu vizualizaciju
Rijetki fosili drveća, sačuvani zajedno sa svojim listovima, otkrivaju strukturu koja se razlikuje od bilo kojeg poznatog suvremenog bilja, te predstavljaju najraniji poznati dokaz o postojanju manjih stabala koja su rasla ispod šumskih krošnji. Izuzetno dobro očuvani fosili biljaka, pripadajući neobičnim grmolikim drvećima, pronađeni su na jugoistoku Kanade, kako otkriva nedavno istraživanje. Ova drevna stabla ne nalikuju ni na što što su znanstvenici do sada zabilježili i mogla bi predstavljati primjere evolucijskih eksperimenata.

Zatrpana u mulju

Potres, koji se dogodio prije 350 milijuna godina, oborio je ta stabla i zatrpao ih u mulj, ostavljajući gotovo savršene otiske njihovih debla i listova u sedimentima na dnu onoga što je tada bilo jezero. Geolozi su prvo fosilizirano stablo otkrili tijekom iskopavanja kamenoloma u New Brunswicku 2017. godine, nakon čega su pronašli još četiri gotovo identična primjerka.

"Ostali smo zatečeni," rekao je glavni autor studije Robert Gastaldo, profesor emeritus geologije na Colby College-u u Maineu, za Live Science. "To je prava anomalija - otkriti fosilnu biljku veličine stabla sa listovima koji su očuvani i pričvršćeni za deblo, formirajući krošnju."
Više...
Galaxy

Tim astronoma otkriva galaksiju koja ne bi trebala postojati


Kozmos
Pon, 05 Vel 2024 00:00 UTC
galaksija
© NASA, ESA, CSA, Jake Summers (ASU), Jordan CJ D'Silva (UWA), Anton M. Koekemoer (STScI), Aaron Robotham (UWA) i Rogier Windhorst (ASU)Složena slika PEARLSDG u boji izrađena pomoću podataka JWST NIRCAM. Pojedinačne zvijezde vidljive su kao male svjetleće točke na slici. Njegova pomalo mutna boja i nedostatak mnogo sjajnih zvijezda u skladu su s njegovom starošću i nedostatkom stalne formacije zvijezda.
Astronomi, pod vodstvom istraživača na Državnom sveučilištu Arizona, Tima Carletona, napravili su nevjerojatan pronalazak koristeći snimke svemirskog teleskopa James Webb. Otkrili su patuljastu galaksiju, koja nije bila primarni cilj njihovih promatranja, a koja po trenutnom znanstvenom razumijevanju, ne bi trebala postojati.

Patuljaste galaksije

Galaksije, koje su ogromni sustavi povezani gravitacijom i sastoje se od zvijezda, planeta, ogromnih oblaka prašine i plina te tamne materije, uključuju patuljaste galaksije kao svoje najbrojnije članove. Patuljaste galaksije karakterizira mala veličina i niska svjetlina, s manje od 100 milijuna zvijezda u usporedbi s gotovo 200 milijardama zvijezda u Mliječnoj stazi.

Ovo iznenađujuće otkriće patuljaste galaksije, nazvane PEARLSDG, dogodilo se dok je tim promatrao skupinu galaksija u sklopu projekta JWST Prime Extragalactic Areas for Reionization and Lensing Science (PEARLS). Galaksija PEARLSDG nije bila u fokusu njihovih promatranja, već se neplanirano pojavila na snimkama, izvan očekivanog polja promatranja.
Više...
Info

Egzoplanetu WASP-69 b prati nevjerojatno dugačak 'rep'


Okvir
Pet, 02 Vel 2024 00:00 UTC
kometa
© WM Keck Observatory/Adam Makarenko
Plinoviti divovski egzoplanet VASP-69b privukao je pozornost astronoma, ovoga puta zbog plinskog traga koji ostavlja za sobom - repa koji je oko sedam puta veći od radijusa planeta.

Ovaj rep nastaje kada se uklanja atmosfera VASP-69b, što ga čini fascinantnim nebeskim objektom za proučavanje. Otprilike veličine Jupitera, planet je udaljen 160 svjetlosnih godina od Zemlje i neobično je blizu svojoj zvijezdi.

Ta blizina glavni je razlog izduženog repa, prema timu koji stoji iza otkrića, a predvode ga istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA): zračenje zvjezdanog vjetra odbacuje atmosferu VASP-69b, tvoreći trag plina iza njega.

"Rad prethodnih skupina pokazao je da ovaj planet gubi nešto od svoje atmosfere i sugerirao da ima suptilan rep ili ga uopće nema", kaže astrofizičarka s UCLA Dakotah Tyler.
Više...
Map

Velika 'magnetska anomalija' otkrivena duboko ispod novozelandskog jezera Rotorua

Ivan Petričević
Kozmos
Pet, 02 Vel 2024 00:00 UTC
Karta jezera Rotorua
© Institute of Geological and Nuclear Sciences Limited (GNS Science)Karta jezera Rotorua
Novoobjavljeni kartografski prikazi razotkrili su skriveni hidrotermalni sustav ispod legendarnog jezera na Novom Zelandu, poznatog po slavnoj maorskoj ljubavnoj priči.

