Znanost i tehnologijaS


Cassiopaea

Zemlju udarilo ultra-moćno kozmičko zračenje, a mi nemamo pojma odakle je došlo


Index
Čet, 23 Stu 2023 21:55 UTC
kosmos
© Ilustracija: Osaka Metropolitan University/L-INSIGHT, Kyoto University/Ryuunosuke TakeshigeKada snažne kozmičke zrake pogode molekule plina u Zemljinoj atmosferi, one stvaraju kaskadu energetskih čestica koje se detektiraju na tlu. Prateći te čestice do njihovog izvora, istraživači mogu procijeniti koliko je moćna bila izvorna kozmička zraka.
Znanstvenici su u opservatoriju za kozmičke zrake u pustinji SAD-a "uhvatili" iznimno rijetku česticu ultravisoke energije koja je do nas stigla iz neke druge galaksije ili, što je još čudnije, iz praznog međugalaktičkog prostora. Ova subatomska čestica, nevidljiva golom oku, posjeduje ogromnu količinu energije. Snaga njenog udara mogla bi se usporediti s padom cigle na nožni prst, piše CNN.

Stručnjaci navode da po svojoj moći konkurira najsnažnijoj do sada opaženoj zraci, takozvanoj "Oh-My-God" čestici detektiranoj 1991. godine. Kozmičke zrake su nabijene čestice koje putuju kroz svemir, pri čemu neprestano udaraju u Zemlju. Niskoenergetske kozmičke zrake mogu stići sa Sunca dok se za one s ekstremno visokim energijama smatra da dolaze iz drugih galaksija i izvangalaktičkih izvora.

Komentar: Pokazalo se da povećanje kozmičkih zraka koje ulaze u našu atmosferu povećava naoblaku i postavlja se pitanje kakve bi druge učinke, ako ih ima, mogle imati na naš planet i život koji na njemu živi.

Više...
Beaker

Bakterije pohranjuju 'sjećanja' i prenose ih generacijama, otkriva studija

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 23 Stu 2023 00:00 UTC
Bakterijski roj na laboratorijskoj ploči
© Sveučilište Texas u AustinuBakterijski roj na laboratorijskoj ploči
U nedavnom znanstvenom proboju, istraživači su otkrili da jednostanični organizmi, poput bakterije Escherichia coli, mogu formirati sjećanja i prenositi ih na svoje potomke. Ovaj fenomen, koji se do sada nije zabilježio, otvara nove perspektive u razumijevanju sposobnosti bakterija.

Escherichia coli, jedna od najčešće proučavanih bakterija, pokazuje iznenađujuće načine preživljavanja i širenja, prema studiji Sveučilišta u Teksasu i Sveučilišta u Delawareu. Istraživački tim je identificirao potencijalni sustav memorije, omogućavajući E. coli da zadrži informacije o prošlim iskustvima kroz nekoliko sati i generacija.

Važno je naglasiti da se "sjećanje" u ovom kontekstu značajno razlikuje od svjesnog ljudskog sjećanja. Umjesto toga, bakterijsko sjećanje se odnosi na utjecaj prošlih iskustava na trenutne odluke bakterija. "Iako bakterije nemaju mozak, one mogu prikupljati i pohranjivati informacije iz okoline, što im kasnije omogućava bržu i efikasniju reakciju," objašnjava vodeći istraživač Souvik Bhattacharyya.

Tim je svoje zaključke temeljio na opsežnim eksperimentima, uključujući više od 10,000 ispitivanja ponašanja bakterijskih rojeva. Eksperimenti su pokazali da su niske razine intracelularnog željeza poticale brže i učinkovitije rojenje bakterija, dok su više razine vodile do stabilnijeg života.

Komentar: Jednog će dana znanstvenici shvatiti da su jako loši filozofi i da je pamćenje u korijenu kognitivna funkcija. To će dovesti do toga da sve više i više njih usvoji različite panpsihizme, poput onoga koji je razvio Alfred North Whitehead, ili u novije vrijeme, Christopher Langan. Um je univerzalan i temeljan.