Jezero Rotorua nalazi se u srcu ogromnog drevnog kratera uspavanog vulkana na sjevernom otoku Novog Zelanda. Jezero ima legendarnu povijest: tamo je kći utjecajnog poglavice navodno pobijedila zabranjenu ljubav preplivavši jezero kako bi bila s mladim ratnikom.

Područje Rotorue također je poznato po svojoj bogatoj hidrotermalnoj aktivnosti. Web stranica Turizma Novog Zelanda navodi kako oblaci pare lebde oko obala jezera, dok prisutnost sumpora vodi daje "čarobnu zeleno-plavu" boju.

Istraživači iz GNS Science, znanstvenog instituta na Novom Zelandu, kartirali su dno Jezera Rotorua s dosad neviđenom razinom detalja, otkrivši kraterske erupcije, drevne riječne tokove i veliku magnetsku anomaliju na južnom dijelu jezera. Ove nove karte prvi put potvrđuju da se kopneni hidrotermalni sustavi Rotorue protežu do skrivenih dubina jezera.

Komentar: Nadajmo se da ovo nije znak da se uspavani vulkan budi: Vulkani, potresi i 3600-godišnji ciklus kometa

Više...
Comet 2

Meteori Geminida mogli bi biti 10 puta stariji nego što smo mislili, sugeriraju simulacije neobičnog asteroida Phaethon

Ivan Petričević
Kozmos
Pet, 02 Vel 2024 00:00 UTC
geminidi
© NASA/JPL-Caltech/IPACZa razliku od drugih meteorskih kiša koje potječu od kometa, Geminidi su proizvod asteroida 3200 Phaethon, koji se ovdje vidi na umjetničkoj ilustracij
Stijene koje čine Meteorski Roj Geminida, koji se pojavljuje prema kraju svake godine, mogle bi biti rezultat kaotičnog događaja koji se dogodio prije 18.000 godina, sugerira nova studija. Ovo bi moglo značiti da su meteoroidi približno 10 puta stariji nego što se ranije smatralo.

Meteorski roj Geminidi nosi ime po zviježđu Blizanci, koje predstavlja točku na nebu iz koje se čini da izviru ovi meteori. Međutim, njihov stvarni izvor je 3200 Phaethon, neobičan plavi asteroid čija putanja kroz svemir nalikuje obliku lubenice, približavajući se unutar samo 0,14 astronomske jedinice od Sunca. To je udaljenost deset puta manja od one između Zemlje i Sunca. Kada se nađe u ovoj fazi svoje orbite, Phaethon, asteroid promjera 5,1 kilometra, razvija neobičan rep koji podsjeća na rep kometa.
Više...
Brain

Čip je ugrađen u mozak čovjeka, ali što ako ga netko hakira?


Dnevnik
Sre, 31 Sij 2024 06:30 UTC
mozak
Milijarder Elon Musk pohvalio se da je njegova tvrtka ugradila čip u ljudski mozak. Zove se Telepatija i njime bi ljudi mogli koristiti računalo samo mislima. Najviše želi pomoći nepokretnim osobama, no stručnjaci s tog polja već se sada pitaju hoće li Musk stati na tome.

Imate čip u mozgu pomoću kojeg možete koristiti mobitel ili računalo, samo svojim mislima - tako Elon Musk opisuje čip Telepatija.

Prije dvije godine pokazao je kako majmun mislima igra računalnu igricu, a sada je otišao korak dalje - takav čip ugrađen je i u ljudski mozak. Želi pomoći nepokretnim osobama.

Musk to opisuje kao da zamislite da je Stephen Hawking mogao komunicirati mislima brže od daktilografa.

Osim osobama s ALS-om, kandidati su i tetraplegičari. Tomislav Salopek koji ima ozljede leđne moždine kaže - na prvu, zvuči dobro.

Fizički super, mogao bih se odmarati, ne bih morao zamarati ruku, zglob. Treba uzeti u obzir da su sve te stvari još u eksperimentalnoj fazi. Ako se nešto u vas ugrađuje, onda je sigurno to i nečije vlasništvo, komentirao je.
Više...
Microscope 1

'Obelisci': Potpuno nova klasa života pronađena je u ljudskom probavnom sustavu

Branimir Vorša
Zimo
Pon, 29 Sij 2024 10:41 UTC
Ljudski mikrobiom, ilustracija
© Getty ImagesLjudski mikrobiom, ilustracija
Otkrivajući novo područje unutar mikrokozmosa naših tijela, znanstvenici su naišli na nešto što se čini kao potpuno nova kategorija entiteta, nalik virusima.

Mark Peifer, stanični biolog sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u SAD-u, ostao je zatečen otkrićem. To je suludo. Što više gledamo, to više ludih stvari vidimo, rekao je.

Nazvani "obelisci", tim zagonetnim genetskim fragmentima nedostaju prepoznatljive sekvencije ili strukturne sličnosti s poznatim biološkim agensima.

Ivan Zheludev i njegov tim sa Sveučilišta Stanford predlažu da bi ti neobični entiteti mogli činiti posebnu skupinu, koja bi mogla poslužiti kao veza između rudimentarnih genetskih molekula i složenijih virusa.
Više...