Više...
Galaxy

Nedavno otkrivena nova u blizini Andromede

Ivan Petripčević
Kozmos
Sre, 22 Stu 2023 00:00 UTC
nova
© Istraživačke bilješke AAS-a (2023). DOI: 10.3847/2515-5172/ad0a99DSS slika galaksije Andromeda i njezine okoline. AT 2023prq prikazan je (zvijezda) s dvije klasične nove plimnog toka (AT 2016dah i AT 2017fyp)
Nova je astronomski fenomen u kojem zvijezda iznenada povećava svoj sjaj, a zatim se postupno vraća u svoje prvobitno stanje. Ovaj proces može trajati nekoliko mjeseci. Takvi događaji, koji oslobađaju ogromne količine energije, rezultat su akrecijskog procesa u tijesnom binarnom sustavu koji uključuje bijelog patuljka i njegovog pratitelja. Istraživanje ovih pojava ključno je za razumijevanje osnovnih astrofizičkih procesa, poput evolucije zvijezda.

AT 2023prq, također poznata kao ZTF23aaxzvrr, otkrivena je 15. kolovoza 2023. godine pomoću Zwicky Transient Facility (ZTF) u halo regiji Andromeda galaksije (M31). Ova nova zabilježena je s magnitudom r′-trake od 17,13, a nakon njezina otkrića započela su detaljna promatranja kako bi se proučila njezina svojstva.

Astronomi Michael Healy-Kalesh i Daniel Perley s Liverpool John Moores University u Ujedinjenom Kraljevstvu bili su među prvima koji su promatrali AT 2023prq. Koristili su Liverpool Telescope (LT) te druge zemaljske teleskope za praćenje ove nove do kraja kolovoza 2023. godine.

Njihova promatranja pokazala su da je AT 2023prq dosegla apsolutnu vršnu magnitudu od oko -7,6. Prema prikupljenim podacima, procijenjena udaljenost ove nove od galaksije Andromeda iznosi približno 150.000 svjetlosnih godina.
Više...
Galaxy

Otkrivena čudna eksplozija u obližnjoj galaksiji koja 'treperi snagom od 100 milijardi sunaca' - i znanstvenici su zbunjeni


Klik
Pon, 20 Stu 2023 00:00 UTC
Umjetnikov dojam tasmanskog vraga
Umjetnikov dojam Tasmanskog vraga
Eksplozija koja se dogodila nekoliko milijardi svjetlosnih godina udaljena i zapažena 2022. godine, poznata kao Tasmanski vrag (AT2022tsd), iznova pokazuje svoju moć, bukteći snagom jednakom 100 milijardi Sunaca - istom snagom kao i prilikom prvog bljeska, mjesecima nakon samog događaja.

Ova eksplozija spada u rijetku kategoriju poznatu kao svijetleći brzi plavi optički tranzijenti, ili LFBOT, od kojih je otkriveno samo nekoliko. Tasmanski vrag sada se pridružuje nizu LFBOT-ova koji izvode radnje koje su zaista neobične, kako ističe astrofizičar Jeff Cooke sa Tehnološkog sveučilišta Swinburne i ARC Centra izvrsnosti za otkrivanje gravitacijskih valova (OzGrav) u Australiji: "Ovakav događaj nikada prije nije viđen."

LFBOT-ovi su prvi put identificirani 2018. godine s eksplozijom poznatom kao Krava. Od tada su otkriveni još neki, često nazivani po životinjama, a svi su izuzetno svijetli, barem 10 puta sjajniji od uobičajenih supernova. Njihova nevjerojatna svjetlost dolazi u plavkastoj nijansi, a trajanje im je vrlo kratko, poput sporadičnih bljeskalica fotoaparata u dubinama svemira.
Više...
Blue Planet

Znanstvenici prate rakove na dnu oceana i otkrivaju hidrotermalne izvore u dubokom moru


Klik
Ned, 19 Stu 2023 00:00 UTC
izvori
© Iguanas Vent Field, otoci Galapagos. Schmidtov oceanski institutZapanjujući dimnjaci i geološke strukture nastale hidrotermalnim ispuštanjem
Znanstvenici su otkrili novo polje hidrotermalnih izvora na Galapagosu i to uz pomoć rakova Iako je tim koristio niz osjetljive opreme kako bi locirao moguću lokaciju, sve gušće populacije rakova iz porodice Munidoposis, poznatih kao squat lobsteri, na kraju su ih odvele do novog polja. Nalazi se na Galapagoskom srednjem grebenu (GSC), divergentnoj granici između Cocos i Nazca tektonskih ploča, otprilike 400 kilometara sjeverno od otoka Galapagosa.

Slijedeći ove blijedo bijele rakove, koji se okupljaju oko dubokomorskih izvora, otkrili su polje koje se proteže na više od 9,178 četvornih metara. Članovi posade nazvali su ga "Sendero del Cangrejo", ili "Staza rakova".

Istraživanje, koje je organizirao Schmidt Ocean Institute, provedeno je u istom području gdje je prvo polje hidrotermalnih izvora potvrđeno 1977. godine na istočnom dijelu GSC-a. Trenutno istraživanje provedeno je na zapadnom dijelu GSC-a.
Više...
Galaxy

SOTT Fokus: Masovna izumiranja, evolucijski skokovi i povezanost virusa i informacija - Poglavlje 26.: Panspermija protiv Abiogeneze

Pierre Lescaudron [Prijevod: Sott.net]
Sott.net
Uto, 15 Kol 2023 07:40 UTC
Intersteller comets
© Roy Keeris/Flickr

Komentar: Ovo je 26. poglavlje knjige gosp. Lescaudrona "Masovna izumiranja, evolucijski skokovi i povezanost virusa i informacija".

Prethodno poglavlje: Poglavlje 25.: Elektromagnetski impuls (EMP)​
Prvo poglavlje: Poglavlje 1.: Masovna izumiranja


Panspermija je izvedenica iz grčke riječi pan (sve) i sperma (sjeme). Prema teoriji panspermije život postoji diljem svemira. Daljnja podjela hipoteze o panspermiji je teorija litopanspermije koja pretpostavlja da život postoji u cijelom svemiru i da se distribuira kometima[1], meteoritima[2] ili svemirskom prašinom[3].

Suprotno tome, teorija abiogeneze predlaže da je sav život na Zemlji započeo od anorganskih molekula. Iako vrlo slična, teorija abiogeneze se ne smije miješati s teorijom spontane generacije.

Komentar: Zaključak knjige "Masovna izumiranja, evolucijski skokovi i povezanost virusa i informacija"

Više...
Seismograph

'Megapodloga' supervulkana otkrivena na dnu mora ukazuju na katastrofalne događaje u Europi svakih 10.000 do 15.000 godina


Klik
Pet, 17 Stu 2023 00:00 UTC
slika
© Geologija (2023). DOI: 10.1130/G51198.1
Na dnu Sredozemnog mora skrivaju se ogromni "megakreveti" nastali nakon erupcija drevnih supervulkana, otkrili su istraživači. Njihovo otkriće ukazuje na ciklus katastrofalnih događaja koji pogode regiju svakih 10.000 do 15.000 godina.

Megakreveti su ogromni podvodni depoziti koji nastaju u morskim bazenima kao rezultat katastrofalnih događaja poput vulkanskih erupcija.

Istraživači su pronašli ove krevete proučavajući depozite na dnu Tirenskog mora, blizu obale Italije, u blizini velikog podvodnog vulkana. Prethodna istraživanja geopotreba u tom području korištenjem sedimentnih jezgri i snimanja pokazala su da nešto leži ispod oceana, ali razlučivost nije bila dovoljno visoka za uočavanje megakreveta, rekao je glavni autor studije Derek Sawyer, izvanredni profesor zemaljskih znanosti na Sveučilištu Ohio, za Live Science.

U novoj studiji objavljenoj 10. kolovoza u časopisu Geology, Sawyer i kolege vratili su se na mjesto kako bi stvorili snimke slojeva sedimenta veće razlučivosti i otkrili niz četiri megakreveta, svaki debljine između 10 i 25 metara, a odvojeni različitim slojevima sedimenta. Jezgre izbušene s tog mjesta pokazale su da su megakreveti sastavljeni od vulkanskog materijala.
Više...
Jupiter

Još jedan 'neidentificirani objekt' udario u Jupiter


Kozmos
Pet, 17 Stu 2023 00:00 UTC
jupiter
Jupiter
Izvanredan događaj zabilježen je u svemiru 15. studenog 2023. godine, kada je neidentificirani objekt udario u Jupiter, stvarajući intenzivan bljesak u atmosferi ovog gigantskog plinovitog planeta.

Snimka ovog događaja, koja je objavljena na platformi X (prijašnji Twitter), prikazuje dramatičan momenat udara. Iako priroda objekta koji je udario u Jupiter ostaje nepoznata, neki stručnjaci nagađaju da bi mogao biti komet ili dio kometa.

Ovakvi udari nisu rijetkost u svemirskim razmjerima. Samo mjesec dana ranije, drugi astronom zabilježio je sličan svijetli bljesak uzrokovan udarom objekta u Jupiter. Ovi događaji svjedoče o dinamičnoj prirodi našeg solarnog sustava i neumornom praćenju astronoma.
Više...
Galaxy

Rekordna svemirska eksplozija bila je toliko snažna da je uzdrmala Zemljinu atmosferu


Index
Sre, 15 Stu 2023 13:46 UTC
gama zrake
© Williams et al., arXiv, 2023.Svjetlost odjekuje iz eksplozije gama zraka koju stvara svjetlost koja putuje kroz gustu prašinu dok se kreće prema nama, stvarajući efekt "prstena koji se širi"
Bljesak svjetlosti iz tek nastale crne rupe udaljene od nas oko 2.4 milijarde svjetlosnih godina pogodio je Zemlju takvom snagom da je uzdrmao gornju atmosferu planeta. Eksplozija gama zraka GRB 221009A srušila je sve rekorde kada je u listopadu 2022. zablistala u tami svemira te je proglašena najsjajnijom zabilježenom svemirskom eksplozijom do sada.

Znanstvenici su kasnije ustanovili da je ovaj događaj bio toliko moćan da je izazvao velike varijacije u električnom polju Zemljine ionosfere, na visini od nekih 500 kilometara.

"U istraživanju predstavljamo dokaze o varijacijama ionosferskog električnog polja na udaljenosti od oko 500 kilometara koje su izazvane jakim izbačajem gama zraka. Pomoću promatranja sa satelita i novog analitičkog modela uspjeli smo dokazati da je GRB 221009A duboko utjecao na vodljivost Zemljine ionosfere, uzrokujući jake poremećaje ne samo u donjoj, već i u gornjoj ionosferi", navode stručnjaci.

Komentar: Najsjajnija eksplozija gama zraka otkriva nove misterije kozmosa

Više...
Map

Drevna Europa bila je prekrivena savanama kojima su lutali slonovi, stoji u novoj studiji

Branimir Vorša
Zimo
Uto, 14 Stu 2023 15:20 UTC
europa
© Brennan StokkermansDojam o tome kako je Europa izgledala tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja
U davnim vremenima, pretpostavljalo se da je Velik Britanija bila cijela prekrivena gustim šumama, što je omogućilo vjeverici da prijeđe taj otok, a da uopće ne dotakne tlo. Međutim, studija koju je vodila Elena Pearce s danskog Sveučilišta Aarhus osporava ovu ideju, otkrivajući raznolikiji krajolik.

U prosjeku, na svakom mjestu koje smo promatrali, više od polovice vegetacije bila je otvorena ili svijetla šuma. Zamislite neku vrstu krajolika savane, pojasnila je Pearce.

Istraživanje seže dalje u prošlost od prethodnih studija, ispitujući međuledeno razdoblje prije 115.000 do 130.000 godina. Analizirajući gotovo 100 uzoraka peludi s lokacija diljem Europe, Pearce i njezin tim su upotrijebili računalni model za predviđanje vegetacijskog pokrova, uzimajući u obzir faktore kao što je proizvodnja peludi. Identificirne su prošle vegetacijske varijacije, i geografski i kronološki, a klimatski čimbenici ili požari isključeni su kao primarni uzroci.

Pearce naglašava ulogu megafaune, uključujući slonove s ravnim kljovama i nosoroge, u oblikovanju tog krajolika. Mislim da je megafauna bila vodeći čimbenik, kaže ona.
Više...